VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Da li je EU digla ruke od BiH?

    Da li je EU digla ruke od BiH?

    Odluka Brisela da BiH, za razliku od Ukrajine i Moldavije, ne dodijeli kandidatski status, otvara brojna pitanja, a jedno od njih sada odzvanja glasnije nego ikad: Gura li nas ovakvim stavom EU u zagrljaj Moskvi i Ankari?

    Predsjednik Evropskog savjeta Čarls Mišel je jučerašnju odluku zvaničnika Unije nazvao “istorijskim trenutkom”.

    Saša Čekrlija, bivši savjetnik ministra inostranih poslova BiH u mandatu Igora Crnatka, kaže da ta odluka može da bude istorijska u smislu da neke države Balkana ova odluka može usmjeriti prema drugim partnerima.

    – S pravom se može postaviti pitanje gura li nas ovakvim stavom Brisel u zagrljaj Moskvi i Ankari. Istraživanje agencije Ipsos iz aprila 2022. godine pokazuje da se 44 odsto građana Srbije protivi članstvu u EU dok 35 odsto podržava članstvo i to je prvi put od 2005. godine da je većina ispitanika protiv članstva. U Republici Srpskoj je vjerovatno sada slična situacija i bilo bi zaista korisno da Ministarstvo evropskih integracija provede istraživanje na tu temu i da ministar Klokić obavijesti javnost o tome. Sigurno je da se i dio Bošnjaka umorio od čekanja na putu prema EU i da bi radije unapređivali odnose sa Ankarom pa bi takva komparativna analiza bila veoma korisna i interesantna – kaže Čekrlija za Srpskainfo.

    Ministarstvo nije objavljivalo ovakva istraživanja, ali prema istraživanjima koje je u aprilu proveo Fakultet političkih nauka u Banjaluci, građani Republike Srpske više nisu za bezuslovni ulazak BiH u Evropsku uniju.

    – To je negdje oko 45 odsto građana, što je dramatično u odnosu na 2019. godinu, kada je ta podrška iznosila i do 80 odsto – rekao je Dalibor Savić, profesor na FPN Banjaluka.

    Ono što bi bilo najbolje za nas, za države koje su ostavljene da čekaju briselskog Godoa, smatra Čekrlija, jeste da pojačamo aktivnosti na realizaciji regionalne inicijative “Otvoreni Balkan” i stvaranjem integrisanog tržišta nađemo način da sačuvamo privredu u naredne tri godine dok stvari na terenu ne dobiju finalne obrise.

    – Kad tenkovi zaćute, veliki će munjevito uspostaviti privrednu saradnju i uspostaviti odnose, a mi ćemo ponovo nešto čekati – kaže on.

    Kada je riječ o odluci Evropskog savjeta, Čekrlija smatra da se još jednom pokazuje da države Balkana nisu u fokusu EU kada je u pitanju dalji proces proširenja.

    – Pitanje koje se sada otvara je da li će podrška u BiH prema EU integracijama biti biti u silaznoj putanji u narednom periodu nakon ovakve odluke Brisela. Status kandidata koji su države EU dodijelile Ukrajini i Moldaviji je više odraz političke nemoći i u velikoj mjeri je posljedica snažnog pritiska koji rukovodstvo Ukrajine pokazuje prema državama članicama ali i prema Briselu. Prema Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD takvu retoriku imperativa ne koriste. Brisel je definitivno morao donijeti ovakvu odluku zbog snažnog pritiska – smatra Čekrlija.

    Saša Čekrlija
    Prema njegovim riječima, proširenje EU je daleko i pitanje da li će se u narednih pet do sedam godina desiti nešto konkretno na tom planu, a Ukrajina i Moldavija u EU neće ući u narednih petnaest godina. Kako kaže, EU trpi značajnu štetu zbog ratnog sukoba u Ukrajini i osim štete koja će vremenom biti sve veća, pojačavaće se i nezadovoljstvo građana pojedinih članica zbog sve visoke stope inflacije i brojnih restrikcija.

    – Ova odluka Briselu donosi kratkoročni predah u Briselu i vraćanje lopte Kijevu. S druge strane, EU neće primiti u svoje članstvo države koje imaju otvorene teritorijalne sporove sa susjedima jer to znači da momentom pristupanja postaju strana u sukobu. Jasno je da će se sukob u Ukrajini završiti na način da se za pregovaračkim stolom osim Ukrajine i Rusije nađu i Gruzija i Moldavija kako bi se riješila sva otvorena pitanja. Znajući to, Brisel uz Ukrajinu kandidatski status daje i Moldaviji, a Gruziji priznaje evropsku perspektivu, dok je stanje na terenu takvo da ni Gruzija ni Moldavija ne kontrolišu svoju teritoriju. Abhazija, Južna Osetija i Pridnestovlje svoju perspektivu vezuju za Mosku, a ne za Brisel i tu će se stvari teško promijeniti. Dakle, nema zaista nema razloga za slavlje u ove tri države nakon odluke država članica EU – zaključuje Čekrlija.


    Milan Tegeltija, savjetnik za pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, smatra da ideju o pristupanju EU jednostavno treba postaviti tamo gdje joj je mjesto (na polici sa knjigama bajki) i graditi život, društvo i veze među državama na realnim i ostvarivim osnovama, misleći prije svega na dobrobit ljudi koji Žive na zapadnom Balkanu.

    – Nisu ljudi u zemljama zapadnog Balkana manje pametni ili manje vrijedni od onih u zapadnoj Evropi, samo su brate neuporedivo naivniji i bez samopoštovanja. Ako se sam ne poštuješ, niko te neće poštovati. Iz EU nam prodaju bajku decenijama, pa to se ni djeci ne može toliko prodavati – napisao je Tegeltija na Tviteru.

    – Nisu ljudi u zemljama zapadnog Balkana manje pametni ili manje vrijedni od onih u zapadnoj Evropi, samo su brate neuporedivo naivniji i bez samopoštovanja. Ako se sam ne poštuješ, niko te neće poštovati. Iz EU nam prodaju bajku decenijama, pa to se ni djeci ne može toliko prodavati – napisao je Tegeltija na Tviteru.

    Naravno, i oko ovog pitanja u BiH su se političari podijelili. Denis Zvizdić, član Kolegijuma Predstavničkog doma BiH (i ne samo on) optužio je SNSD i HDZ BiH da su krivi zbog toga što BiH nije dobila status kandidata, jer su zaustavili potrebne reforme.

    Lider SNSD i srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, optužio je dio evropskih lidera da BiH vide kao koloniju, a ne kao partnera i, kako kaže, zbog toga nismo ni dobili kandidatski status.

    – Srpska nije i neće biti kolonija. Mi znamo gdje smo i znamo svoj put. Hvala našim prijateljima koji su nas podržali – poručio je Dodik putem Tvitera.

  • Njemačka u problemima: Ako ne bude dovoljno gasa, zatvaraju se neke industrije

    Njemačka u problemima: Ako ne bude dovoljno gasa, zatvaraju se neke industrije

    Njemačka ide ka nestašici gasa ako zalihe ruskog gasa ostanu na niskom nivou kao što su sada, a određene industrije bi morale da budu zatvorene ako ih do zime ne bude dovoljno, rekao je ministar ekonomije Robert Habek.

    “Kompanije bi morale da zaustave proizvodnju, otpuštaju radnike, lanci snabdijevanja bi se urušili, ljudi bi se zaduživali da plate račune za grijanje i postali bi siromašniji”, rekao je Habek.

    “Ovo je najbolje plodno tlo za populizam, koji ima za cilj da potkopa našu liberalnu demokratiju iznutra”, rekao je Habek, dodajući da je sve to dio plana ruskog predsjednika Vladimira Putina da podijeli zemlju.

    Habek je za list “Špigl” iznio izglede za dalje olakšice za kompanije i ljude pogođene nedostatkom gasa, ali je upozorio da neće biti moguće apsorbovati sve posljedice.

    Potrošači bi mogli da vide udvostručenje ili utrostručenje svojih troškova energije, koji su u nekim slučajevima već između 30 i 80 odsto veći zbog povećanja cijena od prošle jeseni, rekao je danas za ARD Klaus Miler, šef njemačkog regulatora eneregetske mreže “Bundesnetzagentur”.

    On je rekao da se razmatraju različiti scenariji i da većina njih nije lijepa i znači ili premalo gasa na kraju zime ili već veoma teške situacije u jesen ili zimu.

    Njemačka je juče aktivirala drugu fazu od tri svog plana za hitne slučajeve u vezi sa rezervama gasa, koji stupa na snagu kada vlada vidi visok rizik od dugoročne nestašice gasa.

  • Ukrajinske snage dobile naređenje da se povuku iz Severodonjecka

    Ukrajinske snage dobile naređenje da se povuku iz Severodonjecka

    Ukrajinske snage dobile su naređenje da se povuku iz Severodonjecka na istoku zemlje gde se vode žestoke borbe sa ruskom vojsokm, saopštio je danas regionalni guverner.

    “Ukrajinske oružane snage će morati da se povuku iz Severodonjecka. Dobile su takvo naređenje”, rekao je preko telegrama Sergij Gajdaj, guverner Luganska, regiona u kojem je i taj strateški važan grad.

    Severodonjeck, na istoku Ukrajine, više nedelja je poprište oružanih sukoba ukrajinske vojske i ruskih snaga i njihovih saveznika, proruskih separatista.

    “Nema više nikakvog smisla ostati na položajima koji su mesecima konstantno granatirani”, dodao je Gajdaj.

    On je rekao da je “sva osnovna infrastruktura uništena, da je 90 odsto grada oštećeno i da 80 odsto zgrada mora da se sruši”.

  • “Nije vrijeme za loš mir”

    “Nije vrijeme za loš mir”

    Premijer Velike Britanije Boris Džonson ocenio je da G7 i NATO ne treba da podstiču Ukrajinu da postigne kako je naveo, “loš” mir sa Rusijom, koji bi podrazumevao odricanje od delova svoje teritorije.

    Džonson je, nekoliko dana pre samita G7 u Nemačkoj i NATO-a u Španiji, rekao da je njegova poruka kolegama u G7, posebno u NATO-u, da nije vreme da ohrabruju Ukrajince da se zadovolje “lošim” mirom, za koji im se, kako je naveo, predlaže da se odreknu delova svoje teritorije u zamenu za prekid vatre, prenosi Gardijan.

    “Mislim da bi to bila katastrofa. To bi bio okidač za dalju Putinovu eskalaciju kad god poželi”, rekao je Džonson.

    Dodao je da je moguće da su se neke od najvećih zapadnih sila “umorile” od Ukrajine.

  • Kaljiningrad nije odabran slučajno

    Kaljiningrad nije odabran slučajno

    Evropska unija pokušaće da “deeskalira” spor s Rusijom u vezi Kalinjingrada, tvrde visoki diplomatski izvori u Briselu.

    Od Evropske komisije, kako prenosi “Tajms”, biće zatraženo da “ublaži” situaciju nakon što je Litvanija blokirala tranzit pod sankcijama EU-a robe u rusku eksklavu nakon sugestije iz Brisela.

    Zbog toga je Rusija zapretila “ozbiljno negativnim” posledicama sankcija usmerenih na prevoz građevinskog materijala i nekih drugih resursa koje je Moskva opisala kao “neprijateljsku akciju” Litvanije i “blokadu” Kalinjingrada.

    EU je do sada ostajala pri svome u vezi tog pitanja, ali kako kažu visoki diplomatski izvori, Italija i neke druge evropske vlade zatražile su od predsednice EK Ursule fon der Lajen da “ugasi fitilj”. “Ne radi se o povlačenju, već o izbegavanju eskalacije. EU ne pokušava blokirati Kalinjingrad”, rekao je izvor, kako prenosi Jutarnji list.

    “U bliskom smo kontaktu s litvanskim vlastima i pružićemo dodatne smernice kako budemo išli dalje”, rekao je jedan zvaničnik Komisije, naglašavajući da će carinske provere vozova koji prelaze Litvaniju za Kalinjingrad biti “proporcionalne i delotvorne”.

    U tim novim smernicama podrazumeva se zadržavanje mera provere vozova ili kamiona koji prevoze robu u cilju sprovođenja sankcija, ali sada – u značajnoj izmeni – one dozvoljavaju kretanje metala ili građevinskog materijala ako je ta roba za unutrašnje tržište Rusije, čiji je Kalinjingrad deo.

    Litvanska premijerka Ingrid Simonit optužila je Moskvu za propagandne laži zbog tvrdnji o železničkoj blokadi Kalinjingrada. “Litvanija se pridržava sankcija koje je EU uvela Rusiji zbog agresije i rata protiv Ukrajine”, rekla je ona.

    Nije baš tako slučajno odabran Kaljiningrad
    Jedan diplomata je pak rekao da je Litvanija, koja se nalazi u grupi “jastrebova” za sankciej Rusiji, zajedno s Polsjkom, namerno “pojačala” provere, kako bi izvršila pritisak na Moskvu i naterala NATO da se usredsredi na odbranu svog istočnog krila uoči samita saveza iduće sedmice.

    Inače, Klinjingrad je ruska teritorija sa oko milion stanovnika smeštena na Baltičkom moru, stisnuta između Litvanije i Poljske. Grad je sedište ruske Baltičke flote, a prevlaka Suvalki – koridor od 100 kilometara koji povezuje Kalinjingrad i Belorusiju, najbližeg saveznika Rusije – smatra se potencijalnom žarišnom tačkom novih sukoba između Zapada i Rusije.

    “Potrebna nam je znatno veća prisutnost u regionu”, izjavila je Simonit, koja će na samitu NATO-a sledeće sedmice izvršiti jak pritisak na čelnike Alijanse, u cilju veće stalne prisutnosti savezničkih trupa na tom području.

  • Sjeverna Koreja će jačati odbrambene kapacitete

    Sjeverna Koreja će jačati odbrambene kapacitete

    Sjevernokorejski lider Kim Džong Un naredio je jačanje odbrambenih kapaciteta zemlje, nakon sastanka sa najvišim vojnim zvaničnicima, javili su danas sjevernokorejski mediji.
    Ova naredba sjevernokorejskog lidera povećava zabrinutost oko moguće dopune odbrambenih kapaciteta Pjongjanga taktičkim nuklearnim naoružanjem, ocijenio je Rojters.

    Sastanak vojnog vrha u Pjongjangu je pomno praćen zbog rastućih spekulacija da bi Sjeverna Koreja mogla da izvede svoje prvo nuklearno testiranje poslije pet godina, za koje američki i južnokorejski zvaničnici tvrde da bi moglo da se desi u bilo kom trenutku.

    Kim je predsjedavao trodnevnim zasjedanjem 8. plenuma Centralne vojne komisije, na kojem su najviši zvaničnici “podržali važnu odluku o obezbjeđivanju vojnih garancija u cilju jačanja ratnog odvraćanja zemlje”, prenijela je sjevernokorejska novinska agencija KCNA.

    Tokom sastanka, odlučeno je da Sjeverna Koreja pojača operativne dužnosti svojih jedinica na prvim linijama “važnim planom vojne akcije”.

    KCNA nije saopštila detalje tog plana, koji je očigledno usmjeren na Južnu Koreju, saopštili su analitičari u Seulu, prenosi Rojters.

    “Sjeverna Koreja je mogla da doda moguću upotrebu taktičkog nuklearnog oružja u svoje nove operativne planove s obzirom na upotrebu termina ratno odvraćanje koji koristi za nuklearne sposobnosti“, naveo je Hong Min, saradnik na Korejskom institutu za nacionalno ujedinjenje u Seulu.

    KCNA je juče objavila fotografiju najviših zvaničnika Sjeverne Koreje na sastanku sa mapom onoga što izgleda kao istočna obala Korejskog poluostrva, gdje se nalaze južnokorejske nuklearne elektrane, navodi Rojters.

    Zvaničnik južnokorejskog Ministarstva za ujedinjenje rekao je da se čini da je Pjongjang namjerno objavio ovu fotografiju i da će vjerovatno u nastavku krenuti sa prijetnjama Seulu.

    Izvještaj KCNA ne pominje direktno nuklearni ili balistički program Sjeverne Koreje, ali precizira da je Ri Pjong Čol, koji vodi razvoj raketnog programa Pjongjanga, izabran za potpredsjednika Centralne vojne komisije Partije, navodi britanska agencija.

    Upitan o sastanku vojnog vrha Sjeverne Koreje, južnokorejski predsjednik Jun Suk-jeol poručio je da Seul priprema “snažan odgovor” na aktivnosti Pjongjanga.

    Sjeverna Koreja je ove godine testirala najveći broj balističkih projektila, uključujući interkontinentalne balističke rakete (ICBM), nove hipersonične rakete i rakete kratkog dometa potencijalno konstruisane za taktičko nuklearno oružje, navodi Rojters.

    U martu, Sjeverna Koreja je testirala interkontinentalnu balističku raketu sposobnu da stigne do teritorije SAD, kršeći moratorijum iz 2018. na takve raketne testove, a moguća nova nuklearna proba Pjongjanga bila bi sedma te vrste.

  • Čuvar Putinovog nuklearnog kofera upucan u glavu

    Čuvar Putinovog nuklearnog kofera upucan u glavu

    Vadim Zimin (53), jedan od najbližih ljudi Vladimira Putina, predsjednika Rusije, koji ga je na svim putovanjima pratio u stopu noseći u ruci “nuklearni kofer”, pronađen je upucan u svom domu u blizini Moskve.

    Prema posljednjim informacijama, bio je u kućnom pritvoru zbog navodnog primanja mita nakon što je prihvatio poziciju u carinskoj službi, piše Moskovski Komsomolet. Zimin je po tom pitanju izjavio da nije učinio ništa pogrešno.

    Tajanstveni pukovnik, nosač ruske “nuklearne aktovke” sada je na intenzivnoj njezi u teškom stanju.

    Zimina, je pronašao brat, propucanog kroz glavu, u kuhinji njihovog stana. Ležao je u lokvi krvi, sa ranom na glavi, dok je u blizini stajao pištolj Izh 79-9TM iz kojeg je i pogođen. Nije poznato je li Vadim povrede nanio sam sebi ili se radi o pokušaju ubistva.

    Prije nego je postao nosač, sada peznionisani pukovnik Zimin bio je špijun ruske tajne službe KGB, prenio je “Mirror”. Nakon toga radio je i za Putinovog prethodnika Borisa Jeljcina, a u cijeloj karijeri pojavio se na samo jednoj slici.

    Zimin je obišao svijet s Putinom, koji je poznat po tome da se od svoje nuklearne aktovke baš i ne voli odvajati. Postoji samo jedna njegova fotografija te iako službeno nosi čin pukovnika, strani mediji pišu kako je njegov položaj, prije optužbi, bio puno viši u hijerarhiji ruskih tajnih službi.

    Pojedini mediji navode da su se u koferu nalazi lansirni uređaj za strateške rakete Kremlja. Zbog toga je uvijek morao da bude u blizini Putina, jer je poznato da ruski predsjednik želi da oficir koji nosi kofer bude vidljiv iza njega.

    Kofer postoji još od 1980. godine, a prvi put je u javnost predstavljen 2019. godine. Otvara se uz pomoć tajne šifre i pod video-nadzorom je 24 sata dnevno.

    Pored ove, u Rusiji postoje dvije aktovke u kojima se nalaze odašiljači koji pokreću nuklearni napad ako se aktiviraju istovremeno.

    Jedna aktovka se nalazi pored predsjednika Rusije, a druge dvije kod druga dva najviša zvaničnika.

    Sumnjivo je to što je do pucnjave je došlo u trenutku kada se Zimin suočava s krivičnom istragom zbog navoda da je uzimao mito od preduzetnika u iznosu od 10 odsto svakog posla sklopljenog na temelju državnog ugovora. Razriješen je dužnosti u Središnjoj carinskoj upravi i stavljen u kućni pritvor tokom istrage.

    U vrijeme napada njegova supruga, medicinska radnica, bila je daleko od kuće i liječila ranjenike koji su stradali u ratu u Ukrajini.

  • Zelenski: Kandidatura za članstvo u EU istorijski trenutak

    Zelenski: Kandidatura za članstvo u EU istorijski trenutak

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozdravio je danas potez Evropske unije da prihvati njegovu zemlju za kandidata za članstvo i nazvao to jedinstvenim i istorijskim trenutkom u odnosima sa 27-članim blokom.

    “Budućnost Ukrajine je u EU”, napisao je on na Twitteru, prenio je Rojters.

    Lideri EU 27 na samitu u Briselu nakon višečasovne debate odlučili su da podrže preporuke Evropske komisije za dodjeljivanje kandidatskog satatusa Ukrajini i Moldaviji, objavio je predsjednik Evropskog savjeta, Šarl Mišel na Twitteru.

    “U pitanju je istorijski trenutak. Ovo je ključni korak na vašem putu ka EU. Čestitam Volodomiru Zelenskom i Maii Sandu kao i narodu Ukrajine i Moldavije. Imamo zajedničku budućnost”, poručio je Mišel.

  • “Pretnja potpunim prekidom stvarnija nego ikad”

    “Pretnja potpunim prekidom stvarnija nego ikad”

     Snabdjevanje gasom u Evropskoj uniji je “trenutno zagarantovano”, ali aktuelna situacija se “mora shvatiti ozbiljno”, objavila je danas Evropska komisija.

    “Prema onom što smo iskomunicirali s vlastima zemalja članica, snabdevanje gasom u Nemačkoj, baš kao i ostatku EU, trenutno je zagarantovano. Smanjenja isporuka ruskog gasa se za sada mogu kompenzovati”, rekao je portparol Evropske komisije za CNN.

    Međutim, dodao je, ova situacija se mora shvatiti ozbiljno.

    “Svesni smo da bi se situacija mogla pogoršati. Devet zemalja članica aktiviralo je plan ranih upozorenja na situaciju sa gasom jer Rusija koristi svoje zalihe plina kao oružje ucene”, rekao je portparol, prenosi Index.

    “Pretnja potpunim prekidom isporuke gasa sad je stvarnija nego ikada ranije”, rekao je danas zamenik predsednika EK Frans Timermans.

  • Rusija je predala UN Putinove predloge o prehrambenoj krizi

    Rusija je predala UN Putinove predloge o prehrambenoj krizi

    Moskva je stavila na papir sve predloge predsednika Rusije Vladimira Putina za rešavanje prehrambene krize i podnela ih UN, izjavio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    U intervjuu državnoj televiziji Belorusije Lavrov je rekao da zabrinjava sporo reagovanje na naizgled hitno pitanje.

    “Ne isključujem da je i sekretarijat UN pod najsnažnijim uticajem onih koji žele da upravljaju spolja Organizacijom”, kazao je Lavrov.

    On je dodao da ova situacija stvara probleme mnogim zemljama u razvoju, preneo je Sputnjik.

    “Generalni sekretar UN svojim delovanjem produžava prehrambenu krizu, ne daje mogućnost da se brzo pošalje žito u ta područja. To je za žaljenje”, istakao je Lavrov.

    On je podsetio da su predstavnici UN prethodno posetili Rusiju kako bi razgovarali o ovoj temi.

    Osim toga, u Moskvi je boravio i sam generalni sekretar UN Antonio Guteres.

    “Predsednik Rusije Putin mu je detaljno objasnio da postoji elementarni način, bez ikakvih pregovora, memoranduma – put kroz Belorusiju. Za to je potrebno samo da se obezbedi sva logistika i finansijski lanci. Postoje i druge, skuplje trase isporuke hrane preko Rumunije i Poljske”, rekao je ruski šef diplomatije.

    Za blokadu ukrajinskih luka on je optužio Kijev.

    Podsetio je da Oružane snage Rusije od marta otvaraju bezbedne koridore od miniranih teritorijalnih voda Ukrajine do Bosfora.

    “Spremni smo da sarađujemo sa Turcima. Ali za to Ukrajinci moraju da očiste luku. Oni to ne žele da urade“, rekao je Lavrov.

    “Gutereš istovremeno pokušava da reši pitanja izvoza žita iz ukrajinskih luka, ne vodeći računa o koridorima koje svakodnevno otvaramo. On želi da se prvo dogovori oko ukrajinskog žita, pa onda oko ruskog”, zaključio je on.