Kategorija: Svijet

  • Lavrov ne brine

    Lavrov ne brine

    Pridruživanje Finske i Švedske NATO-u vjerovatno neće napraviti veliku razliku, izjavio je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    On je napomenuo da Finska i Švedska, kao i druge neutralne zemlje, odavno učestvuju u vojnim vježbama Alijanse, javio je Rojters.

    “NATO uzima u obzir njihovu teritoriju kada planira vojno napredovanje ka istiku. Stoga u tom smislu vjerovatno nije velika razlika. Hajde da vidimo kako će se njihova teritorija koristiti u praksi u Sjeveroatlantskom savezu”, rekao je Lavrov.

    Premijer Švedske An Linde potpisala je danas formalni zahtjev za članstvo u Alijansi. Uskoro se očekuje sličan korak od Finske.

  • Kraj najkrvavije bitke u Ukrajini

    Kraj najkrvavije bitke u Ukrajini

    Stotine ukrajinskih vojnika i civila nedeljama su se skrivali ispod gradske čeličane Azovstal.

    Ukrajinska vojska objavila je u utorak da radi na evakuaciji preostalih vojnika iz njihovog poslednjeg uporišta u opkoljenoj luci Mariupolj, prepuštajući kontrolu nad tim gradom Rusiji.

    Više od 250 ukrajinskih vojnika iz Azovstala se predalo, uključujući 51 ranjenog, saopštio je štab odbrane DNR.

    Istovremeno, vojnici su postavili uslov – zabranu video snimanja prilikom predaje, javljaju ruski Telegram kanali.

    Evakuacija je označila kraj verovatno najduže i najkrvavije bitke u sukobu i značajan poraz za Ukrajinu. Mariupolj je u ruševinama nakon ruske opsade u kojoj je, prema tvrdnjama Ukrajine, ubijeno više desetina hiljada ljudi. Ruska opsada Mariupolja trajala je 83 dana.

    Grad je uništen, ljudi praktički više nema, a poslednja linija obrane bila je čeličana Azovstal. Ali ne još dugo, ako je suditi prema konvoju ukrajinskih vojnika koji je u ponedeljak napustio postrojenje.

    Više od dva meseca civili, branioci, plaćenici i dobrovoljci nisu videli sunca u Azovstalu. Sad već razrušeni pogon u vlasništvu je šefa Šahtara Rinata Ahmetova, a njezini podzemni tuneli pre početka ruske vojne operacije mogli su da pruže utočište nekoliko desetina hiljada ljudi.


    Velik broj tunela je uništen, a prema posljednjim informacijama Rusija će uskoro zauzeti i ovo mesto. Hiljade ljudi skrivalo se od granatiranja od strane ruske vojske. Bez hrane, vode i normalnih ljudskih uslova odolevali su do posljednjeg dana.

    Sve do sinoć. Kada su autobusi prevezli prvih 260 ukrajinskih branioca. Ranjeni, gladni i umorni, odvedeni su u u Novoazovsk, grad pod ruskom kontrolom u Donjeckoj oblasti. Poslednje fotografije heroja otkrivaju koliko su ih iscrpile svakodnevne bitke, mnogi su jedva smogli snage da izađu iz postrojenja.

    Zelenski ih proglasio herojima

    Unutar Azovstala navodno je još 600 preostalih branioca. Zelenski ih je proglasio herojima bez kojih je obrana Ukrajine nezamisliva.

    “Niko nije očekivao da tako dugo možemo da izdržimoi” izjavio je ranije pukovnik Azova u trenucima dok je predaja bila još jako daleko.

    Ali, ona ih je ipak stigla i to ne njihovom voljom.

    Tokom bitke ili bolje reći odbrane Azovstala, pored svih muka, u čeličani se i pevalo.

  • Rusija o odlukama Finske i Švedske: “Odriješili su nam ruke”

    Rusija o odlukama Finske i Švedske: “Odriješili su nam ruke”

    Zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova je za TV kanal “Solovjev” uživo komentarisala odluku Finske i Švedske da uđu u NATO.

    “Ono što Finska i Švedska sada rade pod pritiskom Vašingtona, a zapravo ne njihovih naroda, već njihovih političkih snaga, odriješilo je ruke Rusiji”, rekla je ona.

    Ranije su Norveška, Danska i Island obećale da će pomoći Finskoj i Švedskoj ako ove zemlje budu napadnute tokom procesa pristupanja NATO-u, prenosi B92.

  • Švedska potpisala: Upućen zahtjev za ulazak u NATO

    Švedska potpisala: Upućen zahtjev za ulazak u NATO

    Švedska ministarka spoljnih poslova En Linde potpisala je aplikaciju za ulazak zemlje u NATO.

    Ovo je na Twitteru objavilo predstavništvo zemlje u alijansi. Švedska ministarka spoljnih poslova An Linde potpisala je jutros zahtjev Švedske za članstvo u NATO.

    Ranije su Norveška, Danska i Island obećale da će pomoći Finskoj i Švedskoj ako ove zemlje budu napadnute tokom procesa pristupanja NATO-u.

  • Senat odlučio da se krene sa isporukom pomoći Ukrajini

    Senat odlučio da se krene sa isporukom pomoći Ukrajini

    Američki Senat doneo je odluku da se krene sa isporukom pomoći Ukrajini vrednom 40 milijardi dolara, što otvara put zakonu koji bi mogao da se izglasana kasnije ove nedelje, nakon što su vojna i humanitarna pomoć zaustavljene zbog protivljenja jednog republičkog senatora.

    Rezultat je bio 81 prema 11, na prvom od potencijalna tri proceduralna glasanja koja otvaraju put za finalno usvajanje zakona o finansiranju u Senatu, koje je zatražila administracija predsednika DŽozefa Bajdena, preneo je Rojters.

    Svih 11 glasova protiv su od republikanaca.

    Predstavnički dom odobrio je pomoć 10. maja, ali je proces pauziran u Senatu nakon što je senator Rend Pol odbio da odobri brzo glasanje.

    Bajdenove demokrate imaju tesnu većinu i u Predstavničkom domu i Senatu, ali pravila Senata zahtevaju jednoglasnu saglasnost da bi se brzo prešlo na konačno glasanje za većinu zakona.

    Pol je rekao da želi da se zaposli generalni inspektor kako bi nadgledao finansiranje, ali je odbio ponudu lidera Senata da se glasa o amandmanima na njegov predlog.

    Kod demokrata i republikanaca postoji snažna podrška o pomoći Ukrajini, a Predstavnički dom je usvojio ove mere glasovima 368 protiv 57.

  • Šolc: Mir nije moguć legalizovanjem osvojenih teritorija

    Šolc: Mir nije moguć legalizovanjem osvojenih teritorija

    Nemački kancelar Olaf Šolc odbacio je mogućnost da bi Rusija mogla da postigne mir sa Ukrajinom tako što bi legalizovala osvojene teritorije u toj zemlji.

    “Jasno je da Rusija ima samo jedan izlaz iz ove situacije, a to je dogovor sa Ukrajinom”, rekao je Šolc za RTL.

    A dogovor, kako je objasnio, nije moguć “diktiranim mirom” pri čemu se Ukrajini unapred napiše da treba da se odrekne svoje teritorije, prenosi Bild.

    Šolc je dodao da se neće ponoviti slučaj Krima gde je rat završen u smislu da nema pucanja, ali je povučena nova granica i gde samo čekaju da se sve vrati u normalu.

  • Sudar vozova kod Barselone

    Sudar vozova kod Barselone

    U sudaru putničkog i teretnog voza u blizini Barselone poginuo je vozač, a lakše je povrijeđeno više desetine putnika, objavile su regionalne vlasti.

    Oko 85 ljudi je povrijeđeno, od čega dvoje teže, prenosi regionalna služba Hitne pomoći.

    Nesreća se dogodila oko 18 časova kada je teretni voz iskočio iz šina i zabio se u putnički voz na stanici udaljenoj otprilike 14 kilometara od Barselone.

    “Vozač putničkog voza je poginuo od posljedica udara”, objavila je regionalna vlada u saopštenju.

  • Moskva: Reagovaćemo nakon ulaska Švedske u NATO

    Moskva: Reagovaćemo nakon ulaska Švedske u NATO

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je danas da će nakon ulaska Švedske u NATO biti prinuđeni na uzvratne korake vojno-tehničke prirode, a konkretne mjere će zavisiti od toga da li će na teritoriji Švedske biti razmješteno udarno naoružanje Alijase.

    “Ruska Federacija će biti prinuđena da preduzme uzvratne korake, kako vojno-tehničke, tako i druge prirode, kako bi zaustavila prijetnje po svoju nacionalnu bezbjednost koje se javljaju u vezi s tim”, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva, prenosi RIA Novosti.

    Kako se ističe, odgovor Rusije će mnogo zavisiti od specifičnih uslova za integraciju Švedske u Sjevernoatlantsku Alijansu, uključujući i perspektivu za razmještanje udarnog naoružanja Alijanse na teritoriji Švedske.

    Švedska manjinska vlada socijaldemokrata donijela je ranije danas zvaničnu odluku da podnese zahtjev za članstvo u NATO, što je na konferenciji za novinare potvrdila premijerka Magdalena Anderson.

  • Borelj poručio da razumije da na Balkanu postoje problemi kada je Moskva u pitanju

    Borelj poručio da razumije da na Balkanu postoje problemi kada je Moskva u pitanju

    Šef diplomatije EU Žozep Borelj pozvao je danas Srbiju da “što je prije moguće” ubrza svoje usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU i primijeni sankcije koje su EU i ostale zemlje zapadnog Balkna usvojile u vezi sa Ukrajinom.

    Ministri spoljnih poslova EU izrazili su jasno očekivanje od partnera i budućih članica EU da se posvete zajedničkim vrijednostima i zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, rekao je Borelj.

    On je dodao da oni koji to nisu još uradili, a Srbija je jedna od njih, trebalo bi što je prije moguće da ubrzaju svoje usklađivanje i primijene sankcije, prenosi Tanjug.

    – Mi razumijemo poteškoće i vrednujemo činjenicu da su svi oni glasali protiv Rusije u Generalnoj skupštini UN, ali mi očekujemo od kandidata i naših partnera da se u poptpunosti usklade sa našom spoljnom politikom – poručio je Borelj.

    On je naveo kako u EU “razumiju” da na zapadnom Balkanu, kada je Moskva u pitanju, postoje “problemi, veze i javno mnjenje”, ali je ponovio i da “postoje i stvari koje ne mogu ići zajedno”.

    Veći broj ministara poručio je da EU mora da se drži svojih obećanja prema regionu, ali i da region mora da se opredijeli, prenosi RTS.

    – Želimo jasnu poziciju zapadnog Balkana jer je i ovaj konflikt sasvim jasan – rekao je ministar spoljnih poslova Slovačke Ivan Korčak.

    Ako zemlje zapadnog Balkana kažu da hoće da budu dio zajednice, Korčak kaže da je “sada trenutak da pokažu gdje pripadaju i koje vrijednosti zastupaju”.

    Mađarski ministar spoljnih poslova i spoljne trgovine Peter Sijarto poručio je da bi trebalo da je Srbija odavno zaslužila članstvo u EU.

    – Trebalo je još juče da je primimo, ali možemo slobodno i sutra. Nije fer od EU da više traži od kandidata nego što može da im da. Tražimo od njih da usklade svoju politiku, a zauzvrat im ne dajemo ništa. Da smo Srbiju juče primili u Uniju, sada usklađivanje politike ne bilo na dnevnom redu – rekao je Sijarto, prenosi RTS.

    Šef srpske diplomatije Nikola Selaković rekao je da je Sijarto zatražio da se Srbiji odmah ponudi članstvo.

    – Neke države članice, među kojima su Poljska i baltičke zemlje, iskoristile su priliku da na vrlo eksplicitan način stave do znanja da se od nas očekuje usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, što podrazumeva i uvođenje sankcija Rusiji – izjavio je Selaković.

    Selaković je rekao da je ponovio poznati stav da oružano rješavanje problema nema podršku Srbije i naglasio da Beograd poštuje teritorijalni integritet i nezavisnost međunarodno priznatih država.

    Borelj je rekao da EU još nije postigla dogovor o šestom paketu sankcija protiv Rusije, da i dalje ne postoji neophodan konsenzus o predloženoj zabrani uvoza ruske nafte.

  • Izrael povećava proizvodnju gasa

    Izrael povećava proizvodnju gasa

    Izrael povećava vađenje prirodnog gasa na moru i želi da sklopi sporazum o isporukama sa Evropom u narednim mjesecima, pošto taj kontinent namjerava da zamijeni uvoz iz Rusije.

    Izrael će u narednih nekoliko godina udvostručiti proizvodnju na oko 40 milijardi metara kubnih sa oko 20 milijardi metara kubnih pošto proširuje sadašnje projekte i otvara nova nalazišta, rekli su zvaničnici energetske industrije.

    Ova zemlja trenutno pokriva potrebe domaćeg tržišta, a preko lokalne mreže cjevovoda izvozi gas u susjedni Egipat i Jordan, dok su dodatne količine planirane za Evropu.

    “Nadamo se da ćemo stvoriti relativno brz radni proces i već ovog ljeta postići okvirni sporazum”, izjavio je Lior Šilat, generalni direktor u Ministarstvu energetike.

    On je obišao brod koji vrši bušenje na lokaciji “Kariš”, udaljenoj oko 90 kilometara od izraelske obale. Ovo nalazište gasa će biti aktivirano kasnije ove godine.

    Vlasnik nalazišta je kompanija “Enerdžin”, koja je nedavno u blizini otkrila dodatne zalihe gasa.