VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Sijarto poručio da je EU potrebniji Zapadni Balkan nego obrnuto

    Sijarto poručio da je EU potrebniji Zapadni Balkan nego obrnuto

    Rat Rusije sa Ukrajinom trebalo bi još jasnije da pokaže da je Evropskoj uniji potrebniji Zapadni Balkan nego obrnuto, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    On je rekao novinarima u pauzi sastanka ministara spoljnih poslova EU u Briselu, da bi EU mogla da pretrpi neuspjeh sličan gubitku Velike Britanije ukoliko ne promijeni svoj trenutni arogantan stav u vezi sa integracijom zemalja Zapadnog Balkana u EU, prenio je MTI.

    Integracija Zapadnog Balkana u EU je u interesu Mađarske i predstavlja pitanje nacionalne bezbjednosti, rekao je on i dodao da je Mađarska oduvek smatrala da južni dio centralne Evrope prirodno pripada EU.

  • Putin: Širenje NATO-a na Finsku i Švedsku nam nije prijetnja, ali jeste jačanje vojne infrastrukture

    Putin: Širenje NATO-a na Finsku i Švedsku nam nije prijetnja, ali jeste jačanje vojne infrastrukture

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin održao je danas sastanak s liderima zemalja Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB) te ih je informirao o činjenici da Švedska i Finska namjeravaju ući u NATO.

    Između ostalog, Putin je liderima ODKB-a objasnio kako Moskva nema probleme sa Švedskom i Finskom i da širenje samo po sebi ne predstavlja problem.
    “Što se tiče širenja NATO-a, uključujući i Finsku i Švedsku, Rusija nema problema s ovim državama. Stoga, u tom smislu, širenje na račun ovih zemalja ne predstavlja direktnu prijetnju Rusiji”, rekao je Putin.

    Istovremeno, ruski lider je naglasio kako bi druge stvari u kontekstu širenja NATO-a mogle predstavljati problem.

    “Širenje vojne infrastrukture NATO-a na teritoriju Švedske i Finske sigurno će izazvati naš odgovor. Gledat ćemo kakav će on biti na osnovu prijetnji koje nam budu stvorene. Problem se pravi od nule, shodno tome ćemo reagovati”, pojasnio je Putin.


    Na kraju, naglasio je kako politika NATO-a zahtijeva veću pažnju Ruske Federacije.

    “Pored ove beskrajne ekspanzivne politike, NATO ide i dalje od svog geografskog odredišta, izvan euroatlantske regije, nastojeći se sve aktivnije uključiti i međunarodna pitanja i sigurnosno kontrolirati međunarodnu situaciju, utjecati na nju i to ne ne najbolji način u drugim regiajam svijeta. To svakako zahtijeva dodatnu pažnju s naše strane”, zaključio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

  • Ruski diplomata upozorio Finsku i Švedsku

    Ruski diplomata upozorio Finsku i Švedsku

    Ministarstvo vanjskih poslova Rusije ponovno se oglasilo povodom odluke Švedske i Finske da pokrenu proces ulaska u NATO te su poručili kako će ovakva odluka imati dalekosežne posljedice te da će negativno utjecati na odnose u Evropi.

    Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je kako niko na Zapadu ne bi trebao vjerovati da će Ruska Federacija gledati blagonaklono na ovakve poteze.

    “Ne bi trebali imati iluzije da ćemo mi jednostavno trpjeti. Opći nivo vojnih tenzija će rasti, a manje će biti predvidljivosti u ovoj oblasti. Šteta, zdrav razum je žrtvovan nekim fantomskim idejama o tome šta bi trebalo učiniti u trenutnoj situaciji. Oovo je još jedna ozbiljna greška s dalekosežnim posljedicama. Šta da se radi, takav je nivo onih koji danas donose političke odluke u ovim zemljama”, rekao je Rjabkov.

    U kontekstu posljednjih dešavanja, Rjabkov naglašava kako se situacija u cijelom svijetu radikalno mijenja.

    “Sve je to odraz potpuno lažne i iskrivljene percepcije onogo što se dešava u svijetu i to sa strane političkih krugova na Zapadu, a posebno u zemljama sjeverne Evrope. Činjenica da sigurnost Švedske kao i Finske, ulaskom u NATO, neće biti ojačana je potpuno očigledno”, mišljenja je zamjenik ruskog šefa diplomatije.

    Na pitanje kako Rusija planira reagovati, Rjabkov ističe kako će se analizirati svaki potez.

    “U kom obliku ćemo osigurati našu sigurnost nakon promjene generalne konfiguracije NATO-a je posebno pitanje. Od toga će zavisiti šta će, praktično, biti rezultat očekivanog pristupa Finske i Švedske NATO-u”, dodao je Rjabkov.

  • Orban: Moguća “era recesije” u Evropi

    Orban: Moguća “era recesije” u Evropi

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da postoje izgledi za dolazak “ere recesije” u Evropi pošto se kontinent bori s rastućim cijenama energije i visokom inflacijom zbog rata u Ukrajini.

    Orban je u obraćanju u parlamentu, gdje je položio zakletvu kao predsjednik Vlade naklon pobjede na izborima u aprilu, rekao da Budimpešta neće blokirati sankcije Evropske unije uvedene Rusiji zbog napada na Ukrajinu sve dok one ne predstavljaju rizik po energetsku bezbjednost Mađarske, prenosi Rojters.

    Mađarski premijer je takođe naveo da će vlada raditi na suzbijanju inflacije u zemlji, pri čemu će preduzimati oprezne korake u pogledu regulisanja cijena.

    Dodao je da će vlada koordinisati svoje korake s centralnom bankom.

  • “Američke laboratorije u Ukrajini razvijale biolosko oružje”

    “Američke laboratorije u Ukrajini razvijale biolosko oružje”

    Američke biolaboratorije na postsovjetskom prostoru prikupljale su biološke materijale i proučavale specifičnosti širenja opasnih bolesti, a u Ukrajini su razvijali biološko oružje, izjavio je danas ruski predsednik Vladimir Putin.

    “Dugo smo upozoravali na biološke aktivnosti Sjedinjenih Država na postsovjetskom prostoru. Kao što je poznato, Pentagon je stvorio desetine specijalizovanih laboratorija i centara u našem regionu. Njihova funkcija je daleko od pružanja medicinske pomocji stanovništvu zemalja domaćina”, poručio je Putin na samitu Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) u Moskvi, prenosi agencija TAS S.

    Ruski lider je precizirao da je glavni zadatak ovakvih laboratorija prikupljanje bioloških uzoraka i proučavanje za sopstvene potrebe specifičnosti širenja virusa i opasnih bolesti.

    “Sada tokom specijalne operacije u Ukrajini došli smo do dokumentovanih dokaza o tome da su komponente biološkog oružja pravljene u blizini naših granica”, rekao je Putin.

  • Peskov: Učlanjenje Ukrajine značilo bi teritorijalni spor sa Alijansom

    Peskov: Učlanjenje Ukrajine značilo bi teritorijalni spor sa Alijansom

    Potencijalno pristupanje Ukrajine u NATO-u moglo bi Rusiju dovesti do spora oko teritorije sa članicom Alijanse, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Za razliku od Ukrajine, Finska i Švedska nemaju spor oko teritorija sa Rusijom”, rekao je Peskov nakon što su Helsinki i Stokholm juče saopštili planove da predaju zahtjev za članstvo u Alijansi.

    Kijev je učvrstio namjeru da se pridruži Alijansi u dopunama Ustava Ukrajine koje je prije nekoliko godina usvojila Vrhovna rada.

    NATO je 2008. godine prvi put pokazao zainteresovanost za prihvatanje Ukrajine u članstvo, ali je u više navrata odgađan početak procesa, podsjeća “Sputnjik”.

  • “Iz Azovstala izašli sa bijelim zastavama”

    “Iz Azovstala izašli sa bijelim zastavama”

    Ukrajinski vojnici koji su napustili Azovstal pokrenuli su pregovore, saopšteno je iz bataljona Vostok. Osnivač bataljona Vostok (DPR) Aleksandar Hodakovski rekao je da 10 ljudi koji su napustili teritoriju fabrike predstavljaju interese veće grupe. “Nekoliko naših vojnika, oficira, zajedno sa grupom koja je izašla iz tunela sa belim zastavama, ponovo je otišla tamo sa istom grupom da nastavi pregovarački proces. Još uvek ne znamo rezultate pregovaračkog procesa u ovom trenutku”, rekao je Hodakovski u emisiji “60 minuta” na TV kanalu “Rusija 1”.

  • Borelj: Dogovor o naftnom embargu Rusiji nije siguran

    Borelj: Dogovor o naftnom embargu Rusiji nije siguran

    Ministri spoljnih poslova Evropske unije ne mogu biti sigurni da će danas biti postignut dogovor o naftnom embargu Rusiji, rekao je šef diplomatije EU Žozep Borelj.

    On je objasnio da postoje “snažne pozicije nekih država članica”, prenosi Rojters.

    Šefovi diplomatija zemalja članica EU sastaće se danas u Briselu na redovnom majskom Savetu EU, a prva tačka dnevnog reda sastanka biće razmjena mišljenja o Zapadnom Balkanu i uticaju rata u Ukrajini na taj region.

    Očekuje se rasprava i o uvođenju embarga na uvoz ruske nafte zbog ruskog napada u Ukrajini.

  • “Zabrinutost zbog ruskog uticaja u BiH”

    “Zabrinutost zbog ruskog uticaja u BiH”

    Ministri inostranih poslova zemalja članica Evropske unije sastaće se danas u Briselu na redovnom sastanku koji se održava uoči samita lidera 30. i 31. maja. Fokus sastanka je uticaj Rusije i rata u Ukrajini na Zapadni Balkan i Bosnu i Hercegovinu.

    Kako je najavljeno iz Savjeta Evropske unije, na radnom ručku će se šefovima diplomatija EU priključiti i ministri inostranih poslova šest država Zapadnog Balkana. Iz Bosne i Hercegovine bi trebalo da prisustvuje ministarka spoljnih poslova i zamjenica predsjedavajućeg Savjeta ministara Bisera Turković.

    Razgovaraće o razvoju odnosa zemalja regije, zajedničkoj  bezbjednosti i investicijama. S obzirom na to da je rat u Ukrajini vodeća tema koja izaziva krizu u svijetu, čelnici zemalja EU će sa zapadnobalkanskim liderima govoriti i o podršci ovom prostoru.

    U vezi s tim, Evropska služba za spoljnu politiku izradila je strateški dokument koji je podijeljen zemljama članicama pred sastanak, a biće će predstavljen danas. U njemu su sadržani načini za pomoć i podršku Evropske unije otpornosti Zapadnog Balkana na ruski uticaj i rješavanje posljedica krize u Ukrajini.

    – Zapadni Balkan je teško pogođen, počev od ekonomskog, preko političkog, diplomatskog, komunikacionog i sigurnosnog sektora. Moramo raditi na njihovoj otpornosti, jer oni su svi na našoj strani. Svi oni su osudili ruski napad i po tom pitanju su naši partneri – rekli su iz Savjeta EU, a prenosi Anadolija.

    Navedeno je i da će šefovi diplomatija zemalja Zapadnog Balkana imati priliku da iznesu konkretne probleme svake države i načine na za koje smatraju da se može pomoći BiH, prenosi Kliks.

  • Ukrajinska vojska namjerno potopila svoje selo

    Ukrajinska vojska namjerno potopila svoje selo

    Demidov, selo koje je udaljeno oko 50 kilometara sjeverno do Kijeva ukrajinske snage su namjerno potopile, piše Sky News.

    Hiljade hektara potopljene su rijekom Irpin kako bi se spriječio napad na ukrajinski glavni grad. Poplava je zaslužna za sprečavanje ruskih vojnika i tenkova da probiju ukrajinske linije.

    • Naravno da je to bila dobra odluka. Što bi se dogodilo da su uspjeli prijeći rječicu i potom otišli u Kijev – kaže mještanin Volodimir Artemčuk.

    Oleksandr Ribalko rekao je da je više od trećine nekih polja poplavljeno.