VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Sjeverna Koreja okrivila SAD i Zapad za rat u Ukrajini

    Sjeverna Koreja okrivila SAD i Zapad za rat u Ukrajini

    Sjeverna Koreja je u ponedjeljak prekinula šutnju o ruskoj invaziji na Ukrajinu okrivljujući Sjedinjene Američke Države i Zapad za hegemonističku politiku.

    Ministarstvo vanjskih poslova Sjeverne Koreje je u svom prvom službenom saopćenju o ruskom napadu navelo da je Zapad kriv za “zloupotrebu moći”.

    “Temeljni uzrok ukrajinske krize u potpunosti leži u hegemonističkoj politici SAD-a i Zapada, koji se nameću bezobrazlukom i zloupotrebom moći protiv drugih zemalja”, rekla je zvanična državna novinska agencija KCNA, pozivajući se na neimenovanog glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova.

    Saopštenje je stiglo samo dan nakon što je Sjeverna Koreja, ispalila projektil što je prvi test nakon rekordnog broja lansiranja u januaru.

    Washington je pozvao na nastavak pregovora o ukidanju nuklearnog i raketnog programa Pjongjanga, ali je Sjeverna Koreja odbacila prijedlog, zahtijevajući odustajanje od “neprijateljske politike” i “dvostrukih standarda” SAD-a.

    Pjongjang je također zaprijetio ponovnim testiranjem svojih raketa većeg dometa, pa čak i nuklearnog oružja.

    Sjeverna Koreja optužila je Washington i njegove saveznike da “ignorišu razumne i legitimne zahtjeve Rusije” u smislu sigurnosnih garancija.

    Oni “sistematski potkopavaju evropsko sigurnosno okruženje nastojeći da NATO savez šire prema istoku, uključujući neometano raspoređivanje sistema naoružanja za napad”, rekao je KCNA.

    “Stvarnost još jednom dokazuje da sve dok postoji američka jednostrana i dvostruka politika koja ugrožava mir i sigurnost jedne suverene zemlje, nikada neće biti mira u svijetu”, zaključili su .

  • Rusi uputili upozorenje stanovnicima Kijeva: Napustite domove

    Rusi uputili upozorenje stanovnicima Kijeva: Napustite domove

    Rusko ministarstvo odbrane upozorilo je stanovnike Kijeva da napuste svoje domove jer Rusi planiraju udare na mete u ukrajinskoj prijestonici, prenijela je ruska državna novinska agencija Tass.

    U saopštenju, ministarstvo odbrane Rusije navodi da se njihove snage spremaju da pokrenu „visoko precizne udare“ protiv „Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU) i 72. centra za informaciono-psihološke operacije (PSO)“ u Kijevu.

    • Pozivamo građane Ukrajine koje su ukrajinski nacionalisti umiješali u provokacije protiv Rusije , kao i stanovnike Kijeva koji žive u blizini stanica da napuste svoje domove – navedeno je u saopštenju.
  • Lavrov tvrdi da Zapad ignoriše posljedice masovnog granatiranja civila

    Lavrov tvrdi da Zapad ignoriše posljedice masovnog granatiranja civila

    Zapadne kolege jednostavno ignorišu posljedice masovnog granatiranja civilnih objekata u Donbasu koje sprovodi ukrajinska vojska, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u svom video-obraćanju na sastanku Savjeta UN za ljudska prava.

    Masovne sahrane i grobnice u Donbasu služe kao nepobitan dokaz zločinačkih posljedica masovnog granatiranja civilnih objekata Donbasa. Forenzička istraga je utvrdila da su većina poginulih žene i starije osobe. Naše zapadne kolege jednostavno ignorišu brojne činjenice ovih nečuvenih kršenja osnovnog prava čovjeka – prava na život – rekao je Lavrov.

    On je dodao da su svi pokušaji da se skrene pažnja Savjeta za ljudska prava na zločine koji se dešavaju već osam godina naišli na ravnodušnost.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je 24. februara saopštio da je, kao odgovor na zahtjev šefova republika u Donbasu, donio odluku da izvede specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.

    Putin je istakao da Moskva ne planira da okupira ukrajinske teritorije.

    Ministarstvo odbrane Rusije pružilo je uvjeravanja da ruske trupe ne gađaju ukrajinske gradove, već su ograničene na precizne udare i onesposobljavanje vojne infrastrukture, te da nema nikakvih prijetnji po civilno stanovništvo, podsjeća TASS.

  • Rusija zabranila strancima da prodaju imovinu

    Rusija zabranila strancima da prodaju imovinu

    Rusija će uvesti privremene mjere zabrane stranim investitorima koji žele da prodaju imovinu.

    Rusija se na taj korak odlučila kako bi osigurala da donesu promišljenu odluku, a ne da donose odluku pod političkim pritiskom, izjavio je danas ruski premijer Mihail Mišustin.

    “U trenutnoj situaciji sa sankcijama strani preduzetnici su primorani da se ne rukovode ekonomskim faktorima, već da donose odluke pod političkim pritiskom. Kako bi se biznisima dala šansa da donesu promišljenu odluku, pripremljena je predsednička naredba o uvođenju privremenih ograničenja na izlazak iz ruske imovine”, rekao je Mišustin na sastanku vlade, a prenosi Rojters.

    Mišustin nije naveo detalje.

    Ovo je poslednji u nizu koraka koji je Rusija preduzela kao odgovor na sve oštrije sankcije Zapada, koje se uvode od početka ruske vojne intervencije u Ukrajini prošle nedelje.

  • Rezolucija EU o Rusiji, u tekstu i opomena Srbiji

    Rezolucija EU o Rusiji, u tekstu i opomena Srbiji

    Poslanici Evropskog parlamenta na vanrednom zesjedanju raspravljaju o situaciji u Ukrajini, a zatim glasaju o Rezoluciji o ruskoj agresiji protiv Ukrajine.

    Sjednica je počela 12:25 sati, a njen početak je propraćen velikim aplauzom upućenim ambasadoru Ukrajine u EU, kao i državlljanima Ukrajine koji su pozvani na vanrednu sjednicu Evropskog parlamenta. Prisutnima se obratio i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

    U nacrtu Rezolucije o kojoj će se danas glasati, pored najstrože osude vojne agresije Rusije, podrške Ukrajini i poziva EU da pojača sankcije protiv Moskve, nalazi se i paragraf kojim Evropski parlament ukazuje na posljedice neusklađivanja Srbije sa sankcijama EU.

    “Evropski parlament žali zbog neusklađivanja Srbije sa EU sankcijama protiv Rusije, što šteti njenom pristupnom procesu. Naglašavamo očekivanje da se zemlje kandidati za članstvo u EU usklade ne samo sa EU kriterijumima već i sa zajedničkom EU spoljnom i bezbjednosnom politikom”, navodi se u nacrtu teksta u koji je Tanjug imao uvid.

    Nacrt rezolucije, u 46 paragrafa, najoštrije osuđuje nelegalnu, ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju i invaziju Ruske Federacije na Ukrajinu, kao i učešće Bjelorusije u ovoj agresiji.

    Od Ruske Federacije se zahtjeva trenutni prekid svih vojnih aktivnosti u Ukrajini i povlačenje vojnih i paravojnih snaga i vojne opreme sa teritorije Ukrajine, a istovremeno se izražava nepodijeljena solidarnost sa ukrajinskim narodom.

    Evropski parlament ovom rezolucijom poziva i na nastavak diplomatskih napora u cilju zaustavljanja ruske agresije i pronalazak mirnog rješenja uz poštovanje ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

    Zemlje članice EU se pozivaju na dalju hitnu humanitarnu pomoć Ukrajini, ali i da prošire sankcije koje bi trebalo da oslabe rusku ekonomiju, uključujući i zabranu uvoza ruske nafte i gasa u EU.

    Istovremeno, zemlje članice EU se pozivaju da prihvate činjenicu da će stroge sanakcije prema Rusiji imati neizbježne negativne efekte na njihovu ekonomsku situaciju.

    Očekuje se da Evropski parlament podrži i sve do sada uvedne EU mjere uključujući i podršku za vojno jačanje ukrajinske vojske. Evropski parlament bi, prema tekstu nacrta Rezolucije, trebalo da pozove EU da pripremi paket od više milijardi evra za oporavak Ukrajine i rekonstrukciju razorene infrastrukture, kao i da se krene u proces odobravanja kandidatskog statusa Ukrajini za članstvo u EU.

    Rezolucije Evropskog parlamenta nisu pravno obavezujuće i predstavljaju političke ocjene i smjernice EU.

  • Stoltenberg: NATO nema potrebe mijenjati nivo pripravnosti nuklearnih snaga

    Stoltenberg: NATO nema potrebe mijenjati nivo pripravnosti nuklearnih snaga

    Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg boravio je danas u posjeti bazi NATO-a u Poljskoj te je rekao kako će ovaj savez učiniti sve kako bi odbranio saveznike.

    Stoltenberg je zajedno s predsjednikom Poljske Andrzejem Dudom posjetio zračnu bazu u Lasku gdje se nalaze poljski i američki borbeni avioni F-15 i F-16.

    Tokom posjete, Stoltenberg se osvrnuo i na odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina o podizanju snaga za nuklearno odvraćanje na nivo borbenog dežurstva.

    “Uvijek ćemo činiti ono što je potrebno da zaštitimo i odbranimo naše saveznike, ali ne mislimo da sada ima potrebe za promjenom nivoa pripravnosti nuklearnih snaga NATO-a”, rekao je Stoltenberg.

    On je naglasio kako je Rusija potpisala niz sporazuma u kojima se slaže da se nuklearni rat ne može dobiti i da se takva vrsta sukoba ne treba voditi.

    “Čvrsto vjerujemo da je način na koji Rusija govori o nuklearnom oružju nepromišljen i neodgovoran”, pojašnjava Stoltenberg, piše AP.

    Generalni sekretar NATO-a je izjavio i kako će alijansa razgovarati o daljim koracima za jačanje ovog saveza na narednom samitu NATO-a koji će se održati u Madridu tokom juna ove godine.

    “Odgovornost NATO-a je da osigura situaciju u kojoj sukob u Ukrajini ne bi izmakao kontroli i postao puna konfrontacija između NATO-a i Rusije na tlu Evrope. Komandanti alijanse su uvjereni da su u stanju da održe kontakte s Rusijom koji bi vodili ka ‘dekonfliktnom’ stanju”, zaključio je generalni sekretar NATO-a.

  • Putinov odgovor na sankcije Zapada

    Putinov odgovor na sankcije Zapada

    Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz o primeni specijalnih ekonomskih mera protiv SAD i država koje su im se pridružile.

    Navedene mjere se primenjuju u cilju zaštite nacionalnih interesa Rusije, prenosi Sputnjik.

    Mjere predviđaju:

    • Učesnici u spoljnoekonomskoj delatnosti se obavezuju da prodaju 80 odsto deviznih sredstava dobijenih iz inostranstva od 1. januara ove godine. Pravilo se odnosi i na sredstva koja su već akumulirana – moraju se prodati u roku od tri dana;
    • zabranjeno je devizno poslovanje davanjem deviza od strane rezidenata u korist nerezidenata po ugovorima o kreditu;
    • rezidenti više neće moći da uplaćuju stranu valutu na svoje račune otvorene u bankama i organizacijama u inostranstvu, kao ni da uplaćuju novac bez otvaranja bankovnog računa korišćenjem elektronskih sredstava plaćanja koji su na raspolaganju stranim davaocima usluga u sferi platnog prometa (misli na banke);
    • Pored toga, javna akcionarska društva će do 31. decembra ove godine moći da kupuju svoje plasirane akcije (osim kupovine plasiranih akcija u cilju smanjenja njihovog ukupnog broja) pod određenim uslovima;

    Navedene mere se primenjuju u cilju zaštite nacionalnih interesa Rusije.

    U međuvremenu, Britanija je uvela sankcije protiv banke VEB, banke “Otkritije” i Sovkombanke.

    Veliki broj zemalja Zapada uveo je sankcije Rusiji, čak i neke od kojih se to možda nije očekivalo, a ove mere Rusije trebalo bi da ublaže finansijske probleme koji su nastali usled ekonomskog izopštavanja Rusije.

  • Vozači toče gorivo u komšiluku, pumpama u Njemačkoj prijeti bankrot?

    Vozači toče gorivo u komšiluku, pumpama u Njemačkoj prijeti bankrot?

    Vozači sa istoka Njemačke sve češće prelaze granicu da bi u komšiluku natočili benzin, zbog velike razlike između njemačkih i cijena goriva u susjednoj Poljskoj, piše danas Dojče vele (DW), upozoravajući da domaćim pumpadžijama prijeti bankrot.

    Cijene goriva na njemačkim pumpama idu ka rekordnim nivoima nakon buma koji je uslijedio poslije ekonomskog oporavka od pandemije. Vozači koriste aplikacije kako bi vidjeli gdje ovih dana mogu da nađu bezin ispod 1,80 evra po litru, ili dizel ispod 1,60 evra. Često to bude skuplje, jer njemačke pumpe mijenjaju cijene u prosjeku pet puta dnevno, navodi DW.

    Međutim, oni koji žive blizu njemačke granice sa Poljskom pronašli su rješenje – samo pređu granicu i natoče pun rezervoar, jer je u toj zemlji gorivo preko noći pojeftinilo za dodatnih 10 centi po litru nakon smanjenja poreza na dodatu vrijednost (PDV). Tamo je sada benzin jeftiniji nego u Njemačkoj za 60 centi po litru, a dizel za 45 centi. Ko natoči gorivo do vrha, štedi tridesetak evra po odlasku u Poljsku, dodaje DW.

    “Prodaja goriva u Njemačkoj u blizini granice opala je u januaru za polovinu. Poljske pumpe, pak, izvještavaju da im se promet povećao za polovinu”, kaže zabrinuto Jirgen Cigner, poslovođa Centralnog udruženja benzinskih pumpi.

    Kako prenosi Velt, oko 300 do 400 benzinskih stanica u Njemačkoj moglo bi da bankrotira zbog velike razlike u cijeni u odnosu na Poljsku. Krajnji istok Njemačke, koji je ranije pripadao DDR-u, ionako je najmanje razvijen i naseljen. Tamo je gustina benzinskih pumpi najmanja u cijeloj zemlji.

    Velt navodi da je udruženje benzinskih pumpi pisalo saveznim ministrima i lokalnim političarima, tražeći neku vrstu fonda kojim bi se spasili uglavnom mali preduzetnici koji unajmljuju i vode benzinske stanice. “Do sada nismo dobili odgovor iz ministarstava”, kaže Cigner.

    Pumpe bi, dodaje, valjalo nekako održati “iznad vode” do leta, kada u Poljskoj ističe privremeno smanjenje PDV-a.

  • Kanada prva zemlja G7 koja će zabraniti sav uvoz sirove nafte iz Rusije

    Kanada prva zemlja G7 koja će zabraniti sav uvoz sirove nafte iz Rusije

    Kanada će postati prva zemlja u G7 koja će zabraniti sav uvoz sirove nafte iz Rusije. Premijer Justin Trudeau objavio je danas tu informaciju.

    Rekao je da je ta industrija “od velike koristi predsjedniku Putinu i njegovim oligarsima”.

    Osim zabrane uvoza, Trudeau je najavio i snabdijevanje ukrajinskih boraca protutenkovskim oružjem i municijom.

    Kanada godišnje uvozi iz Rusije sirove nafte u vrijednosti od oko 550 miliona dolara, prema Kanadskom udruženju proizvođača nafte.

  • Biden: Građani ne treba da strahuju od nuklearnog rata

    Biden: Građani ne treba da strahuju od nuklearnog rata

    Američki građani ne bi trebalo da strahuju od nuklearnog rata, poručio je večeras predsjednik SAD-a Joe Biden, dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio da se ruske snage za odvraćanje, koje uključuju nuklearno oružje, stave u stanje visoke pripravnosti.

    Dok je Biden odlazio sa događaja održanog u Bijeloj kući, jedan od američkih novinara ga je upitao da li bi Amerikanci trebalo da budu zabrinuti zbog mogućnosti izbijanja nuklearnog rata, na šta je američki predsjednik odgovorio sa “ne”, prenosi Independent.

    Prethodno je glasnogovnorica Bijele kuće Jen Psaki izjavila da SAD smatraju da u ovom trenutku nemaju razloga da mijenjaju nivo nuklearne pripravnosti.

    “Nismo mijenjali naš status i procjenu u tom pogledu, ali također moramo da budemo na oprezu zbog Putinovih prijetnji”, rekla je Psaki za kablovsku mrežu MSNBC.

    Rusko Ministarstvo odbrane prethodno je saopštilo da su nuklearne snage i sjeverna i paficička flota u stanju povišene borbene gotovosti, prenio je Tanjug.

    Biden je tokom dana razgovarao sa američkim saveznicima i partnerima, dok je neimenovani zvaničnik Bijele kuće za Reuters rekao da se nuklearni rat nikada ne smije voditi, da u njemu nema pobjednika, a da Putin eskalira situaciju “opasnom retorikom”.