VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Poruka Londonu: U sekundi ste okrenuli leđa svojima

    Poruka Londonu: U sekundi ste okrenuli leđa svojima

    U Londonu su okrenuli leđa britanskim plaćenicima koji su zarobljeni u Donbasu, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

    Sa neviđenom lakoćom odustaju od građana svoje zemlje koji su tamo zarobljeni mislim na Ukrajinu i britanske državljane – prokomentarisala je portparolka.

    Po njenim riječima, u Londonu su “bukvalno u sekundi okrenuli leđa svojima, rekavši da je to njihova stvar”.

    Komentarišući izjavu američkog lidera Džoa Bajdena koji je rekao da postoje dva uzroka visoke inflacije u SAD – virus korona i ruski predsednik Vladimir Putin, Zaharova je ocjenila da je klasika američke propagande da za sve optužuju Rusiju i predsjednika Putina.

    Podsjetimo, ranije su se dvojica britanskih državljana Ejden Eslin i Šon Piner, koji su se predali u Ukrajini, obratili premijeru Velike Britanije Borisu Džonsonu sa molbom da pomogne kako bi ih razmjenili za opozicionog ukrajinskog političara Viktora Medvedčuka, piše Sputnjik.

    Supruga Medvedčuka Oksana Marčenko takođe se obratila porodicama zarobljenih Britanaca sa apelom da traže od Londona da ih razmene za njenog muža.

  • EU rasprava o BiH: Izbori moraju biti održani, EU treba koristiti sankcije

    EU rasprava o BiH: Izbori moraju biti održani, EU treba koristiti sankcije

    Komitet za spoljne poslove Evropskog parlamenta na današnjoj sjednici raspravlja o izvještaju Paula Rangela o stanju u Bosni i Hercegovini.

    “Prije 30 godina počeo je tragični rat u BiH, nakon trideset godina svjedočimo napetostima koje onemogućavaju zemlju prema euratlanskim integracijama. Prijete teritorijalnom integritetu zemlje i ustavnom poretku i jednakim pravima svih građana.” kazao je Rangel.

    Rangel je napomenuo da izborne reforme moraju biti provedene.

    “U ovom izvještaju smo istakli dva ključna problema koja su glavna prepreka koja su glavna prepreka u ispunjavanju 14 prioriteta:

    Prvo je secesionistička retorika predstavnika političke elite u Republici Srpskoj i njihovo povlačenje iz institucija i činjenica da ne postoji volja da se postigne sporazum o reformi izbornog zakona. Rješavanja tih problema omogućilo bi dalje reforme koje se traže u tekstu.” rekao je.

    “Zato u nacrtu izvještaja tražimo od svih aktera da postignu sporazum o izbornom zakonu. Izbori se moraju održati prema definisanom kalendaru. U izvještaju se takođe poziva da Evropska Unija iskoristi sve alate koje ima na raspolaganju uključujući i ciljane sankcije protiv destabilizartora.

    Finansiranje EU IPA fondova se mora strogo definisati pod uslovom da se predstavnici iz Republike Srpsk vrate u državne institucije. Izmjene Krivičnog zakona koji će kažnjavati negiranje genocida, to mora biti uključeno u Krivični zakon.” kazao je u uvodnom izlaganju nakon čega je započela rasprava u Evropskom parlamentu.

  • Peskov: Kijev mijenja stav tokom pregovora

    Peskov: Kijev mijenja stav tokom pregovora

    Kremlj je danas optužio Ukrajinu za neispunjavanje onoga što je dogovoreno na pregovorima, ističući da to ima loše posljedice po sam mirovni proces.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da tempo razgovora ostavlja mnogo toga nedovršenog i da je sada na Kijevu da povuče potez nakon što je Rusija predala dokument ukrajinskoj strani.

    On je naveo da Moskva čeka odgovor.

    Glavni ukrajinski pregovarač rekao je juče da je teško predvidjeti kada bi se mirovni pregovori mogli nastaviti. 

  • Putin: Moskva će obezbijediti mir u Donbasu

    Putin: Moskva će obezbijediti mir u Donbasu

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je tragedija koja se dogodila u Donbasu “natjerala” Rusiju da započne specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.

    Putin je rekao da su stanovnici Donbasa mete bombardovanja posljednjih osam godina.

    “Nažalost, u Luganskoj Narodnoj Republici mnogo se promijenilo na gore. Zato što je svih ovih osam godina bila žrtva bombardovanja, artiljerijskih napada i neprijateljstava. I naravno, bilo je izuzetno teško ljudima koji tamo žive”, naveo je predsjednik.

    Putin je obećao da će Rusija djelovati dosljedno i da će obezbijediti mir u Donbasu.

    Ruski predsjednik pokrenuo je specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini 24. februara nakon zahtjeva Donjecke i Luganske Narodne Republike /DNR i LNR/, koje su prijavile pojačano granatiranje iz Ukrajine u ranijim sedmicama.

    Neprijateljstva su nastavljena u Donbasu različitim intenzitetom tokom proteklih osam godina, otkako su DNR i LNR odlučile da se otcijepe od Ukrajine nakon puča u Kijevu 2014. godine, koji je podržao Zapad, podsjeća “Sputnjik”.

    Najavljujući operaciju u februaru, Putin je naglasio neuspjeh Kijeva da primijeni sporazume iz Minska potpisane 2015. godine. Ovi sporazumi su sadržali mapu puta za reintegraciju DNR i LNR u Ukrajinu mirnim putem. Tokom proteklih godina, Kijev je više puta dovodio u pitanje neophodnost sporazuma iz Minska i davao prikrivene nagovještaje da ih treba odbaciti.

    Moskva je upozorila da bi takva retorika mogla ukazivati na spremnost Ukrajine da povrati republike Donbasa koristeći svoju vojsku. Kremlj je pozvao zapadne zemlje da izvrše pritisak na Kijev da ispuni Minske sporazume, ali bezuspješno.

  • Mađarskoj iz Rusije dostavljeno gorivo za nuklearku

    Mađarskoj iz Rusije dostavljeno gorivo za nuklearku

    Mađarska je dobila iz Rusije još jednu pošiljku nuklearnog goriva za nuklearnu elektranu Paks, izjavio je danas ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    Najnovija pošiljka, rekao je Sijarto, dostavljena je preko vazdušnog prostora Bjelorusije, Poljske i Slovačke, pošto je zbog rata u susjednoj Ukrajini zatvorena ranije korišćena železnička ruta, koja prolazi preko ukrajinske teritorije, mađarskog istočnog susjeda, prenosi Rojters, piše Tanjug.

  • Bajden: Ne znam da li ću putovati u Kijev

    Bajden: Ne znam da li ću putovati u Kijev

    Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je u utorak “da ne zna” da li će otputovati u Kijev nakon poziva ukrajinskog predsjednika.

    “Odgovor je da ne znam”, odgovorio je Bajden novinaru tokom događaja u Nju Hempširu, prenosi Rojters.

    Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski izjavio je u intervjuu za CNN emitovanom u nedjelju da želi da Bajden posjeti Ukrajinu i da očekuje da će predsjednik SAD to i učiniti.

    Bijela kuća je u međuvremenu saopštila da Bajden vjerovatno neće putovati u Ukrajinu, ali da razmatraju da li da pošalju nekog drugog visokog američkog zvaničnika da se sastane sa ukrajinskim državnim vrhom i tako demonstriraju solidarnost SAD sa predsjednikom Zelenskim u trenutku dok se suočava sa sve intenzivnijim ruskim napadima na istoku zemlje.

    Izvori upoznati sa situacijom naveli su kao moguće američke zvaničnike za put u Ukrajinu ministra odbrane Lojda Ostina ili državnog sekretara Entonija Blinkena, ali su potvrdili da Bajden i potpredsjednica Kamala Haris najvjerovatnije neće putovati zbog “bezbjednosnih razloga”, dodaje Rojters.

  • Pentagon: Partneri Ukrajine obezbijedili vojne avione i dijelove

    Pentagon: Partneri Ukrajine obezbijedili vojne avione i dijelove

    • Partneri Ukrajine su obezbijedili dodatne vojne avione i dijelove za popravku borbenih letjelica ukrajinske vojske koje su oštećene ili neispravne, saopšteno je danas iz Pentagona.

    “Dobili su dodatne letjelice i dijelove za avione kako bi im se pomoglo da aktiviraju što više borbenih aviona”, izjavio je portparol Pentagona Džon Kirbi i dodao da Vašington nije obezbijedio avione za Ukrajinu, prenosi Rojters.

  • Preliminarni sporazum Ukrajine i Rusije o koridoru iz Mariupolja

    Preliminarni sporazum Ukrajine i Rusije o koridoru iz Mariupolja

    Ukrajina je postigla preliminarni sporazum sa Rusijom o uspostavljanju humanitarnog koridora kojim bi se evakujisali žene, djeca i stare osobe iz opkoljenog lučkog grada Mariupolja, saopštila je danas zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk.

    “Imajući u vidu katastrofalnu situaciju u Mariupolju, to će biti fokus naših današnjih aktivnosti”, napisala je Vereščuk na Twitteru, prenosi Rojters.

    Navela je da će pokušaj evakuacije početi u podne po srednjoevropskom vremenu i upozorila da bi “zbog veoma teške bezbjednosne situacije” moglo da dođe do izmjena tokom te akcije.

    Lokalne vlasti tvrde da su u opsadi Mariupolja poginule hiljade ljudi i da je taj grad na Azovskom moru potpuno uništen.

    Prethodni pokušaj da se postigne sporazum o humanitarnom koridoru za civile propao je 5. aprila.

    Od tada nije bilo uspjeha u pokušajima da se uspostave bezbjedni koridori, za šta zaraćene strane krive jedna drugu.

  • Meksiko nacionalizuje rezerve litijuma

    Meksiko nacionalizuje rezerve litijuma

    Donji dom meksičkog Kongresa usvojio je amandman na zakon o rudarstvu u cilju nacionalizacije rezervi litijuma u zemlji.

    Amandman, koji je usvojen u ponedeljak sa 298 glasova “za”, dostavio je Kongresu dan ranije predsednik Andres Manuel Lopez Obrador, prenosi Rojters.

    Predsednikov amandman predviđa izmenu delova zakona iz 1992. godine, prema kojoj će pravo istraživanja, eksploatacije i korišćenja litijuma biti isključivo rezervisano za meksičku državu i u nadležnosti federalne vlade.

    O predlogu izmena i dopuna zakona sada treba da glasa i Senat.

  • Kina saopštila: “Zabrinjavajuće”

    Kina saopštila: “Zabrinjavajuće”

    Kina je uputila kritike zbog postupanja Zapada u ukrajinskoj krizi i poručila da će obezbeđivanje ofanzivnog oružja Kijevu “samo produžiti i eskalirati sukob”.

    Kako su naveli, posledice od uvedenih sankcija Moskvi najviše osećaju zemlje koje nisu strane u sukobu, prenosi Gardijan.

    Stalni predstavnik Kine pri Ujedinjenim nacijama, Džang Ðun, izjavio je da su izgledi za dugotrajan sukob u Ukrajini “zabrinjavajući” i pozvao strane da ulože napore da se okonča.

    On je, u obraćanju Savetu bezbednosti UN, pozvao Rusiju i Ukrajinu da se opredele za dijalog i pregovore, i da kontinuirano rade na smanjivanju razlika, kako bi se stekli uslovi za prekid vatre, navodi britanski list.

    Sve strane u sukobu u Ukrajini treba da se striktno pridržavaju međunarodnog humanitarnog prava i da učine sve što mogu da olakšaju evakuaciju i humanitarnu pomoć civilima, rekao je u utorak kineski stalni predstavnik u UN na sastanku Saveta bezbednosti o humanitarnoj situaciji u Ukrajina, prenosi TAS S.

    Kineski ambasador je uputio i neke kritike zapadnim liderima u vezi sa snabdevanjem Ukrajine oružjem i aktuelnim sankcijama Rusiji.

    “Nastavak slanja ofanzivnijeg oružja neće doneti mir. To će samo produžiti i eskalirati sukob i dodatno pogoršati humanitarnu katastrofu”, naglasio je Džang.

    Vezano za sankcije koje su zapadne zemlje uvele Moskvi, on je rekao da zemlje u razvoju “snose najveći teret”.

    “Moramo obratiti pažnju i eliminisati negativan uticaj sankcija. Sveobuhvatne i neograničene sankcije imaju ozbiljne efekte prelivanja, pri čemu zemlje u razvoju snose najveći teret. Ogroman broj zemalja u razvoju, koje nisu strane u sukobu, plaća visoku cenu za to. Ovo nije ni fer ni razumno”, kazao je kineski diplomata, navodi Gardijan.