U sedištu Odeske oblasne vojne uprave potvrđena je i informacija Tajmsa o upotrebi podmornica od strane Ruske Federacije za lansiranje raketnih udara na Ukrajinu. Prema njihovim rečima, Rusi koriste najmanje 4 podmornice u Crnom moru za udar raketama tipa Kalibr na teritoriju Ukrajine. Nakon uništenja krstarice Moskva, podmornice su počele da se koriste češće.
Kategorija: Svijet
-
Upozorenje: “Ovo je samo početak. Moskva ima planove da zauzme i druge zemlje”
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je danas da je ruska invazija na njegovu zemlju samo početak.
I to nakon što je jedan ruski general izjavio da Rusija želi potpunu kontrolu nad južnom Ukrajinom.
Zelenski je dodao i da Moskva ima planove da zauzme i druge zemlje.”Svi narodi koji kao i mi veruju u pobedu života nad smrću, moraju da se bore sa nama. Moraju da nam pomognu, jer smo mi prvi na redu, ali pitanje je ko će biti sledeći”, zapitao se Zelenski u video obraćanju, prenosi Rojters.
Ruske državne novinske agencije citirale su reči Rustama Minekajeva, zamenika komandanta ruskog centralnog vojnog okruga, koji je rekao da bi potpuna kontrola nad južnom Ukrajinom omogućila pristup Pridnjestrovlju, otcepljenom delu na zapadu Moldavije.
To bi odseklo celu ukrajinsku obalu i značilo da se ruske snage pozicioniraju stotinama kilometara zapadno od sadašnjih linija, pored glavnih ukrajinskih primorskih gradova Nikolajeva i Odese.
-
Rusija: Imamo oružje mnogo strašnije od raketa i to zna Zapad
Iako je neposredno pred početak i tokom same ruske invazije na Ukrajinu, koja je izazvala i krizu na ekonomskom tržištu Europe i ostatka svijeta, naglasak stavljen na rusku dominaciju energetskim tržištem, postoji grana industrije za koju ruski mediji pišu da je “jače oružje od raketa” koje Moskva ima.
Kako piše ruska novinska agencija RIA Novosti, očajnički pokušaji Zapada da napusti ruske energetske resurse potpuno su zasjenili jedan drugi aspekt, a to je činjenica da četiri vodeća svjetska agroindustrijska holdinga – Archer Daniels Midland, Bunge, Cargill i Louis Dreyfus – poznatiji pod skraćenicom ABCD, odbijaju zatvoriti svoja preduzeća u Rusiji.
Ovdje nema ništa iznenađujuće, piše autor Sergey Savchuk, naglasivši kako je “plavo gorivo” svakako ključni strateški resurs moderne ekonomije, ali da pored njega postoje višestruko važniji resursi.
“Riječ je o poljoprivrednim proizvodima, a to su žitarice, maslac, meso peradi i niz drugih proizvoda”.
Tekst dalje navodi kako su Rusi ponosni na svemirske rakete, vojno-industrijske novitete i uspjehe u nuklearnoj energiji, ali da zaboravljaju spomenuti kako je ova zemlja “i žitna i naftna stanica”.
“Ali naši zapadni partneri su toga itekako svjesni i stoga im se ne žuri maltretirati vlastite poljoprivrednike, jer politika je politika, a želite jesti svaki dan – a po mogućnosti više od jednom dnevno”, dodaje autor teksta, podsjetivši kako je Rusija u proteklim godinama postala vodeći igrač na svjetskom poljoprivrednom tržištu te da bi pokušaji da se unište uspostavljeni lanci opskrbe mogli uzrokovati krizu pa čak i glad u cijeloj regiji.
Podsjeća se i kako Rusija čini polovicu svjetskog tržišta za suncokretovo ulje te 24 posto u trgovini pšenicom.
“Ovo nije ruska propaganda, već najnoviji službeni podaci Europske komisije, koji također dodaju Ukrajinu, gdje se poljoprivredna sezona u područjima glavnog profila može smatrati zagarantovano poremećenom. Uklonite li Rusiju s tržišta, dodajući joj važnost Ukrajine, tada će slika biti potpuno depresivna”, upozorava autor teksta i ilustruje situaciju činjenicom da svaki treći poekarski proizvod od pšenice dolazi s ovih područja te da Moskva i Kijev inostranstvo opskrbljuju s tri od četiri boce ulja.
U poređenju s drugim velikim proizvođačima pšenice, SAD i Kanadom, Rusija uveliko prednjači, a lider je i u svjetskoj trgovini suncokretovim uljem, čineći čak polovicu ovog tržišta.
“Ako neko misli da pretjerujemo, evo najnovijeg izvještaja Ujedinjenih naroda. UN trenutno stanje na globalnom tržištu hrane ocjenjuje katastrofalnom. Prema Davidu Beasleyju, voditelju Svjetskog programa za hranu, prekid tržišnih odnosa s Rusijom dovest će do toga da će, na primjer, samo u Jemenu oko osam miliona ljudi biti prisiljeno prepoloviti dnevnu prehranu”, dodaje se u tekstu.
Autor komentira kako Wendy Sherman, zamjenica državnog tajnika Sjedinjenih Država ponavlja isto upozorenje, ali sve to naziva “posljedicama Putinove invazije na Ukrajinu”. Savchuk dodaje kako Sherman zaboravlja spomenuti da Rusija ne pokušava samo ići u dobrovoljnu prehrambenu izolaciju, već da je kolektivni Zapad tamo gura.
-
Rusija otkrila planove za digitalnu rublju, domaći sistem plaćanja
Ruska centralna banka planira pokrenuti digitalnu rublju do 2023. godine i proširiti mogućnosti korištenja svoje Mir kartice za plaćanje.
Prema planu, digitalna rublja bi trebala biti spremna do slejdeće godine i omogućiti međunarodno plaćanje, a cilj je proširiti broj zemalja koje prihvataju rusku Mir bankovnu karticu.
“Digitalna rublja je među prioritetnim projektima. Brzo smo kreirali prototip, a sada vršimo testove s bankama i sljedeće godine ćemo postepeno obavljati prve transakcije”, saopćeno je.
Koncept nacionalne digitalne valute je Banka Rusije predstavila krajem 2020. godine. Očekuje se da će nova forma novca koegzistirati s gotovinom i bezgotovinskom rubljom. Za razliku od virtuelnih valuta poput bitcoina, digitalna rublja je osmišljena tako da predstavlja minimalni rizik jer će je lansirati državni monetarni regulator, a podržana je i tradicionalnim novcem.
Moskva želi povećati broj zemalja koje prihvataju Mir bankovne kartice nakon što su se međunarodne korporacije Visa i MasterCard pridružile sankcijama i prekinule svoje operacije u Rusiji. Nacionalni sistem plaćanja Mir lansiran je 2015. godine.
-
Stav Kine o ratu u Ukrajini mogao bi za EU biti kap koja je prelila čašu
Kritikovana od strane zapadnih lidera zbog svog neutralnog stava prema agresiji Rusije na Ukrajinu, Kina je ove sedmice pokušala ograničiti štetu koju takav stav pravi u odnosu sa zemljama centralne i istočne Evrope, ali je možda već prekasno.
Huo Yuzhen, specijalni predstavnik Pekinga u Fondu za investicionu saradnju Kine, centralne i istočne Evrope (CEEC), ove sedmice je obišao osam zemalja – Češku Republiku, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Sloveniju, Estoniju, Letoniju i Poljsku.
Navodno, putovanje je trebalo da promoviše dalju saradnju, no događa se nakon što je Peking odbio okarakterisati prirodu rata u Ukrajini i potvrdio svoju neutralnost. Osuda Moskve od strane Kine za sada izostaje kao i provedba bilo kakvih sankcija.
Američki obavještajci tvrde da je Rusija zatražila od Kine vojnu i ekonomsku pomoć, što je navelo zapadne zemlje koje su Rusiji za sada uvele pet rundi sankcija, da izdaju upozorenja protiv takvih mogućih scenarija.
Samit EU i Kine održan ranije ovog mjeseca, predsjednica Evorpske komisije Ursula von der Leyen iskoristila je kako bi naglasila događaje u Ukrajini.
“Ovo nije samo odlučujući trenutak za naš kontinent, već je to i odlučujući trenutak za naš odnos sa ostatkom svijeta”, rekla je Von der Leyen tom prilikom.
Ona je dodala da kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, Kina ima posebnu odgovornost i da bi svaka podrška sposobnosti Rusije da vodi rat dovela do velike štete po ugled Kine u Evropi.
-
Boris Johnson: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati do kraja naredne godine
Britanski premijer Boris Johnson rekao je na konferenciji u Nju Delhiju da je bi rat u Ukrajini mogao trajati do kraja naredne godine.
Upitan o tome slaže li se s obavještajnim podacima koji sugeriraju da bi se rusko bombardiranje Ukrajine moglo nastaviti do kraja sljedeće godine, on je rekao da je to “realna mogućnost”.
“Putin ima ogromnu vojsku. Ima vrlo tešku političku poziciju jer je napravio katastrofalan kiks. Jedina opcija koju sada ima, zapravo, je nastaviti pokušavati koristiti svoj užasan pristup, pokušavajući smrviti Ukrajince”, rekao je Johnson.
Britanski premijer dodao je da “bez obzira” na vojnu superiornost koju Vladimir Putin može imati tokom sljedećih nekoliko mjeseci, “neće moći slomiti duh ukrajinskog naroda”.
-
Generalni sekretar UN-a sastaće se s Putinom u Moskvi 26. aprila
Antonio Guterres, sekretar UN-a održaće sastanak sa ruskim predsjednikom Vladinirom Putinom 26. aprila. Sastanku će prisustvovati i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Riječ je o radnom sastanku iza kojega će slijediti ručak, potvrdili su iz UN-a.
Sastanak dolazi nakon izjava Lavrova da je došlo do zastoja u pregovorima sa Ukrajinom oko uslova potpisivanja mirovnog sporazuma kojim bi se okončao rat.
Za sada nema više objavljenih detalja sastanka koji će se održati u utorak.
-
Ukrajinska kriza bogato se isplaćuje američkim proizvođačima oružja
Američki proizvođači oružja ostvarili su ogroman profit od krize u Ukrajini, ali računaju na još veće benefite zbog evropskog trenda militarizacije, piše list “Indipendent”.
List navodi da Vašington direktno savjetuju kompanije koje prodaju navođene rakete, protivvazdušne sisteme odbrane, dronove i satelite.
-Cijena akcija kompanija kao što je
Rejtion tehnolodžizporasla je za 15 odsto u posljednjih šest mjeseci dok su oni i drugi proizvođači oružja učestvovali u tajnim sastancima sa Pentagonom kako bi procijenili kako mogu da iskoriste Ukrajinu i želju njenog predsjednika Vladimira Zelenskog da se naoruža – piše list.Ekspert za globalnu trgovinu oružjem Vilijam Hartung rekao je da je sada riječ samo o početnoj prodaji, te da najveći profit za američki vojnoindustrijski kompleks tek predstoji.
Bajdenova administracija je potrošila više od tri milijarde dolara za pomoć u oružju Ukrajini. I dok većina ovog iznosa dolazi iz trenutnih zaliha, sve će biti popunjene prema ugovorima sa Pentagonom. Oni, takođe, mogu zamijeniti nešto od oružja koje su isporučili saveznici. A kada Evropa počne da troši više, američke kompanije će imati koristi od toga – naveo je on.
Hartung je kritikovao šefa kompanije “Rejtion tehnolodžiz” Gregorija Hejsa, koji smatra da američko oružje štiti demokratiju.
“Indipendent”, takođe, skreće pažnju na pokušaje Pentagona da umanji svoju ulogu u globalnoj militarizaciji. List navodi da je Pentagon održao tajni sastanak sa visokim zvaničnicima osam najvećih proizvođača oružja, uključujući, između ostalih kompanije kao što su “Boing difens”, “Spejs end sekjuriti” i “Lokid Martin”, te “Rejtion tehnolodžiz”.
Na brifingu, portparol američkog Ministarstva odbrane Džon Kirbi nazvao je ovaj sastanak “redovnim planiranim rutinskim razgovorom”, piše list.
Na pitanje “Indipendenta” o dnevnom redu sastanka zamjenice ministra odbrane Ketlin Hiks i vodećih kompanija za proizvodnju oružja, iz Pentagona je rečeno da administracija američkog predsjednika DŽozefa Bajdena radi danonoćno na ispunjavanju prioritetnih zahtjeva Ukrajine za bezbjednosnu pomoć, povlačenje oružja iz američkih zaliha kada je dostupno, kupovini direktno od industrije radi brze isporuke Ukrajini i olakšavanju prenosa oružja od saveznika i partnera kada njihovi sistemi bolje odgovaraju potrebama Kijeva.
Ranije je Bajden rekao da će SAD izdvojiti dodatnih 800 miliona dolara vojne pomoći Ukrajini. Novi paket američke vojne pomoći uključuje desetine haubica i taktičkih bespilotnih letjelica.
-
Najavljena “operacija Poljska”
U Velikoj Britaniji vodi se rasprava o slanju tenkova Kijevu za odbranu od ruske operacije, a u središtu rasprave je i Poljska.
Kako je rekao jedan viši pripadnik britanske vojske, to bi na još viši nivo podiglo izraz predanosti Ujedinjene Kraljevine Ukrajini, ali bi i povećalo opasnost da London, što znači i NATO, postanu strana u ratu u Ukrajini.
Britansko ministarstvo odbrane navodi da će borbeni tenkovi čelendžer 2 biti poslati u Poljsku ukoliko taj potez dobije “zeleno svetlo”. Oni bi bili dopuna tenkovima T72 koje Poljska direktno šalje Ukrajini, ali BBC ističe kako u Londonu ne planiraju direktno da šalju tenkove kao ni britanske posade tenkova u Ukrajinu.
Sve zemlje NATO su donedavno oklevale isporučivati teško naoružanje Ukrajincima iz straha da će suprotstavljanjem isprovocirati ruskog predsednika Vladimira Putina i riskirati sveopšti evropski rat koji bi doveo NATO snage u direktan sukob s Rusijom.
Ali sa “svakim prijavljenim ruskim zverstvom koje se otkrije tokom invazije u Ukrajini, kao što je bilo ono u Buči”, piše BBC, ovi zapadnjački principi su se istopili.
Otklon od prvobitnih planova
Ranije je objavljena informacija da Velika Britanija šalje tenkove čelendžer 2 u Poljsku kao dopunu tenkovima T-72 iz doba SSSR-a koje će Varšava poslati Ukrajini.
Ali britansko ministarstvo odbrane naknadno je napravilo određeni otklon od tih planova, potvrdivši da “razmatra” slanje tenkova u Poljsku.
To su iste reči koje je britanski premijer Boris Džonson upotrebio kada je spomenuo plan tokom jutrošnje konferencije za novinare u Nju Delhiju.
Džonson je dodao da Ujedinjeno Kraljevstvo “takođe pojačano razmatra šta može učiniti za dopunu u zemljama poput Poljske koje bi možda želele poslati teže naoružanje za odbranu Ukrajinaca”.
Očekuje se da bi se od britanskog ministra obrane Bena Volasa uskoro moglo saznati više informacija o britanskim namerama i odlukama.
-
Makron: Neophodno nastaviti pregovore sa Putinom
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da je neophodno nastaviti pregovore sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Mislim da je naša dužnost da nastavimo pregovore sa predsjednikom Putinom. Postoji samo jedan kanal komunikacije i treba ga održavati – rekao je Makron za radio-stanicu “Frans inter”.
Prema njegovom mišljenju, nastavak pregovora “će pomoći da se spasu životi”.
On je, takođe, napomenuo da ako Francuska ne bude vodila dijalog sa ruskim liderom, onda će “Kina i Turska postati strane u pregovorima”.
Putin je 24. februara, kao odgovor na zahtjev za pomoć šefova republika Donbasa, najavio specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini. Nakon toga su SAD, EU, Velika Britanija i niz drugih država najavile da će uvesti sankcije ruskim pravnim i fizičkim licima, podsjeća TASS