VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Nova granatiranja u Ukrajini, za 24 sata primirje prekršeno 29 puta

    Nova granatiranja u Ukrajini, za 24 sata primirje prekršeno 29 puta

    Proruske snage u istočnoj Ukrajini optužile su ukrajinske vladine snage za današnje artiljerijske i minobacačke napade u tri odvojena incidenta, javlja ruska agencija Interfaks, prenose mediji.

    Samoproglašena Donjecka Narodna Republika je saopštila da je granatirano selo Petrivske jutros u 05.30 časova po lokalnom vremenu, dok je samoproglašena Luganska Narodna Republika prijavila jutros dva incidenta sa minobacačkom vatrom, piše Rojters.

    Iz mislje LNR-a pri Zajedničkom centru za kontrolu i koordinaciju poručuju da su ukrajinske vladine trupe u protekla 24 časa čak 29 puta prekršile primirje na teritoriji LNR-a.

    “U protekla 24 sata, odnosno 17. februara, registrovano je ukupno 29 kršenja primirja od strane vojnih jedinica Ukrajine”, saopštila je ta misija na svom Telegram kanalu, a prenosi ruska agencija TAS S.

    Agencija Interfaks javlja da je rusko ministarstvo odbrane objavilo da se nekoliko ruskih pješačkih jedinica vratilo u svoje baze u regijama Dagestan i Čečenija, i to nakon što su završili vježbe na Krimu.

    Kremlj je ove nedjelje saopštio da je počeo sa povlačenjem dijela vojnika iz područja koja se graniče sa Ukrajinom, ali Kijev i Zapad taj potez osporavaju, navodeći da su određene jedinice i oprema zamijenjene drugima.

  • Bajden zbog Rusije drži sastanak sa svim saveznicima

    Bajden zbog Rusije drži sastanak sa svim saveznicima

    Američki predsjednik Džo Bajden razgovaraće danas o ukrajinskoj krizi sa liderima Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Rumunije, Britanije, Evropske unije i NATO-a, saopštila je kancelarija kanadskog premijera Džastina Trudoa.

    Bijela kuća je prethodno saopštila da su Bajden i italijanski premijer Mario Dragi potvrdili juče privrženost suverenitetu Ukrajine i spremnost da Rusiji nanesu veliki ekonomski udarac ukoliko napadne svog susjeda, prenosi agencija Rojters.

    Senat SAD usvojio rezoluciju o podršci Ukrajini
    Američki Senat izglasao je rezoluciju kojom se izražava podrška nezavisnosti Ukrajine i upozorava na mogućnost ruske vojne agresije na tu susjednu zemlju.

    Takva akcija Senata je uslijedila nakon što je američki predsjednik Džo Bajden izjavio da SAD imaju “sve signale” da će kroz nekoliko dana doći do potencijalnog ruskog napada na Ukrajinu, prenosi agencija Rojters.

    Rezolucija senatora, koja nema snagu zakona, usvojena je jednoglasno i bez prigovora.

    “Ovaj Kongres je ujedinjen u podršci ukrajinskoj nezavisnosti i suverenitetu”, izjavio je senator Rob Portman, predstavljajući rezoluciju zajedno sa demokratskom senatorkom Džinom Šahin iz Nju Hempšira i drugima.

    Senatori su se, međutim, udržali od usvajanja zakona kojim bi se sankcionisala Rusija, pridržavajući se strategije Bijele kuće za ublažavanje krize.

    Senatori su poručili da Bajdenova administracija može sama da uvede sankcije, bez obzira na akciju Kongresa.

    “Nije pitanje da li već kako ćemo odgovoriti Putinu”, izjavila je Šahin.

  • Borelj: Sankcije Rusiji spremne, zavise od nivoa agresije

    Borelj: Sankcije Rusiji spremne, zavise od nivoa agresije

    Šef diplomatije EU, Žosep Borelj, izjavio je danas da je spreman da u slučaju dizanja nivoa agresije Rusije prema Ukrajini, Savjetu EU predloži paket “teških sankcija” koje su, prema njegovim riječima, već pripremljene u koordinaciji EU, SAD i drugih partnera.

    ”Ako dođe do agresije odmah ću sazvati Savjet EU i predstaviti paket sankcija. Za to je potrebna jednoglasna odluka Savjeta ministra EU, ali ja sam siguran da će nje biti”, kaže Borelj.

    Navodeći da će EU “djelovati odlučno ako to bude zahtjevao nivo agresije”, šef diplomatije EU konstatuje da i dalje nema dokaza o povlačenju ruskih trupa sa granice sa Ukrajinom, ali da ima informacija o sve jačim sukobima na dijelovima granice.

    “Posljednji podaci ukazuju na teške borbe, a primijetili smo i mnogo dezinformacija sa ruske strane kako bi se stvorila atmofera o navodnim napadima na Ruse u ovom dijelu Ukrajine. Uz poziv Dume da se prizna nezavisnost “republika” Donjecka i Luganska, dolazimo do situacije u kojoj smo sve više zabrinuti”, kazao je Borelj.

  • Rusija: Ne planiramo napad na Ukrajinu; Bajden: Rizik od napada vrlo visok

    Rusija: Ne planiramo napad na Ukrajinu; Bajden: Rizik od napada vrlo visok

    Rusko ministarstvo spoljnjih poslova još jednom je poručilo da Rusija ne planira napad na Ukrajinu.

    Istovremeno, američki prdsjednik tvrdi da je ruski napad na Ukrajinu “moguć u narednih nekoliko dana” te da “sve ukazuje na to”.

    “Rizik od napada je vrlo visok jer nisu povukli svoje snage. Baš naprotiv, nagomilali su još vojske. Uz to, imamo razlog vjerovati da su uključeni u operaciju lažnog napada koja bi im dala izgovor da napadnu. Sve ukazuje na to da su spremni za napad na Ukrajinu”, rekao je Bajden, prenosi Index.

    Na novinarsko pitanje je li diplomatsko rješenje još moguće Bajden je odgovorio: “Da, moguće je. Zato šaljem Blinkena (šefa američke diplomacije, op.a.) u Njujork kako bi se obratio Savjetu bezbjednosti UN-a.”

    Na pitanje planira li razgovarati s Putinom Bajden je odgovorio odrično.

    Prethodno je i portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da novi susret između ruskog i američkog predsednika još nije na dnevnom redu.

    Kako javlja ruska prodržavna novinska agencija RIA, predsjednik Vladimir Putin upravo održava niz sastanaka na kojima će pripremiti poruku koju će pročitati ruskom parlamentu.

  • Iran i velike sile blizu dogovora o povratku u nuklearni sporazum: Dolazimo do trenutka istine

    Iran i velike sile blizu dogovora o povratku u nuklearni sporazum: Dolazimo do trenutka istine

    Glavni iranski pregovarač za nuklearni sporazum Ali Bagheri Kani izjavio je kako se ova država nalazi na samo nekoliko dana od postizanja dogovora s velikim silama o povratku u nuklearni sporazum iz 2015. godine.

    Pregovori između velikih sila i Irana o povratku u nuklearni sporazum iz 2015. godine traju već nekoliko mjeseci, a osma runda razgovora počela je 26. januara u Beču.

    Osim pregovora o povratku u nuklearni sporazum, iranski zvaničnici paralelno vode razgovore i o ukidanju određenih sankcija Teheranu, što je naglašeno kao preduslov za povratak ove države u nuklearni sporazum.

    “Nakon sedmica intenzivnih razgovora bliži smo dogovoru nego ikada. Međutim, ništa nije dogovoreno dok se sve ne dogovori. Naši pregovarački partneri moraju biti realni. Moraju izbjegavati nepopustljivost i naučiti nešto iz lekcija prethodne četiri godine. Vrijeme je za ozbiljne odluke”, rekao je Kani.

    Povodom “oživljavanja” nuklearnog sporazuma iz 2015. godine oglasio se i ministar vanjskih poslova Francuske Jean-Yves Le Drian, koji je rekao kako pregovori u Beču idu u dobrom pravcu te da će sporazum vjerovatno biti sačuvan.

    “Dolazimo do trenutka istine. Nije pitanje sedmica, već je pitanje dana kada ćemo postići sporazum”, rekao je šef francuske diplomatije.

    Iran i Sjedinjene Američke Države uključene su u posljednju rundu indirektnih pregovora o povratku u nuklearni sporazum uz posredovanje Kine, Rusije i evropskih strana u sporazumu.

    Bivši predsjednik SAD-a Donald Trump još je 2018. godine objavio kako Amerika napušta sporazum, a isto je učinio i Iran godinu poslije.

    Iako su strane blizu dogovora, francuski šef diplomatije se tokom razgovora osvrnuo i na mogućnost da Iran, SAD i druge zemlje ne postignu dogovor.

    “Možemo bez toga. Ili ćemo prihvatiti sporazum koji poštuje interese svih strana ili će Iran izazvati ozbiljnu krizu u danima koji dolaze. Ovi pregovori se do sada mogu ocijeniti kao iscrpljujući diplomatski posao”, zaključio je Le Drian.

  • Rusija traži da SAD povuku sve trupe iz centralne i istočne Evrope

    Rusija traži da SAD povuku sve trupe iz centralne i istočne Evrope

    Moskva će morati da reaguje, uključujući i vojno-tehničkim mjerama, zbog nespremnosti Vašingtona da pregovara o garancijama o bezbjednosti, navodi se u pisanoj reakciji na odgovor SAD o bezbednosnim garancijama, koju je danas objavilo Ministarstvo spoljnih poslova Rusije.

    “U nedostatku spremnosti američke strane da temeljno pregovara o pravno obavezujućim garancijama naše bezbjednosti od strane SAD i njenih saveznika, Rusija će morati da reaguje, uključujući sprovođenjem mjera vojno-tehničke prirode”, navelo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova, prenio je Rojters.

    Rusija insistira i na povlačenju svih američkih snaga iz centralne i istočne Evrope, navodi se u odgovoru Moskve na bezbjednosne prijedloge Vašingtona, prenijela je agencija RIA.

    Rusija je poručila SAD da preduslovi za deeskalaciju ukrajinske krize uključuju zaustavljanje isporuke oružja Ukrajini, uklanjanje oružja koje je već isporučeno i poštovanje mirovnog procesa iz Minska od strane Ukrajine.

    Rusko ministarstvo spoljnih poslova izdalo je saopštenje nakon što je predalo odgovor Moskve na bezbjednosne prijedloge Vašingtona.

  • Šef OEBS-a na sjednici SB UN: Tenzije na istoku Ukrajine se izgleda stišavaju

    Šef OEBS-a na sjednici SB UN: Tenzije na istoku Ukrajine se izgleda stišavaju

    Šef posmatračke misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) izjavio je danas u Savjetu bezbjednosti UN da se današnje tenzije na istoku Ukrajine izgleda stišavaju.

    Jašar Halit Čevik, šef specijalne posmatračke misije OEBS-a u Ukrajini, rekao je da je između srijede uveče i ovog jutra bilo oko 500 eksplozija, prenio je Rojters.

    “Poslije 11.20 časova (danas prepodne) zabilježili smo oko 30 eksplozija, tako da se čini da se tenzije stišavaju”, rekao je Čevik na sjednici Savjeta bezbjednosti UN posvećenoj situaciji u i oko Ukrajine.

    Ministarstvo odbrane Ukrajine saopštilo je danas da su proruske snage na istoku Ukrajine prestale sa granatiranjem u 13.00 sati po lokalnom vremenu, navela je britanska agencija.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je ranije danas da su proruske snage u Donbasu raketirale jedno obdanište i da to predstavlja “veliku provokaciju”.

    “Važno je da diplomate i OEBS nastave posmatračke aktivnosti kao dodatna (sredstva) odvraćanja. Potreban nam je efektivan mehanizam za bilježenje svih kršenja prekida vatre”, naveo je Zelenski na Tviteru.

    Proruske snage su jutros optužile ukrajinske vladine snage da su četiri puta u protekla 24 časa otvorile vatru na njihovu teritoriju, dok je Ukrajina optužila pobunjenike da su ispalili granate, od kojih su neke navodno pogodile zgradu obdaništa.

    Samoproglašena Luganska Narodna Republika (LNR) je saopštila da su ukrajinske snage upotrebile minobacače, granate i pucale iz mitraljeza u četiri odvojena incidenta.

    “Oružane snage Ukrajine grubo su prekršile režim prekida vatre, koristeći teško naoružanje, koje bi, prema sporazumima iz Minska, trebalo da bude povučeeno”, navodi se u saopštenju snaga LNR-a.

    Nakon toga se oglasila ukrajinska vojska, koja je saopštila da su proruske snage granatirale selo Stanica Lugansk, i da je kao posljedica upotrebe teškog artiljerijskog naoružanja pogođena zgrada obdaništa.

    “Prema preliminarnim podacima, dvoje lica je doživjelo šok usljed eksplozije granata”, saopštile su ukrajinske snage.

  • Zelenski ponovo nudi sastanak sa Putinom: Spreman sam

    Zelenski ponovo nudi sastanak sa Putinom: Spreman sam

    ​Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ponovo je ponudio održavanje direktnih razgovora predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu.

    “Diplomatija će početi kada sjednemo za pregovarački sto”, rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.

    On je izjavio da je spreman za razgovore u bilo kom formatu.

    Zelenski je napomenuo da je spreman za direktne razgovore već dvije i po godine i da će se to desiti čim Rusija javno kaže da je, takođe, spremna za to.

    Predsjednik Ukrajine istakao je da Rusija “osim javnog stava, u realnosti nije spremna za razgovore sa Kijevom”, prenosi B92.

    Vjerujte mi, svaki put uzimamo u obzir te izjave u medijima i na ovaj ili onaj način zatražimo od Rusije da se taj sastanak održi u bilo kom formatu – naglasio je Zelenski.

    Zelenski je ranije izjavio da ne isključuje mogućnost sastanka sa Putinom, koji je naglasio da ukoliko to znači razgovor o Donbasu, onda Kijev prvo treba da razgovara sa vlastima samoproglašenih republika na istoku Ukrajine.

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je da je Moskva spremna za posjetu Zelenskog kako bi se razgovaralo o normalizovanju odnosa, ali da je neophodno da se Zelenski, ukoliko namjerava da govori o pitanjima Donbasa, obrati Kontaktnoj grupi za pronalaženje rješenja u Ukrajini, podsjeća TASS.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio je da je Kijev u više navrata nudio sastanak Zelenskog i Putina, ali da to nema svrhe jer o pitanju Donbasa treba da se razgovara sa stanovnicima tog dijela Ukrajine.

  • Zaoštrava se situacija na istoku Ukrajine: Zabilježene eksplozije i granatiranja u Donbasu

    Zaoštrava se situacija na istoku Ukrajine: Zabilježene eksplozije i granatiranja u Donbasu

    Nakon što je nekoliko sedmica na liniji kontakta između ukrajinske vojske i proruskih separatista u Donbasu vladalo primirje od jutros je situacija na ovom dijelu Ukrajine eskalirala.

    Prema informacijama OSCE-a, od ranih jutarnjih sati se s položaja ukrajinske vojske, ali i položaja proruskih separatista, mogu čuti eksplozije i granatiranja.

    Predstavnici samoproglašenih Narodnih Republika Donjeck i Lugansk oglasili su se povodom nove eskalacije sukoba te su poručili kako Kijev želi isprovocirati sukob.

    “U posljednja 24 sata situacija na liniji kontakta je znatno eskalirala. Neprijatelj po direktnom naređenju vojnopolitičkog rukovodstva Kijeva pokušava eskalirati sukob. Ukrajinske snage su otvorile vatru u pet ujutro. Zbog toga su naše snage bile prisiljene da uzvrate vatru kako bismo suzbili vatrenu moć neprijatelja”, saopćili su predstavnici separatista.

    S druge strane, predstavnici ukrajinskih oružanih snaga su izvijestili kako su granatiranja koja dolaze iz pravca separatističkih teritorija “netipična” te da izgledaju kao provokacija.

    Također, pripadnici Ministarstva odbrane Ukrajine objavili su fotografije koje pokazuju dječiji vrtić koji je granatiran na istoku Ukrajine te su poručili kako ciljevi separatista očigledno nisu samo vojni, već i civilni.

    Povodom nove eskalacije sukoba između ukrajinske vojske i separatista oglasio se i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, koji je rekao kako Rusija pomno posmatra situaciju.
    “Vidimo da se dešavaju određene provokacije. Izvještaji iz Donjecka i Luganska pokazuju da su eskalaciju započeli ukrajinski vojnici. To je zabrinjavajuća informacija. Nastavićemo posmatrati stanje na terenu”, rekao je Peskov.

  • Bugarski političar nacistički salutirao u Evropskom parlamentu

    Bugarski političar nacistički salutirao u Evropskom parlamentu

    Bugarski europarlamentarac Angel Džambaski danas je napravio skandal u Evropskom parlamentu koristivši nacistički pozdrav tokom debate o presudi Evropskog suda u kojoj se kritikuje vladavina prava u Mađarskoj i Poljskoj.

    Njegovo ponašanje je odmah osudila italijanska grupa zastupnika “Renesansa” te su zatražili od predsjednika da sankcioniše Džambaskog.
    Bugarski zastupnik je kasnije poručio kako nije salutirao po uzoru na naciste već da se radilo o “običnom mahanju”.

    Džambaski je ranije napao svoje kolege u Evropskom parlamentu i branio vladajuće partije u Poljskoj i Mađarskoj, prije nego što je “pozdravio” potpredsjednicu EP-a Pinu Pijerno, koja je u to vrijeme predsjedavala na plenarnoj sjednici.
    Ovaj političar iz bugarske nacionalističke stranke IMRO, opisao je presudu kao “gnusnu” i rekao parlamentu u Strazburu:

    “Nikada vam nećemo dozvoliti da nam govorite šta da kažemo i šta da radimo. Živjela Bugarska, Mađarska , Orban, Fides i Evropa nacionalnih država”, poručio je.

    Manfred Weber, predsjedavajući EPP-a, najveće grupe u Evropskom parlamentu, također je pozvao na sankcije za Džambaskog.

    Evropski sud pravde u Luksemburgu odbacio je jučer tužbe Mađarske i Poljske te je saopćio kako su nova pravila za kažnjavanje zemalja EU koje krše vladavinu prava u potpunosti zakonita.

    Nakon ove odluke Brisel također može uskratiti ili smanjiti EU fondove za one države za koje smatra da se ne ponašaju u skladu s pravilima, što se u posljednje vrijeme često odnosi na Poljsku i Mađarsku.