VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • EU bez dogovora o novim sankcijama Rusiji

    EU bez dogovora o novim sankcijama Rusiji

    Diplomate EU nisu uspjele da odobre nove sankcije protiv Rusije koje je predložila Evropska komisija jer treba riješiti tehnička pitanja, uključujući da li zabrana uvoza uglja utiče na postojeće ugovore, rekli su danas izvori.

    Evropska komisija juče je predložila zabranu uvoza svih vrsta uglja iz Rusije, u sklopu šireg paketa mjera kojim se dodatno zabranjuje trgovina sa Moskvom.

    Izvori upoznati o razgovorima rekli su agenciji Rojters da sankcije treba da odobre članice EU, ali da su zabrinutosti iznesene tokom sastanka predstavnika evropskog bloka.

    Prema navodima izvora, jedno od ključnih pitanja postavila je Njemačka koja je u EU najveći uvoznik ruskog uglja.

    “Berlin traži pojašnjenje da li će zabrana za uvoz uglja uticati na postojeće ugovore ili samo na buduće dogovore”, ističu izvori.

    Analitičari navode da, ukoliko bi se zabrana odnosila na nove ugovore, Rusija bi mogla da još dug period izvozi ugalj u EU.

    Njemačka je prethodno blokirala pokušaje EU da zabrani uvoz ruskog uglja.

    Evropska komisija je predložila smanjenje perioda od 90 dana za postojeće ugovore za ugalj.

    Nije poznato kako će ovo pitanje biti riješeno, mada su diplomate izrazile optimizam zbog mogućnosti da će na sutrašnjem sastanku predstavnika članica EU biti ostvaren kompromis.

    Članice EU su kritikovale način na koji su mjere iznesene jer je predsjednik Ursula fon der Lajen obavijestila medije prije nego razgovora sa članicama bloka.

  • Stanovnici Kine očajni: Ne ubija nas korona, nego mjere

    Stanovnici Kine očajni: Ne ubija nas korona, nego mjere

    Haos zbog epidemije novog soja omikrona BA.2 u Kini i dalje zadaje probleme stanovnicima brojnih gradova, posebno Šangaja.

    U Šangaju ljudi očajnički traže medicinsku njegu, ali i hranu. Politika nultog kovida dovela je do odvajanja roditelja od zaražene djece, što je izazvalo veliki bijes javnosti. Ipak, ne nazire se kraj karantinu u Šangaju, jer je grad postao žarište zaraze.

    Svih 25 miliona stanovnika nalazi se pod mjerama izolacije, a Kina je u utorak zabilježila preko 20.000 novih slučajeva zaraze. Iako je taj broj još uvijek daleko manji nego u mnogim drugim zemljama, to je dramatičan skok za Kinu.

    Održivost politike nultog kovida trenutno je pod velikim upitnikom, s obzirom na to da zaraznije varijante korone nastavljaju šda se šire populacijom, piše CNN.

    Stanje epidemije u Kini
    Početkom marta počeli su se pojavljuju novi slučajevi zaraze širom zemlje, uključujući Šandog na istoku, Guangdong na jugu i Jilin na sjeveroistoku. Prema podacima Nacionalne zdravstvene komisije, do kraja ožujka virus se proširio na 29 od 31 kineske provincije. Čak 90 posto svih pozitivnih slučajeva u martu došlo je iz Jilina i Šangaja, dva najveća žarišta.

    Par gradova s preko 37 miliona stanovnika u martu je stavljeno pod različite nivoe izolacije. Neke od tih karantina ublažene su početkom aprila, osim u Šangaju jer se vlasti tamo bore da slučajeve stave pod kontrolu.

    Tokom ovog talasa do sada su prijavljena dva smrtna slučaja od korone, a oba su došla prošlog mjeseca iz Jilina.

    “Ne ubija nas korona nego mjere”
    Vlasti u Šangaju su krajem marta napravile plan zatvaranja cijelog grada pa su izvještavale da nije istina da će se tako nešto dogoditi. Postupno zatvaranje najavili su 27. marta prvo za jednu polovinu grada, a zatim za drugu. Do 31. marta odustali su od svog postupnog pristupa pa je karantin u cijelom gradu zahvatio 25 miliona stanovnika koji svoje susjedstvo ne smiju napustiti bez testiranja.

    Obavezno testiranje u cijelom gradu otkrilo je porast slučajeva, poručili su zvaničnici. To ih je podstaklo da poduže zaključavanje do daljnjeg dok više testiraju i analiziraju cjelokupnu situaciju s koronom. U Šangaj je poslano preko 30.000 medicinskih radnika i 2000 vojnih radnika ne bi li pomogli u bolnicama punim covid-pacijenata. Stroge mjere dovele su do velike frustracije među stanovnicima i kritika vlade jer građani nemaju pristup zalihama hrane i lijekova.

    Bijes je narastao prošlog mjeseca nakon što je medicinska sestra, koja je bila na dužnosti u Šangaju, umrla na odeljenju hitne pomoći u bolnici. Nesretna žena je u toj bolnici radila. Još jedan stanovnik Šangaja umro je kod kuće jer nije stigao do bolnice.

    “Ne ubija nas korona, nego stroge mjere kontrole”, stoji u jednom komentaru na kineskom društvenom mediju Weibo, inače vrlo cenzurisanoj platformi. Ono što je takođe izazvalo bijes građana jeste izolacija covid-pozitivnih u ustanovama, što vrijedi i za malu djecu i bebe. Jedna je majka za CNN rekla da je od 29. marta odvojena od svoje zaražene dvogodišnje kćeri.

    U sredu su zdravstvene vlasti Šangaja najavile da će se politika u vezi roditelja i zaražene djece izmijeniti i da će se dopustiti negativnim roditeljima da budu pratnja svojoj deci u bolnici. Ali, nisu precizirali kako će to sprovoditi.

    Hoće li Kina nastaviti sa politikom nultog kovida?
    Stručnjaci i međunarodni posmatrači nagađaju hoće li kineska kampanja masovne vakcinacije dovesti do kraja politike nultog kovida. Prema dostupnim podacima, od petka je oko 78 posto od 1.4 milijarde stanovnika Kine potpuno vakcinisano. Prije izbijanja epidemije nove varijante omikrona, naučnici i čelnici su odlučili da preispituju strategiju. Jedan kineski epidemiolog napisao je na Weibu da politika nultog kovida neće zauvijek ostati nepromijenjena.

    Ipak, za mnoge to izgleda kao daleka budućnost jer kineske vlasti jasno daju do znanja da će biti gore ako se virus proširi širom zemlje i potencijalno preplavi zdravstveni sistem. Vu Zunio, glavni epidemiolog u kineskom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, rekao je u petak da će će Kina “nastaviti da se fokusira na dinamičnu politiku nultog kovida”, prema državnom tabloidu Global Times.

    “Popuštanje ograničenja i otvaranje granica viđeno u drugim zemljama moglo bi prouzročiti mnoge probleme kao što su manjak medicinskih resursa i sve veći broj smrtnih slučajeva”, dodao je epidemiolog.

    Potpredsjednica vlade Sun Čunlan rekla je da su Šangaju potrebni “odlučniji stav, snažnije akcije i učinkovitija koordinacija” kako bi se došlo do nula slučajeva korone.

  • Istraga o salmoneli u “Kinder” jajima

    Istraga o salmoneli u “Kinder” jajima

    Zvaničnici Evropskog centra za prevenciju i kontrolu oboljenja (ECDPC) izjavili su danas da je pokrenuta istraga o brzom širenju epidemije salmonele kod 134 djece, jer sve ukazuje da je u vezi sa čokoladnim “Kinder” jajima.

    U saopštenju Centra se navodi da su čokoladni proizvodi identifikovani kao “najvjerovatniji put zaraze” i da su zaražena djeca, uglavnom mlađa od deset godina. Prvi slučaj otkriven je u januaru u Britaniji.

    Zvaničnici ističu da je epidemija karakterizovana “neuobičajeno visokim brojem djece smještene u bolnicu” i da je počelo povlačenje proizvoda u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Irskoj, Luksemburgu i Britaniji.

    Britanska Agencija za zaštitu zdravlja saopštila je da su identifikovana 63 slučaja salmonele koja se dovodi u vezi sa čokoladnim jajima i da su najčešće ugrožena djeca mlađa od pet godina.

    U Norveškoj su vlasti povukle nekoliko proizvoda italijanske kompanije “Ferero”, navodeći da su prodavana u radnjama širom zemlje.

    Italijanska kompanija “Ferero” povukla je početkom sedmice čokoladna jaja “Kinder iznenađenje” iz prodaje u Britaniji.

    Povlačenje poslastice povezano je sa jednim pakovanjem čokoladnih jaja koja su popularna među djecom zbog malih igrački skrivenih unutar slatkiša.

  • Stoltenberg: Rat u Ukrajini mogao bi trajati godinama, Putin i dalje želi cijelu Ukrajinu

    Stoltenberg: Rat u Ukrajini mogao bi trajati godinama, Putin i dalje želi cijelu Ukrajinu

    Iako Rusija sada koncentriše svoj napad na istočnu Ukrajinu, NATO nije vidio bilo kakve naznake da se promijenio cilj ruskog predsjednika Vladimira Putina da osvoji cijelu zemlju, izjavio je u srijedu generalni sekretar Jens Stoltenberg.

    Obraćajući se novinarima prije sastanka ministara vanjskih poslova NATO saveznika u Briselu, Stoltenberg je također upozorio da bi rat u Ukrajini mogao trajati godinama.

    “Nismo vidjeli nikakve indikacije da je predsjednik Putin promijenio svoju ambiciju da kontroliše cijelu Ukrajinu i da prepravi međunarodni poredak, tako da moramo da budemo spremni na duge staze”, rekao je on.

    “Moramo biti realni i shvatiti da ovo može trajati dugo, mjesecima ili čak godinama”, dodao je.

    Ministri vanjskih poslova zemalja NATO-a sastaju se u srijedu i četvrtak kako bi razgovarali o povećanju podrške Ukrajini.

    Kijev traži tenkove i borbene avione pored odbrambenih sistema koje je Zapad već obezbijedio.

    “Neću ulaziti u sve detalje o tome kakvu vrstu naoružanja saveznici pružaju, ali mogu reći da je ukupnost onoga što saveznici rade značajna, a to uključuje neke teže sisteme u kombinaciji sa lakšim sistemima”, rekao je Stoltenberg.

    On je upozorio da će rat u Ukrajini imati dugoročne sigurnosne implikacije za Evropu bez obzira kada će se završiti.

    “Vidjeli smo spremnost predsjednika Putina da koristi vojnu silu kako bi postigao svoje ciljeve. I to je promijenilo sigurnosnu realnost u Evropi za mnogo, mnogo godina”, rekao je generalni sekretar.

  • Ruski novinar: Mariupolj očišćen

    Ruski novinar: Mariupolj očišćen

    Ruski novinar Semjon Pegov javio je iz Marijupolja da je centar grada “praktično očišćen”. Prema njegovim rečima, ruska zastava se vijori iznad zgrade regionalne službe bezbednosti, a pod kontrolom je i lokalno tužilaštvo i druge administrativne zgrade. Pegov javlja da su “militanti Azova i drugi neonacisti” potisnuti nazad ka luci.

  • “Oporavak rublje nije znak da Rusija odoljeva sankcijama”

    “Oporavak rublje nije znak da Rusija odoljeva sankcijama”

    Skoro potpun oporavak rublje nije znak da ruska ekonomija odoleva sankcijama Vašingtona i saveznika, rekla je danas ministarka finansija SAD Dženet Jelen.

    Ruska ekonomija se samo “migolji” od sankcija uvedenih krajem februara, rekla je Jelen pred finansijskim komitetom Predstavničkog doma, preneo je Rojters.

    Tržište za rublje je postalo toliko “izobličeno” akcijama ruske vlade i njene centralne banke da ograniče odliv kapitala da, kako kaže, ne treba ništa da se zaključuje o vrednosti rublje, koja je pala na rekordno nizak nivo u odnosu na američki dolar odmah nakon početka napada, ali je od tada povratila veći deo vrednosti, dodala je Jelen.

  • Njemačka razmatra vojni angažman u BiH kroz EUFOR

    Njemačka razmatra vojni angažman u BiH kroz EUFOR

    Njemačka vlada razmatra da se vojno ponovo angažuje u BiH kroz EUFOR, rekla je Ana Lirman, državna sekretarka za Evropu u Njemačkom ministarstvu spoljnih poslova na sjednici Bundestaga posvećenoj BiH.

    Pozdravila je jačanje vojne misije u BiH i naglasila da Njemačka razmatra ponovno uključivanje Vojske Njemačke u toj operaciji.

    Što se tiče izborne reforme, rekla je da Njemačka podržava razgovore o izmjenama zakonodavstva i o tehničkim poboljšanjima, ali da novi Izborni zakon ne smije povećavati etničke podjele.

    “Izbori u oktobru se moraju održati. Odgađanje ili bojkotovanje bi samo moglo povećati nestabilnost”, rekla je ona.

    Kako je istakla, Njemačka je zabrinuta zbog planova o odvajanju od države ocijenivši to kao napad na jedinstvo, mir i stabilnost BiH, zapadnog Balkana i Evrope.

    “Takvo destruktivno ponašanje ne smije ostati bez odgovora. Savezna vlada je reagovala ukidanjem bilateralne podrške za RS, a s EU i ostalim donatorima koordinišemo načine kako da naša podrška bude uslovljena”, rekla je ona i dodala da Njemačka pruža podršku Kristijanu Šmitu, te je najavila aktivnu podršku Njemačke na putu BiH ka EU.

  • Orban razgovarao s Putinom, predložio mu da s Macronom dođe u Budimpeštu

    Orban razgovarao s Putinom, predložio mu da s Macronom dođe u Budimpeštu

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je danas u svom obraćanju medijima da je opširno razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i zamolio ga za momentalni prekid vatre u Ukrajini.

    Orban je rekao da je pozvao Putina na razgovore u Mađarsku sa ukrajinskim i francuskim predsjednikom. Rekao je da je Putinov odgovor bio “pozitivan”, ali da postoje posebni uslovi za to, piše Reuters.

    “Predložio sam predsjedniku Putinu da odmah objavi prekid vatre”, rekao je Orban na konferenciji za novinare.

    Orban, kao jedan od rijetkih evropskih lidera koji ima dobre odnose s Putinom, rekao da bi se razgovori koje je predložio u Budimpešti trebali fokusirati na trenutni prekid vatre jer bi mirovni pregovori, u protivnom, potrajali duže.

    “Odgovor je bio pozitivan, ali Putin je rekao da za to ima uslove. Ne mogu pregovarati da ispunim te uslove – on i Zelenski bi se trebali dogovoriti oko njih”, kaže Orban.

    Premijer Mađarske kazao je danas također da njima, kao državi, ne bi bio problem da ruski gas plaćaju u rubljama, dodajući da će to i učiniti ako Rusija bude zahtijevala.

    Na izborima koji su se odigrali u Mađarskoj u nedjelju Viktor Orban je osvojio četvrti uzastopni mandat. Danas je još jednom osudio rusku invaziju na Ukrajinu, rekavši da je to “agresija”.

    “Ovo je rat koji su započeli Rusi, oni su napali Ukrajinu i to je agresija, to je zajednički stav Evropske unije i Mađarska dijeli taj stav”, rekao je Orba u svom današnjem obraćanju.

    Međutim, Orban, pod kojim je Mađarska gajila bliske poslovne veze s Rusijom, usprotivio se bilo kakvim sankcijama EU na rusku naftu i gas ili isporuke zapadnog oružja Ukrajini preko mađarske teritorije.

    Moskva svoje akcije u Ukrajini naziva “specijalnom vojnom operacijom” osmišljenom da demilitarizira i “denacifikuje” zemlju. Taj stav odbacuju Ukrajina, parlamentarna demokratija i Zapad kao izgovor za ničim izazvanu invaziju.

  • Od početka rata EU je Rusiji za gorivo dala 35 puta više novca nego Ukrajini za odbranu

    Od početka rata EU je Rusiji za gorivo dala 35 puta više novca nego Ukrajini za odbranu

    Količina novca koju je Evropska unija dala Rusiji za gorivo od početka invazije je 35 puta veća od onoga što je dala Ukrajini za odbranu, rekao je Josep Borrell visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i bezbjednost.

    Borrell je u srijedu u Evropskom parlamentu rekao da je blok od invazije Rusiji platio 35 milijardi eura za gorivo, a Ukrajini poslao milijardu eura da ojača odbrambene kapacitete, prenosi BBC.

    “Moramo pomoći Ukrajincima da se brane. Dali smo Ukrajini milijardu eura. Možda se čini mnogo, ali 1 milijarda eura je ono što plaćamo Putinu svaki dan za energiju koju nam daje”, rekao je.

    EU je uvela teške sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu.

    Međutim, Evropa se u velikoj meri oslanja na rusko gorivo za energiju, što znači da su njene akcije protiv Rusije ograničene osim ako zemlje ne izlože riziku sopstvene zalihe energije i ekonomije.

    Evropska komisija objavila je u utorak da će EU do sljedeće godine smanjiti svoje oslanjanje na ruski gas za dvije trećine.

    EU također predlaže zabranu ruskog uglja kao dio svoje pete runde sankcija Rusiji, kao i razmatranje ograničenja uvoza nafte.

    Međutim, EU nije spomenula prirodni plin kao dio ovoga.

  • Vučić i Putin razgovarali telefonom

    Vučić i Putin razgovarali telefonom

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas telefonom sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, koji mu je čestitao na ubjedljivoj pobjedi na predsjedničkim izborima i na veoma značajnoj pobjedi SNS-a na parlamentarnim izborima.

    Putin je poželio predsjedniku Vučiću sreću i uspjeh na odgovornoj dužnosti šefa države i napredak Srbije u narednih pet godina, uz uvjerenje da će Srbija i Rusija sačuvati istinski prijateljske odnose, saopštila je pres služba predsjednika.

    Predsjednik Srbije je zahvalio na čestitkama i rekao da će Srbija nastaviti da vodi politiku evropskog puta, uz očuvanje svojih iskrenih i tradicionalnih prijateljskih odnosa sa Ruskom Federacijom.

    Dvojica predsjednika analizirali su ekonomsku situaciju i bilateralne odnose u sferi energetike i trgovinske razmjene, koja je u 2021. i u prva dva mjeseca 2022. godine zabilježila rast, što je dobar znak uspješne saradnje.

    Vučić je upoznao predsjednika Putina sa teškoćama sa kojima se Srbija suočava prilikom uvoza sirove nafte i izrazio uvjerenje da će rukovodstva Gaspromnjefta i Srbije, kao i partneri iz EU, naći izlaz iz takve situacije.

    Takođe, Vučić i Putin su konstatovali da dugogodišnji ugovor za gas, koji je imala Srbija, ističe 31. maja, te da je neophodno u najkraćem vremenskom periodu pokrenuti razgovore o cijeni, količinama i drugim uslovima nabavke ovog, za Srbiju, važnog energenta.

    Na kraju, Putin je informisao Vučića o događajima u Ukrajini i razlozima kojima se Rusija rukovodila za sprovođenje, kako je Putin rekao, operacije u Ukrajini, a predsjednik Vučić se pozvao na, Putinu već dobro poznate stavove Srbije, i zaključke Savjeta za nacionalnu bezbjednost, izrazivši nadu da će se sukob u Ukrajini okončati u najkraćem periodu.