Kategorija: Svijet

Pokušaj atentata na premijera Libije: Napadači izrešetali njegov auto

Napadači su danas mecima pogodili automobil libijskog premijera Abdulhamida al-Dbeibaha, ali je on pobjegao nepovrijeđen, rekao je izvor blizak njemu, usred intenzivnih frakcijskih prepirki oko kontrole nad vladom.
Izvor je rekao da se incident dogodio dok se Dbeibah vraćao kući, opisujući to kao jasan pokušaj atentata, ali su napadači pobjegli i incident je upućen na istragu, piše “Reuters”.

Dbeibah u martu postavljen na mjesto šefa GNU-a

Ako se potvrdi, pokušaj atentata na Dbeibaha mogao bi pogoršati krizu oko kontrole nad Libijom nakon što je rekao da će ignorisati glasanje koje je parlament sa sjedištem na istoku zemlje zakazao kasnije u četvrtak da ga zamijeni.

Oružane snage su posljednjih sedmica mobilizovale više boraca i opreme u glavnom gradu, što je izazvalo bojazan da bi politička kriza mogla izazvati borbe.

Libija je imala malo mira i stabilnosti od pobune protiv Moamera Gadafija koju je podržao NATO 2011. godine, a 2014. se podijelila između zaraćenih frakcija na istoku i zapadu.

Dbeibah je postavljen u martu na funkciju šefa Vlade nacionalnog jedinstva (GNU) koju podržavaju UN, a koja je trebala ujediniti podijeljene institucije u zemlji i nadgledati izbore u decembru kao dio mirovnog procesa.

Suparničke frakcije borile su se za poziciju nakon što se izborni proces raspao usred sporova oko pravila, uključujući i legitimnost Dbeibahove kandidature za predsjednika nakon što je obećao da se neće kandovati. Parlament, koji je uglavnom podržavao istočne snage tokom građanskog rata, proglasio je GNU nevažećim i u četvrtak će održati glasanje za imenovanje novog premijera koji će formirati drugu vladu.

Neće biti održani izbori
Dbeibah je u govoru ove sedmice rekao da će predati vlast tek nakon izbora, a savjetnik UN-a za Libiju i zapadne zemlje su rekle da nastavljaju da priznaju GNU.

Parlament je ove sedmice rekao da ove godine neće biti održani izbori, nakon što su on i još jedno političko tijelo izmijenili privremeni ustav zemlje, uznemirujući mnoge Libijce koji su se registrovali za glasanje.

Potez parlamenta da odabere novog premijera mogao bi dovesti do povratka na situaciju prije nego što je uspostavljena Dbeibahova vlada jedinstva, s paralelnim administracijama koje žele vladati Libijom iz različitih gradova.

Međutim, analitičari kažu da to možda neće odmah pokrenuti povratak građanskom ratu.

10 Februara, 2022
Gori štamparija novca, povrijeđeno 30 ljudi

Više od 30 ljudi je povrijeđeno, a stotine je evakuisano iz zapaljene štamparije novca u Šamalijeru u Francuskoj. Vatrogascima je trebalo tri sata da ugase požar.

Vatrogasci su upućeni na lice mjesta, pošto su zaposleni u objektu prebačeni na sigurno. Stanovnicima Šamalijera savjetovano je da ostanu u stanovima i da drže zatvorene prozore.

Vatra je stavljena pod kontrolu poslije tri sata gašenja požara, a lokalne vlasti su saopštile da požar nije zahvatio hemikalije, prenosi Blic.

U saopštenju, zvaničnici su rekli da su 34 osobe zadobile lakše povrede, od kojih je 10 prebačeno u bolnicu na liječenje. Među povrijeđenima su i dva vatrogasca.

9 Februara, 2022
Predstavnik Rusije u EU: Naći ćemo kupce za gas čak i ako Sjeverni tok 2 ne proradi

Pod pretpostavkom da gasovod Sjeverni tok 2 ne bude pušten u rad, Rusija će naći druge kupce za taj gas, rekao je u intervjuu za RIA Novosti stalni predstavnik Rusije pri Evropskoj uniji Vladimir Čižov.

Američki predsjednik Džo Bajden zaprijetio je da Sjevernog toka 2, koji je već položen po dnu Baltičkog mora, ali još nije pušten u rad, “neće biti” u slučaju eskalacije situacije oko Ukrajine.

“Naći ćemo gdje i kako prodati gas”
Odgovarajući na tu izjavu, Čižov je rekao da je pokretanje Sjevernog toka 2 “potrebno prvenstveno evropskim potrošačima, a ne čak i samoj Rusiji”.

“Naći ćemo gdje i kako prodati gas, ako hipotetski zamislimo da neće biti Sjevernog toka 2”, rekao je Čižov.

Ranije je izjavio da Rusija, odnosno Gazprom, nije dužan povećati izvoz plina u Evropsku uniju. Napomenuo je da Rusija već isporučuje dodatne količine, iako ne u mjeri u kojoj to želi Bruxelles.

Sjeverni tok 2 je izvozni gasovod kapaciteta 55 milijardi kubnih metara godišnje iz Rusije u Evropu. Polaganje cijevi je završeno, ali gasovod ne može proraditi bez sertifikacije, koja je obustavljena.

Kada njemački regulator donese nacrt odluke o sertifikaciji, biće potrebno mišljenje Evropske komisije koja namjerava donijeti zaključak nakon konsultacija s Ukrajinom.

EU zemlje optužile Rusiju da je izazvala krizu
U međuvremenu, cijene gasa na evropskom tržištu višestruko su porasle u odnosu na prošlogodišnje ljeto. Vlasti evropskih zemalja više puta su optuživale Rusiju da je izazvala energetsku krizu. Rusi, s druge strane, kažu da su Bruxellesu nudili nastavak saradnje u obliku dugoročnih ugovora, ali je Evropska komisija insistirala na tržišnim cijenama, što je dovelo do krize.

Gasprom je u utorak objavio da je cijena njegovog gasa u decembru iznosila 517.8 dolara, u odnosu na 156.6 dolara u decembru 2020. Prosječna cijena za cijelu prošlu godinu bila je 272.8 dolara.

Te cijene višestruko su niže od burzovnih. Tako je 21. decembra prošle godine burzovna cijena gasa u Evropi prvi put u istoriji premašila je 2.000 dolara za hiljadu kubnih metara, na talasu nadolazećeg hladnog vremena i nenormalno niskih rezervi u evropskim podzemnim skladištima.

Ali, idućih dana cijena se korigovala s obzirom na otopljenje, pojačanu proizvodnju struje iz vjetroelektrana i povećanog broja tankera koji prevoze ukapljeni prirodni gas LNG iz SAD-a u Evropu, prenosi Index.

9 Februara, 2022
Sada vole Ruse?

Rusija nedeljama gomila vojsku na granici prema Ukrajini, Zapad razmišlja o novim sankcijama, SAD šalju vojnike na istok Evrope, Kina objavljuje podršku Moskvi.

Takva ozbiljna kriza nije viđena još od kraja Hladnog rata. I baš u takvim okolnostima je Viktor Orban, dakle predsednik vlade zemlje koja je članica i EU i NATO, prošle nedelje posetio Moskvu i proveo pet sati u “otvorenom razgovoru” s Vladimirom Putinom.

Orban je u Moskvi rekao sve što je Putin želeo da čuje: došao je u misiji mira i prenosi poruku Evropske unije da ne želi da vodi rat. Savetuje i drugim članicama Unije takav pragmatičan stav kakav ima Mađarska. A kad je reč o ekonomskim sankcijama, ruski mediji sa zadovoljstvom su preneli Orbanovo mišljenje da one više štete Evropskoj uniji nego Rusiji, piše “Dojče vele” (DW).

Mađarska i prodor sovjetskih tenkova koji su 1956. pregazili želju za nezavisnošću od Moskve bili su za čitav svet, a naročito za zemlje Istočnog bloka, pojam prkosa i nacionalnog ponosa. Ali kako Mađari danas vide ulogu svog premijera? Da li su ponosni na to što on na taj način Putinu pruža pozornicu za njegove ciljeve? Ili ga, iako je premijer članice Evropske unije, vide tek kao Putinov privezak dok ovaj sledi sopstvene geopolitičke ciljeve?

“Veliki državnik” ili “privezak Moskve”?

Oba mišljenja su raširena, ali to manje zavisi od Rusije, a mnogo više od političke podele u samoj Mađarskoj. Kao što pokazuje istraživanje instituta “Mertek medija”, to pre svega zavisi od toga da li ispitanici i inače podržavaju Orbana ili su njegovi protivnici. Ako jesu njegove pristalice, onda i slepo veruju u sve što im govori Orbanova vlada.

Ono što Mađare mnogo više interesuje jeste Putinova najava da će Mađarska, prema sporazumu koji važi do 2036, plaćati samo petinu cene zemnog gasa koja je trenutno na tržištu Evrope. Putin se, naravno, nije upuštao u objašnjavanje da je tu problem sama tržišna cena koja je, za samo godinu dana, porasla i do sedam puta. I da će to poskupljenje pogoditi i potrošače u Mađarskoj, doduše tek s nekoliko meseci zakašnjenja.

Za Mađare je najvažniji račun za gas koji je upravo stigao, a on jeste znatno manji nego što je u zapadnoj Evropi. Mogli bismo i da poverujemo da je Orban otišao u Moskvu kako bi se premostilo vreme dok se cene na tržištu ne smire, jer su se Mađari navikli na jeftin gas. No u Mađarskoj već godinama za domaćinstva postoji gornja granica koliko smeju da koštaju energenti. I zato ni ova poseta Orbana Moskvi neće bitno povećati simpatije Mađara prema Rusiji.

Mađari su već zaboravili ruske tenkove

S druge strane, mađarska opozicija stalno napada Orbana zbog njegovog ulizivanja Putinu. Zovu ga “Putinova pudlica”, “agent Moskve” ili “Trojanski konj u EU”. Pa i ovoga puta kritikovali su Orbanovu posetu Putinu u sred krize s Ukrajinom.

Međutim, već se pokazalo da se iz takvih kritika ne može izvući neka veća politička korist. Godine 2018. mađarski političar Zelenih Benedek Javor okomio se na nameru vlade u Budimpešti da proširi kapacitet mađarske atomske elektrane Paks. Ali, iako se zaista 41 odsto Mađara protivilo izgradnji dva nova bloka ruskog tipa, a 31 odsto bilo za, ta tema nije postala bitna na tadašnjim izborima. Pa i same opozicione stranke imale su previše različita mišljenja o koristi i manama tog projekta, a povrh toga, odluka o proširenju atomske elektrane doneta je u parlamentu još 2010, dakle pre nego što je Orban postao premijer, navodi DW.

Često ne zvuči uverljivo kad opozicija kritikuje Orbanovo ulizivanje Putinu. To se posebno odnosi na bivšeg premijera, socijaldemokratu Ferenca Đurčanjija. On redovno najoštrijim rečima napada Orbana zbog takvog odnosa, ali je zapravo i sam svojevremeno održavao odlične odnose sa Putinom. A kad ga suoče s tom činjenicom, Đurčanji odgovara da je Putin tada “bio drugi čovek”.

Kako Orban kaže, tako jeste

Odnos Mađarske i Rusije nije važna tema u predizbornoj kampanji, a danas gotovo apsurdno zvuči činjenica da je i sam Viktor Orban svoju političku karijeru počeo kada se 1989. zalagao za povlačenje sovjetskih vojnika iz Mađarske. Danas se od Orbana više ne može čuti ni reč o Mađarskom ustanku 1956. i ruskim tenkovima koji su ga krvavo ugušili. To je inače iskustvo koje mnogi stariji Mađari još uvek dobro pamte.

Čini se da Orbanove pristalice u Mađarskoj menjaju mišljenje onako kako ga menja i njihov premijer. Orban je 2003. bio kritičan prema Rusiji, pa je tako mislila i većina njegovih birača. A kad on sada poslušno putuje u Moskvu, to podržavaju i njegove pristalice: u ispitivanju iz 2018. većina birača Orbanove stranke založila se za bolje odnose sa Rusijom nego sa SAD. A dve trećine upitanih smatralo je da je za Mađarsku bolje da Rusija bude snažna, a ne slaba.

9 Februara, 2022
Napuštaju Rusiju

Kompanija Western Union (WU) prestaće sa transferima novca unutar Rusije od 1. aprila.

Pažnju će usmeriti na prekogranično poslovanje zbog pojačane konkurencije na tržištu te zemlje.

WU je prisutan u Rusiji duže od 30 godina, ali je sve manje potreban usled razvoja isplata između banaka koje nude besplatne i trenutne transakcije.”Od 1. aprila Western Union prekida transfer novca u Rusiji. Kompanija će pažnju usmeriti na tradicionane usluge transfera novca na međunarodnom nivou”, navodi se u saopštenju kompanije, prenosi portal Investitor pisanje Srne.Odluka je, kako se dodaje, doneta zbog, između ostalog, sve popularnijih transfera među bankama putem broja mobilnog telefona.

9 Februara, 2022
Švedska ukinula mjere i prestala testirati: “Pandemija nije gotova, ali restrikcije jesu”

Tačno u ponoć, otprilike dvije godine nakon početka pandemije, Švedska je ukinula sve epidemiološke mjere, prestala s masovnim i besplatnim testiranjem na kovid-19 i potpuno otvorila granice za sve građane Evropske unije.

Čak su i brojke zaraženih i umrlih nestale s istaknutih mjesta u švedskim medijima, prenosi portal Index.

Na još uvijek plamteću pandemiju, jer Švedska je posljednjih dana bilježila desetine hiljada pozitivnih testova, od jutros podsjeća tek savjet nevakcinisanima da izbjegavaju gužve u zatvorenim prostorima, te preporuka svima da ostanu kod kuće ako imaju simptome kovida-19.

“Pandemija nije gotova, ali restrikcije jesu”
“Pandemija nije gotova, ali ograničenja i restrikcije jesu. I dalje postoje posebni savjeti za vevakcinisane osobe. Važno je da svi građani ostanu kod kuće ako imaju simptome. Ne moraju se testirati, osim ako ne rade u zdravstvu i socijalnoj zaštiti. Za njih postoje posebna pravila ponašanja”, rekla je švedska ministrica zdravstva Lena Halengren, te dodala:

“I dalje postoji potreba da se ljudi vakcinišu. Ako ste dobili dvije doze vakcina, trebali biste uzeti i treću. Za produženje zaštite od širenja zaraze, ali i od ozbiljne bolesti, potrebne su tri doze”.

Koje su sve mjere ukinute?
Od srijede, dakle, više ne važesljedeće epidemiološke mjere:

obavezna kontrola kovid-potvrda za sva javna okupljanja u zatvorenom s više od 50 osoba, sva javna okupljanja u zatvorenom moraju imati sjedeća mjesta, ograničenje javnih okupljanja u zatvorenom na 500 osoba (u sportu 500 osoba po tribini) i najmanje 10 kvadratnih metara prostora po učesniku.
Ukinuto je i zatvaranje restorana i barova u 23:00, ograničenje od osam osoba za stolom u restoranima uz najmanje jedan metar razmaka među stolovima, javni prostori poput teretana, muzeja, galerija, zabavnih parkova i bazena moraju osigurati najmanje 10 kvadratnih metara prostora po posjetiocu.
Ukinute su i preporuke da se radi od kuće, da odrasli izbjegavaju učestvovalnje u masovnim sportskim takmičenjima i kampovima, da univerziteti djelimično nastavu održavaju na daljinu, te da se u slučaju gužve u javnom prevozu nosi maska.
Građani EU ne moraju dokazivati da su vakcinisani ili negativni
Dodajmo i to da građani EU/EEA i Švajcarske na ulasku u Švedsku više ne moraju dokazivati ni da su vakcinisani, ni da su negativni na kovid-testovima. Vrata su širom otvorena kao i prije pandemije.

Poseban pandemijski režim i dalje vrijedi za radnike i pacijente u bolničkom sistemu, te zaposlene i korisnike usluga socijalne zaštite. Njih će i dalje testirati kad postoji indikacija, još neko vrijeme u zdravstvenim ustanovama nosiće se maske i slijediti druge epidemiološke mjere.

Zanimljivo je i da kovid-19 zasad ostaje društveno opasna bolest u Švedskoj.

Ministrica Halengren najavila je mogućnost ukidanja takve klasifikacije tek početkom aprila.

Neki restorani potjerali goste u 23:00, pa ih pozvali nazad sat vremena kasnije
Iako ni dosad epidemiološka ograničenja nisu posebno remetila svakodnevicu Šveđana, niti ukidanje mjere znači da je korona virus nestao, u javnosti se može osjetiti olakšanje.

Većina noćnih klubova otvorila je vrata posjetiocima točno u minut nakon ponoći s utorka na srijedu.

Neki su restorani čak potjerali goste u 23:00, prema još važećim propisima, da bi ih ponovno pozvali nazad sat vremena kasnije. Takođe, putničke agencije i avio-kompanije već danima bilježe eksploziju interesa za putovanjima i to najprije na daleke destinacije poput Tajlanda i Floride.

Zašto ukidanje mjera? Jer su vakcinisali dovoljno ljudi
Osova ovog izlaska iz pandemijskog režima najprije leži visokoj stopi vakcinisanja, relativno niskoj smrtnosti od kovida-19 i stabilnom broju pacijenata na intenzivnom liječenju bez obzira na snažan porast broja zaraženih s pojavom omikronog soja.

Do danas je u Švedskoj s dvije doze vakcinisano 84 odsto populacije starije od 12 godina (ovdašnji Zavod za javno zdravstvo mlađima vakcinisanja ionako ne preporučuje), a još 53 odsto odraslih primilo je i treću dozu.

U prošloj sedmici Švedska je zabilježila 221 smrtni slučaj od kovida-19, a s ukupnom stopom smrtnosti od 157 preminulih na 100.000 stanovnika Švedska je prema podacima američkog Univerziteta Džons Hopkins na 55. mjestu u svijetu, odnosno čak 45 mjesta iza Hrvatske. Na odjeljenjima intenzivnog liječenja trenutno je 100 pacijenata s teškim kovidom-19.

“Moramo izvući pouke iz ove pandemije”
“Mislim da smo ono što smo svi zajedno postigli u prošle dvije godine možemo označiti uspjehom. Nismo zatvorili škole, uspjeli smo sačuvati privredu iako se radilo od kuće i nismo se fokusirali samo na velike kompanije nego i na pojedinca”, rekla je Halengrin.

“Postojala je odlučnost da iz krize, koja nas je tako snažno i sveobuhvatno pogodila, moramo izaći što je moguće bezbolnije. Ipak, moramo izvući pouke iz ove pandemije, jer očigledno je da naša zaštita građana koji su u najvećem riziku nije bila dovoljna”, zaključila je ministrica Halengreen.

9 Februara, 2022
Bijela kuća upozorava: Ne možemo kontrolisati naredni ruski potez i ne znamo šta će uraditi Putin

Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki održala je konferenciju za medije na kojoj je između ostalog govorila i o aktuelnoj situaciji na istoku Evrope i diplomatskim naporima SAD-a i drugih zemalja da riješe probleme između Rusije i Ukrajine.

Psaki s tokom konferencije osvrnula na nedavno održani sastanak francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i ruskog predsjednika Vladimira Putina te je naglasila kako Sjedinjene Američke Države pozdravljaju sve diplomatske napore, ali da još uvijek nisu upoznati s detaljima ovog sastanka.

“Ohrabruju nas bilo kakvi napori u diplomatiji. Mislimo da je predsjednik Macron tokom sastanka jasno stavio do znanja Putinu da će se Rusija suočiti s ogromnim posljedicama ukoliko se odluče za napad na Ukrajinu. Nastavit ćemo održavati kontakt s našim francuskim partnerima. Macron i Biden su razgovarali dva puta, a uskoro se očekuje i zajednički angažman na istoku Evrope”, rekla je Psaki.

Na pitanje da li se u ovim trenucima mogu procijeniti naredni koraci Ruske Federacije i Vladimira Putina na području Ukrajine, Psaki ističe kako je izuzetno teško govoriti o tome.

“Još uvijek nemamo nikakva predviđanja šta će predsjednik Rusije Vladimir Putin uraditi. Ne možemo kontrolisati naredni ruski potez. Uvijek ćemo ostaviti otvorena vrata diplomatiji. Razmišljamo tako jer ne znamo šta će Putin uraditi. Još uvijek Rusija nije izvršila invaziju na Ukrajinu i zbog toga je važno ostaviti otvorena vrata diplomatiji. “, ističe glasnogovornica Bijele kuće.

Na kraju razgovora s medijima, Psaki se osvrnula i na susret Bidena i njemačkog kancelara Olafa Scholza. Iako Scholz direktno nije govorio o tome da li će paket sankcija prema Rusiji uključivati i rusko – njemački projekt Sjeverni tok 2, Psaki je još jednom poručila kako taj projekt neće proći nekažnjeno.

“Čuli ste i njemačkog kancelara šta je govorio tokom posjete Bijeloj kući. Također, predsjednik Biden je bio jasan. Ako Rusija napadne Ukrajinu, stat ćemo u kraj Sjevernom toku 2. Međutim, treba znati da Sjeverni tok 2 nije u funkciji. Njemački regulatori još uvijek nisu proveli certifikaciju plinovoda. Bilo smo vrlo jasni tokom sastanaka, ali i izjava u javnosti, taj projekt se neće nastaviti ako Ukrajina bude ugrožena”, zaključila je Psaki.

9 Februara, 2022
“Biće to kraj Ukrajine. I Rusi to znaju”

Ukrajina bi mogla biti uronjena u haos, tvrde bivši funkcioneri te zemlje.

Kako ističu, do toga bi došlo ako zapadne vlade prisile Kijev da se pokori ruskim zahtevima za decentralizacijom vlasti kako bi se sprečila invazija.

Oni su za “Telegraf”, naveli da su strani državnici potegnuli pitanje usvajanja elemenata mirovnog sporazuma Minsk II iz 2015. godine, za koji kažu da bi fatalno potkopao ukrajinski suverenitet.

Minsk II sastavljen je dok su ruska vojska i njeni saveznici opkolili ukrajinske snage, te su ih potom porazili na železničkom čvoru zvanom Debaltseve 2015. godine, a neposredna odredba sporazuma je bila nametanje primirja i povlačenje teškog naoružanja.

To takođe zahteva nekoliko amandmana na više ukrajinskih zakonskih akata koji bi onda išli pred ukrajinski parlament na potvrdu. Oni uključuju dodelu “posebnog statusa” i stupnja samouprave delova Donjecka i Luganska pod kontrolom separatista, organizovanje novih izbora na tom području, pomilovanje onih koji su se borili za proruske ciljeve, kao i izmenu ukrajinskog ustava kako bi se vlast decentralizovala na regione.

Ukrajinski funkcioneri kažu da bi rezultat takvih izmena u praksi bio da vlasti pod ruskom kontrolom postanu legitimna lokalna vlast, a njihova milicija lokalne policijske snage, navodi britanski “Telegraf”. Oni bi birali zastupnike pod ruskom kontrolom u ukrajinski parlament Radu, a federalizacija bi Kremlju, preko regionalne vlade u Donbasu, omogućila pravo veta na spoljnu i unutrašnju politiku.

Francuski predsednik Emanuel Makron u ponedeljak se sastao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, a prvi čovek zvanične Moskve obećao je da neće preduzimati nikakve nove “vojne inicijative” kao znak da se priprema na deeskalaciju.

Međutim, primedbe ukrajinskih funkcionera odražavaju široko rasprostranjenu zabrinutost ukrajinske političke elite da cilj sadašnjeg Putinovog vojnog gomilanja nije samo provođenje sporazuma Minska II, već i izazivanje podela unutar zemlje.

“Ako se SAD i Rusija slože da mora da se nametne Minsk II, to će biti najgore moguće rešenje”, rekao je Sergij Rahmanjin, član Rade iz Odbora za sigurnosnu odbranu i obaveštajne poslove.

“Biće to kraj Ukrajine. I stvorio bi se haos koji bi Rusija tada iskoristila. Ne građanski rat, nego samo haos. I Rusi to znaju”, dodao je.

Tri ukrajinska funkcionera slažu se u proceni da će sprovođenje sporazuma pokrenuti “treći Majdan”, ili narodnu revoluciju, te kažu kako sumnjaju da je to upravo ono čemu se Putin nadao.

Scenario iz noćne more, navode, bili bi ruski tenkovi ispred Kijeva, dok se u glavnom gradu međusobno bore vladine snage i dobro naoružani demonstranti koji se protive sporazumu.

Podsećanja radi, mirovni sporazum Minsk II ispregovarali su Vladimir Putin i tadašnji ukrajinski predsednik Petro Porošenko u februaru 2015. godine u Minsku na pregovorima uz posredovanje tadašnjeg francuskog predsednika Fransoe Olanda i bivše nemačke kancelarke Angele Merkel.

9 Februara, 2022
Protesti na Novom Zelandu zbog obavezne vakcinacije inspirisani demonstracijama u Kanadi

Na Novom Zelandu se već drugi dan održavaju demonstracije protiv ograničenja pandemije, a demonstranti kampuju ispred nacionalnog parlamenta po uzoru na proteste kamiondžija u Ottawi.

Inspirisani velikim skupovima protiv obavezne vakcinacije u Kanadi, stotine građana stigle su u utorak da organizuju nove proteste protiv mandata vakcine i drugih pravila covida.

Demonstranti su preuzeli naziv “Konvoj slobode” i blokirali ulice u glavnom gradu Wellington, a do srijede njihov broj se smanjio na desetine.

Oko 100 policajaca okupilo se ispred parlamenta, javljaju lokalni mediji.

Novozelandski parlamentarci su u velikoj mjeri ignorirali skupove ove sedmice, a lokalni mediji izvještavaju da nijedan poslanik nije otišao u susret masi za razliku od nekih prethodnih skupova.

Premijerka Jacinda Ardern također je odbacila demonstrante kao marginalnu manjinu.

“Mislim da bi bilo pogrešno na bilo koji način okarakterizirati ono što smo vidjeli vani kao reprezentaciju većine”, rekla je Ardern u utorak.
“Većina Novozelanđana učinila je sve što je u njihovoj moći da jedni druge zaštite”, poručila je.

Novi Zeland već skoro dvije godine primjenjuje stroga ograničenja kako bi obuzdao virus. Karantin i zatvaranje međunarodne granice pomogli su da se broj zaraženih i smrtnih slučajeva zadrži na vrlo niskom nivou.

Zemlja je zabilježila 53 smrtna slučaja i oko 18.000 slučajeva među pet miliona stanovnika.

Međutim, trajanje mnogih ograničenja – uključujući minimalnu 10-dnevnu izolaciju i obaveznu vakcinaciju – podstaklo je rastuću ogorčenost u zajednici.

Javne ankete pokazuju sve veće nezadovoljstvo vladom Jacinde Ardern, a posljednjih mjeseci došlo je do povećanja protestnih aktivnosti.

Ardern je u srijedu rekla da su demonstranti slobodni da protestuju, ali je istakla da su to mogli učiniti jer je većina Novozelanđana slijedila vladine savjete kako bi dobili vakcine. Oko 77 posto stanovništva je dvostruko vakcinisano.

Novi Zeland je prošle sedmice najavio svoj dugo očekivani plan ponovnog otvaranja granice – koji će omogućiti desetinama hiljada iseljenika da se lakše vrate kući kasnije ovog mjeseca.

Međutim, većini međunarodnih putnika i dalje je zabranjen ulazak barem do oktobra što je vremenski okvir koji su kritizirale mnoge turističke kompanije.

9 Februara, 2022
Koliki je ukupan dug stanovništva SAD

Ukupan dug stanovništva SAD dostigao je kraju 2021. godine 15,6 biliona dolara, prema podacima Federalnih rezervi okruga Njujork objavljenim danas.

Samo u četvrtom tromjesečju prošle godine, američki građani su povećali dug za 333 milijarde dolara, a u cijeloj godini za nesto više od 1.000 milijardi dolara (jedan bilion dolara), prenosi CNBC.

Prema podacima njujorške filijale FED-a, povećanje duga stanovništva u posljednja tri lanjska mjeseca je najveće u jednom kvartalu od 2007. godine, dok je rast duga na godišnjem nivou najveći ikada, otkako je 2003. počela da se vodi ova evidencija.

Povodom visokog duga Amerikanaca, CNBC predočava da se ove godine očekuje da FED počne da podiže referentnu kamatu kako bi zauzdao inflaciju koja je dostigla najviši nivo u posljednjih skoro 40 godina, što će se direktno odraziti na troškove zaduživanja građana, počev od hipotekarnih zajmova do kreditnih kartica.

Na tržištima kapitala se procjenjuje da će američka centralna banka početi da podiže kamatu u martu i da će ove godine biti najmanje pet povećanja stope u ukupnom iznosu od 1,25 procentnih poena.

Veliki dio povećanja duga stanovništva potiče od hipotekarnih kredita, koji su podigli bilans za 890 milijardi dolara za godinu dana i za 258 milijardi dolara u četvrtom kvartalu, na skoro 11 biliona dolara.

Stanje duga po kreditnim karticama uvećalo se za 52 milijarde dolara u posljednja tri mjeseca prošle godine, što je novi kvartalni rekord koji je ukupan dug u toj kategoriji digao na 860 milijardi dolara.

Zbog brzog rasta cijena, bilans stanja kredita za automobile povećan je za 90 milijardi dolara, ili za 6,6 odsto, na 1,46 biliona dolara. Cijene novih automobila u SAD su skočile za 11,8 procenata lani, dok su polovnjaci poskupili za vrtoglavih 37,3 posto, prema podacima Ministarstva rada.

Jedina kategorija duga stanovništva u kojoj je zabilježen mali rast bili su studentski krediti, koji su povećani za samo 20 milijardi dolara za godinu dana, dok su u četvrtom tromjesečju čak neznatno opali, navodi američki medij.

9 Februara, 2022