Kategorija: Svijet

  • Evropski parlament sa 504 glasa “za” pozvao na uvođenje sankcija Miloradu Dodiku

    Evropski parlament sa 504 glasa “za” pozvao na uvođenje sankcija Miloradu Dodiku

    Evropski parlament osudio je secesionizam lidera Milorada Dodika i pozvao Evropsko vijeće da uvede sankcije lideru SNSD-a i njegovim saradnicima.

    Ovaj dio navodi se u amandmanu uz godišnji izvještaj Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta. Amandman su podnijeli zastupnici Pedro Marques, Tonino Picula i Thijs Reuten, a za njega su glasala 504 zastupnika u EP-u.

    Protiv su glasala 93 zastupnika, a 72 su bila suzdržana. Zanimljivo je da je amandman Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta podržala većina iz grupacije EPP-a te da je hrvatski HDZ ostao uz radikalnu desnicu i populiste.

    U amandmanu se oštro osuđuju neustavne secesionističke mjere vlasti Republike Srpske, čiji je cilj, kako se navodi, uspostava usporednih institucija u području medicine i medicinskih proizvoda, pravosuđa, odbrane, sigurnosti i oporezivanja.

    Time se, kako se ističe, podrivaju državne strukture Bosne i Hercegovine i stvara egzistencijalna prijetnja njenom jedinstvu i teritorijaloj cjelovitosti.

    Također se osuđuje štetna uloga regionalnih aktera i vanjsko uplitanje Rusije.

    A s obzirom na to da se u amandmanu spominje i negativno učešće regionalnih aktera, izvjesno je da se misli na politiku Hrvatske, a prije svega poruke predsjednika Zorana Milanovića.

    “Poziva se Vijeće da nametne ciljane sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saveznicima zbog njegovih koruptivnih aktivnosti, kontinuirane destabilizacije zemlje i podrivanja suverentiteta i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine”, ističe se u amandmanu.

  • Ukrajina zatražila sjednicu SB UN zbog rezolucije ruskog parlamenta

    Ukrajina zatražila sjednicu SB UN zbog rezolucije ruskog parlamenta

    Ukrajina je zvanično zatražila od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija da razmotri rezoluciju ruskog parlamenta o priznanju samoproglašenih separatističkih republika na istoku Ukrajine, izjavio je danas ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.

    Rezolucija ruskog parlamenta podriva napore da se okonča rat na istoku Ukrajine, poručio je Kuleba i dodao da Ukrajina traži raspravu u Savjetu bezbjednosti za četvrtak, prenosi Rojters.

    Tenzije između Kijeva i Moskve rastu nakon što je posljednjih nedjelja koncentrisano više od 100.000 ruskih vojnika blizu ukrajinskih granica, iako Rusija poriče da planira da napadne Ukrajinu, navodi britanska agencija.

  • Bliski susret američkih i ruskih aviona, Pentagon optužio Moskvu za “neprofesionalna presretanja”

    Bliski susret američkih i ruskih aviona, Pentagon optužio Moskvu za “neprofesionalna presretanja”

    Pomorski patrolni i nadzorni avioni P-8A Posaidon Američke mornarice imali su bliski susret s ruskim borbenim avionima iznad Mediterana, a to je rezultiralo novim optužbama Pentagona upućenih Moskvi.

    Pentagon je objavio informaciju o bliskom susretu američkih i ruskih aviona te je optužio ruske pilote za provođenje “neprofesionalnih presretanja”.

    “Možemo potvrditi da su ruski avioni tokom proteklog vikenda neprofesionalno presreli tri aviona P-8A Američke mornarice. Ruskim zvaničnicima smo izrazili našu zabrinutost putem diplomatskih kanala. Niko nije povrijeđen, ali ovakvi susreti mogu rezultirati pogrešnim kalkulacijama i greškama koje mogu dovesti do opasnijih ishoda”, izjavio je kapetan Mike Kafka, direktor press operacija.

    Moskva se nije oglašavala, američki piloti su možda snimili incident, no snimak se nije pojavio u javnosti.

    Ovaj incident se dogodio tokom masovnih vježbi koje obavljaju SAD sa saveznicima te Rusija u istočnom Mediteranu. Ruska mornarica je poslala flotilu koju čini više od 15 borbenih brodova iz Pacifika, Crnog mora i Sjevernih flota u region. Brodovima podršku pružaju avioni iz ruske zračne baze u Siriji, gdje su neki ratni avioni opremljeni hipersoničnim projektilima.

    SAD i NATO saveznici obavljaju svoju vježbu u regiji koja je nazvana “Neptune Strike ‘22”, a ona je uključuje tri nosača aviona, USS Harry Truman, francuski Charles de Gaulle i italijanski Cavour.

  • Amerika ne odustaje, poručuju: Ruska invazija može se dogoditi u svakom trenutku

    Amerika ne odustaje, poručuju: Ruska invazija može se dogoditi u svakom trenutku

    Glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price komentirao je posljednja dešavanja Ukrajine te je izjavio kako svi podaci ukazuju na to da se na granicama nalazi više ruskih snaga, a ne manje kao što to Moskva tvrdi.

    Na konferenciji za medije, Price je saopćio kako ruski zvaničnici i mediji posljednjih nekoliko sedmica podmeću brojne priče u javnost od kojih bi svaka mogla biti iskorištena kao izgovor za invaziju.

    “Posebno smo zabrinuti zbog izjava predsjednika Putina i njihovog stalnog spominjanja pojma genocid u kontekstu Donbasa. Nijedna od tih tvrdnji nije istinita. To međutim nije spriječilo Ruse da promovišu lažne tvrdnje o neoznačenim masovnim grobnicama civila koje su navodno ubile ukrajinske oružane snage. To je potpuna laž”, rekao je Price.

    Takođe, Price je naglasio kako se Rusija u kontekstu krize u Ukrajini oslanja na zamagljivanje i zabunu u javnom prostoru.

    “Rusija se oslanja na dezinformacije kako bi prikrila svoje tragove. Svi trebamo biti spremni za to”, ističe Price.

    Na pitanje da li su Sjedinjene Američke Države dobile odgovor Rusije na dokument koji je poslan iz Washingtona u Moskvu, a koji se tiče ruskih sigurnosnih zahtjeva, Price ističe kako je Kremlj obećao dostaviti odgovore.

    “Nismo dobili odgovore, ali nam je obećano. Kada su Lavrov i Blinken razgovarali, ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov je nagovijestio da će odgovori stići u narednih nekoliko dana. Mi ćemo vrlo pažljivo pročitati te odgovore i nadamo se da će u njima biti konstruktivnih povratnih informacija”, jasan je Price.

    Glasnogovornik State Departmenta je odgovorio i na pitanje medija o datumima koji su se spominjali kao početak ruske invazije na Ukrajinu.

    “Već neko vrijeme govorimo da se nalazimo u periodu kada bi Putin mogao narediti invaziju. To ostaje naša procjena. Može se desiti sutra, može se desiti sljedeće sedmice, a i nakon Olimpijskih igara. Naša zabrinutost nije manja nego ranije. Vidimo da je još više ruskih snaga stiglo na granicu i da zauzimaju položaje koji bi im omogućili pokretanje invazije u svakom trenutku. Nećemo ulaziti vremenske okvire, ali činjenice ostaju. Ruska Federacija ima sve preduslove za napad na Ukrajinu”, rekao je glasnogovornik State Departmenta.

    Na kraj, Price je naglasio kako sve što Rusija radi u posljednje periodu predstavlja zapravo “zamagljivanje” realnosti što je Moskva primjenjivala i u ranijim sukobima u Ukrajini i Gruziji.

    “Ovo je ruski priručnik. Priručnik koji su koristili u prošlosti, uključujući 2014. godinu kada su nastojali stvoriti sliku da rade suprotno od onoga što je poznato javnosti. Ovo nije 2014. godina. Postoje resursi i informacije koje tada nisu bile dostupne”, zaključio je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.

  • Most spaja Evropu i Aziju, a koštao je 3,1 milijardu evra

    Most spaja Evropu i Aziju, a koštao je 3,1 milijardu evra

    Velelepni viseći most 1915 Čanakale koji povezuje Evropu i Aziju preko moreuza Dardaneli biće zvanično otvoren 26. februara.

    To će biti pet godina nakon što je kamen temeljac položio turski predsednik Redžep Tajip Erdogan, pišu turski mediji.

    “Doći će naši partneri iz Južne Koreje, dolazi i premijer, a čekamo samo potvrdu od predsednika”, rekao je Ebru Ezdemir, šef uprave kompanije Limak holding, koja upravo završava gradnju mosta.

    On je objasnio i da je trošak projekta sa predviđenih 2,8 milijardi evra porastao na 3,1 milijardu evra, prenosi Večernji list.

    Kao razlog poskupljenja Ezdemir je naveo poremećaje koje je u nabavci izazvala pandemija.

    “Garantujem vam da se most i auto-put koji vodi do njega nisu mogli napraviti za manje novca”, poručio je i dodao da će mostarina verovatno iznositi 15 evra.

    Naime, osim mosta, gradi se i 85 kilometara deonice auto-puta, od toga 75 kilometara na evropskoj strani i 10 kilometara na azijskoj strani.

    Osim toga što spaja dva kontinenta, ovaj most izdvaja i najduži raspon na svetu, koji se između dva glavna pilona (visoka 318 metara) proteže do dužine od čak 2023 metara. To je 32 metra duže od još uvek aktuelnog rekordera, visećeg mosta Akaši Kaikjo u Japanu (koji je završen 1998. godine). Dakle, ako gledamo glavni raspon, reč je o najvećem visećem mostu na svetu.

    Ukupno će most Čanakale 1915 biti dug 3.563 metra, a s prilaznim vijaduktima dosegnuće dužinu od 4.608 metara.
    Predviđeno je da ima tri vozne trake u svakom smeru, zajedno sa trotoarima koji će služiti radnicima za održavanje mosta. Inače, dužina glavnog raspona od 2.023 metra u sebi ima dosta simbolike, budući da predstavlja godinu na koju će se slaviti 100. godišnjica Republike Turske, koju je utemeljio Mustafa Kemal Ataturk.

    Simbolika tu ne prestaje. Sam naziv mosta 1915 Čanakale je odavanje časti bici za Galipolje iz Prvog svetskog rata (koju Turci zovu Çanakkale Savaşları prema mestu gde se bitka odvijala) u kojoj je turska vojska porazila oružane snage sila Antante, uglavnom iz tadašnjeg Britanskog carstva.

  • Ukrajina granatirala naselja?

    Ukrajina granatirala naselja?

    Moskva tvrdi da su ukrajinske snage bezbednosti dva sata granatirale devet naselja na teritorijama samoproglašene Donjecke i Luganske Narodne Republike.

    To su saopštila predstavništva republika u Zajedničkom centru za kontrolu i koordinaciju prekida vatre, piše Sputnjik.

    “U protekla 24 sata situacija na kontakt liniji značajno se pogoršala. Neprijatelj, po direktnom naređenju kijevskog vojno-političkog rukovodstva, pokušava da eskalira sukob… Pozivamo međunarodne posmatrače da zabeleže agresivna dejstva kijevskih snaga i preduzmu hitne mere za sprečavanje krvoprolića u Donbasu“, rekao je Leščenko u saopštenju objavljenom na Telegram kanalu Narodne milicije LNR.

    Miloš Zeman: “Fijasko”
    Češki predsednik Miloš Zeman izjavio je danas da tvrdnje da Rusija planira napad na Ukrajinu 16. februara predstavljaju još jedan fijasko američkih obaveštajnih agencija.

    On je u intervjuu za češki list Mlada Fronta Dnes uporedio te navode sa ranijim optužbama SAD povodom Iraka i Avganistana.

    “Moje gledište (situacije oko Ukrajine) je da neće biti rata zato što Rusi nisu ludi da pokrenu operaciju koja će im doneti više štete nego koristi”, istakao je Zeman, prenosi TASS.

    Što se tiče američkih obaveštajnih agencija, Zeman tvrdi da je ova procena bila njihov treći fijasko.

    “Prvi je bio rat u Iraku gde nije pronadjeno oružje za masovnog uništavanje. Avganistan je drugi jer su tvrdili da talibani nikad neće zauzeti Kabul. A ovo sada je treći”, rekao je češki predsednik.

    “Ne paničite”
    Vlasti Harkova, drugog po veličini ukrajinskog grada, pozvale su danas stanovnike da ne paniče i ne podlegnu “ruskoj propagandi” ili “psihološkim napadima”.

    Zvaničnici u tom gradu, koji, kako navodi “Gardijan”, predstavlja napredno tehnološko čvorište na samo 40 kilometara od ruske granice, održali su jutros hitan sastanak, prenosi agencija Interfaks.

    “Apelujemo na stanovnike našeg regiona i sve Ukrajince da ne šire paniku, glasine i rusku propagandu, i da ne podležu informacionim i psihološkim napadima”, poručili su zvaničnici.

    “Naš mir pomaže vladi, diplomatama i bezbednosnim snagama da rade svoj posao i da zaštite državu i Ukrajince”, dodaje se u apelu.

  • Novi plan Amerike za Kosovo i Metohiju

    Novi plan Amerike za Kosovo i Metohiju

    Zapadni Balkan je centralni deo vizije o cijeloj, slobodnoj i naprednoj Evropi. To je vitalni interes SAD i u srži spoljne politike, poručio je Gabrijel Eskobar.

    On je to rekao pred podkomitetom američkog senata za spoljne poslove za Evropu i regionalnu bezbednosnu saradnju.

    Odgovarao je na više pitanja o Kosovu i dijalogu Beograda i Prištine. Podržava osnivanje ZSO, ali ne želi da to bude Republika Srpska. SAD su od kosovskih vlasti zatražile da razmotre “kompatibilne modele” koji ne bi “podrivali suverenitet ili funkcionalnost Kosova”.

    On lično, veruje da bi osnivanje ZSO “ojačalo suverenitet Kosova”.

    Dijalog za krajnji ishod ima svrhu uzajamnog priznanja. Razgovori stoga nisu o statusu Kosova – već o “priznavanju da je Kosovo suverena i nezavisna država”.

    Potencijal Zapadnog Balkana nije ispunjen, naglasio je izaslanik američke administracije za Zapadni Balkan, odavši da Bajdenova administracija prepoznaje ovaj izazov, te ostaje posvećena ovom regionu kao “istorijski, politički, kulturno i geografski nedeljivom delu Evrope”.

    “Naš dugogodišnji diplomatski angažman podržava punu integraciju Zapadnog Balkana u evroatlantske strukture. Jači Balkan, integrisan u jaču Evropu, čini jačim Transatlantsko partnerstvo. U tom cilju, Sjedinjene Države nastavljaju da produbljuju naša dugogodišnja partnerstva u regionu”, kazao je Eskobar.

    Kao dokaze za to naveo je da su SAD nedavno proslavile 140 godina diplomatskih odnosa sa Srbijom, da su posle 5 godina održale prve bilateralne odbrambene konsultacije.

    Foto: Profimedia
    Foto: Profimedia
    Najavio je štab specijalnih operativnih snaga u Albaniji, pozdravio ukidanje američkih viza za državljane Hrvatske, privremeni prihvat avganistanskih izbeglica na Kosovu, u Albaniji, i Severnoj Makedoniji, ekonomska i bezbednosna ulaganja u region.

    “Regionalne inicijative kao što je zajedničko regionalno EU tržište, Otvoreni Balkan i Zelena agenda, pokazuju da dublja ekonomska integracija i saradnja je neophodna za održivi rast i članstvo u EU. Postoje ogromne mogućnosti za američka preduzeća, a mi nastavljamo da ohrabrujemo zemlje da ojačaju vladavinu zakona, bore se protiv korupcije i povećaju transparentnost kako bi se proširile mogućnosti ulaganja”, istakao je Eskobar u uvodnom izlaganju.

    Kazao je i da sa jedne strane, u nekim zemljama se ulažu ozbiljni napori za jačanje demokratskih institucija i borbu protiv korupcije, kao i reforme, kakve su Albanija i Severna Makedonija, u drugim to nije. Naprotiv, primetno je “nazadovanje”, a to je slučaj, prema Eskobaru, u BiH, gde postoji “politička kriza i endemska korupcija”.

    “Naše upozorenje akterima u regionu koji se bave korumpiranim, destabilizujućim ili antidemokratskim ponašanjem je jasno: biće posledica”, istakao je Eskobar, navodeći primere nedavnih američkih sankcija za grupu privrednika sa Severa Kosova, te i za Milorada Dodika zbog “koruptivnog i destabilišućeg ponašanja”. Eskobar je inače jasno istakao napore da se Dejtonskim sporazumom dođe do mira u BiH.

    “Snažno podržavamo Dijalog uz podršku EU za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije. Dijalog je forum u kome obe strane, kao jednake, moraju da rade na rešavanju svojih razlika i pronalaženju sveobuhvatnog sporazuma, koji je obema zemljama potreban za njihovu evropsku budućnost. Verujemo da ovaj napor treba da bude usredsređen na uzajamno priznavanje”, takođe je rekao u uvodnom izlaganju Eskobar.

    Tokom kasnije diskusije i odgovora na pitanje američkog senatora Boba Menendeza o tome da li je zabrinut da bi formiranje ZSO moglo da dovede do destabilizacije Kosova, zbog opasnosti od nove Republike Srpske, i toga da nije u potpunom skladu sa kosovskim ustavom, Eskobar je kazao da nije i odgovorio sledeće:

    “Mi podržavamo osnivanje Zajednice iz brojnih razloga. Prvi je što je to već dogovoreno. Uprkos tome što je Ustavni sud doneo odluku da pojedini delovi predloga nisu usklađeni sa Ustavom – on ne navodi da je sama Zajednica neustavna. Tako da je u kontekstu dijaloga do Kosova i Srbije da odluče kako će to izgledati. To ne mora da bude i svakako, da mi ne želimo da to bude nešto kao Republika Srpska – ali smo mi – moj kolega Miroslav Lajčak, zatražili od kosovske vlade da razmotre modele za koje veruju da bi mogli biti kompatibilni. Koji ne bi podrivali njihov suverenitet ili funkcionalnost kao način koji bi Srbima dozvolio da nastave da i dalje primaju zdravstvenu zaštitu, određene benefite u obrazovanju na srpskom jeziku. Lično mislim da bi napor koji bi popustio angažman Beograda u srpskoj zajednici i to preneo to u domaću, transparentnu instituciju pod kontrolom Vlade Kosova, zapravo uvećao suverenitet Kosova, a ne umanjio ga”.

    Na pitanje istog senatora kakve ustupke SAD traže od Srbije kako bi opravdale pritisak na Kosovo da osnuje ZSO, Eskobar je kazao:

    “Svrha dijaloga je da se sve okrene u smeru Kosova. Da budem pošten do kraja – sa krajnjim ishodom uzajamnog priznavanja i normalizacije odnosa – nešto što sada nemaju. Dakle, dijalog nije o statusu Kosova – već o priznanju da su oni suverena i nezavisna država. Dijalog je mehanizam koji se dokazao kao efikasan u rešavanju razlika između dve zemlje. Najskorije u prošlog septembra – u rešenju spora u vezi sa registarskim tablicama postignutim posredstvom Evropske unije. Uz našu podršku – a naša podrška Kosovu je odlučna – želimo da se postaramo da posredstvom dijaloga prebrode sve teške izazove kako bi popustile teškoće kod obe strane i kako bi ostvarile zajedničku evropsku budućnost”.

    Na pitanje i o Vašingtonskom sporazumu Eskobar je kazao da mu se “konkretno sviđa” moratorijum na priznavanje i povlačenje priznanja, podsetivši da su se dve strane saglasile sa tim. Posebno je istakao tačke o ekonomskoj saradnji.

    Američko-evropski dvojac je pre dve nedelje bio u višednevnoj poseti prvo Prištini, a potom i Beogradu.

  • Lavrov i Čavušoglu razgovarali o Ukrajini

    Lavrov i Čavušoglu razgovarali o Ukrajini

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov razgovarao je telefonom sa turskim kolegom Mevlutom Šavušogluom.

    Šef ruske diplomatije je tom prilikom istakao da su neprihvatljivi postupci Zapada koji vode ubrzanoj militarizaciji Ukrajine.

    – Razmotrena je situacija na jugoistoku Ukrajine. Lavrov je ukazao na neprihvatljivost akcija Zapada koje vode ubrzanoj militarizaciji te zemlje i na opasnost od nepromišljenog razvoja vojno-tehničke saradnje sa kijevskim vlastima u aktuelnoj situaciji – saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije.

    Lavrov je istakao da striktno poštovanje Minskih sporazuma i dogovora, postignutih u okviru normandijskog formata i trilateralne Kontakt grupe nema alternativu.

    Kako je precizirano, razgovarano je i o ključnim temama sa međunarodne agende.

    – Lavrov je izvijestio sagovornika o nastavku rada na promociji ruskih inicijativa za osiguravanje dugoročnih pravnih bezbjednosnih garancija u Evropi. Ministar je pozvao Tursku da doprinese izradi konstruktivne i odgovorne reakcije na ruske prijedloge – ističe se u saopštenju ruske strane.

    Pored toga, ministri su se tokom razgovora “dotakli pojedinih aspekata rješavanja situacije u BiH, Siriji i Zakavkazju, kao i saradnje u okviru međunarodnih struktura”.

  • Zaharova: Možete li objaviti raspored naših invazija, da planiram odmor

    Zaharova: Možete li objaviti raspored naših invazija, da planiram odmor

    Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova ironično je zatražila od američkih i britanskih medija da objave raspored navodnih invazija Rusije na Ukrajinu za ovu godinu kako bi mogla da planira odmor.

    “Htela bih da zatražim od američkih i britanskih medija Blumberga, Njujork tajmsa i Sana da objave raspored naših predstojećih invazija za ovu godinu. Voljela bih da isplaniram odmor”, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Zapadne zemlje i Kijev optužuju Rusiju da planira da napadne Ukrajinu, što Moskva negira.

    Zapadni mediji su u više navrata objavljivali “dan invazije”, a prema navodima lista Politiko, američki predsjednik Džozef Bajden rekao je da bi Rusija mogla danas da napadne Ukrajinu, podsjeća TASS.

    I ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da je čuo da bi 16. februar mogao da bude dan ruskog napada.

  • Putin ne planira obraćanje “cijelom svijetu” kao Bajden: “On to stalno radi”

    Putin ne planira obraćanje “cijelom svijetu” kao Bajden: “On to stalno radi”

    Ruski predsjednik Vladimir Putin ne planira da se obrati “cijelom svijetu” kao što je to uradio američki predsjednik Džozef Bajden, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Predsjednik stalno objašnjava cijelom svijetu. Tokom protekle nedjelje je bilo nekoliko konferencija za novinare. Odgovarajući na pitanja vrlo iscrpno je iznosio stav Rusije”, rekao je Peskov, prenosi agencija TAS S.

    Na pitanje da li Putin planira da se obrati, portparol je u šali upitao da li Putin treba da “pozove da se ne napada Kanada.”

    Takođe je rekao da Kremlj vjeruje da je za Rusiju pozitivno to što je američki predsjednik Bajden pokazao spremnost da vodi bezbjednosne razgovore sa Rusijom.

    On je podsjetio da je Putin iskazao želju i spremnost Moskve da uđe u pregovore o bezbjednosti.