Kategorija: Svijet

  • Novo zaoštravanje?

    Novo zaoštravanje?

    Dodatno se zaoštravaju odnosi NATO-a i Rusije. Nova upozorenja stižu iz Moskve.

    Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov ocenio je kao izuzetno rizičnu destruktivnu politiku NATO-a kojom ignoriše “crvene linije” koje je obeležila Moskva.

    On je u intervjuu za ruski list Izvestija rekao da to vodi daljoj eskalaciji koja može dovesti do ti do do vojnog sukoba nuklearnih sila sa teškim posledicama.

    Rjabkov je ukazao i na rizike upotrebe nuklearnog oružja i ukazao da zemlje sa nuklearnim arsenalom moraju da se pridržavaju postulata o neprihvatljivosti međusobnog rata.

    „Sa zaoštravanjem ukrajinske krize, koja je nastala krivicom kijevskog režima i njegovih zapadnih pokrovitelja, ova poruka ne samo da nije izgubila na aktuelnosti, već je dobila i dodatni značaj“, naglasio je Rjabkov.

    On je podsetio da ruska doktrina hipotetički dozvoljava upotrebu nuklearnog arsenala isključivo kao odgovor na agresiju upotrebom oružja za masovno uništenje protiv same Rusije i njenih saveznika ili u slučaju kada je ugroženo samo postojanje zemlje.

    „Drugim rečima, upotreba nuklearnog oružja od strane Rusije moguća je samo kao odgovor na napad – za samoodbranu u vanrednim okolnostima. Tu nema mesta nagađanjima i fantazijama“, rekao je Rjabkov.

  • Lideri složni: Nastaviti podršku Ukrajini

    Lideri složni: Nastaviti podršku Ukrajini

    Predsednik Amerike DŽozef Bajden razgovarao je sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom, nemačkim kancelarom Olafom Šolcom i premijerom Velike Britanije Borisom DŽonsonom, a četvorica lidera su se složila da će nastaviti sa podrškom Ukrajini, navodi se u saopštenju Bijele kuće.

    Oni su, takođe, razgovarali o situaciji u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporožje, uključujući i potrebi da se izbegnu vojne operacije u okolini nuklearke.

    Dodali su i da je važno da delegacija Medjunarodne agencije za atomsku energiju dodje što pre u Zaporožje, kako bi se utvrdilo stanje bezbednosnih sistema. Lideri svetskih sila su razgovarali i o pregovorima sa Iranom oko oživljavanja nuklearnog programa iz 2015, zatim, o potrebi da se pojača podrška partnerima na Bliskom istoku, kao i o zajedničkim naporima da se “obuzdaju iranske destabilišuće aktivnosti” u regionu.

  • Više od polovine Nijemaca nezadovoljno radom kancelara Olafa Scholza

    Više od polovine Nijemaca nezadovoljno radom kancelara Olafa Scholza

    Prema istraživanju koje je naručio njemački list Bild am Sonntag, čak 62 posto Nijemaca nezadovoljno je radom Olafa Scholza od kada je postao kancelar u decembru 2021. godine. Samo 25 posto ispitanih je Scholza ocijenilo kao pozitivno.

    Mišljenje Nijemaca o trenutno vladajućoj “semafor” koaliciji koju čine SPD, FDP i Zeleni je jednako loše. Čak 65 posto je rad vladajuće koalicije ocijenilo negativno, a 27 posto je zadovoljno radom.

    Rezultati istraživanja pokazuju i da Scholz gubi popularnost u odnosu na raniji period. U sličnom istraživanju koje je provedeno u martu radom Scholza je bilo zadovoljno 46 posto Nijemaca, a samo 39 posto je bilo nezadovoljno.

    Izazov za Scholzovu popularnost predstavlja rast troškova života i inflacija koja je pogodila najveću ekonomiju Evropske unije. Također, zamjera mu se i nedovoljna podrška za Ukrajinu.

  • Zelenski: Ako bude suđeno ukrajinskim vojnicima neće biti pregovora

    Zelenski: Ako bude suđeno ukrajinskim vojnicima neće biti pregovora

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da će, ako dođe do suđenja ukrajinskim vojnicima koje su ruske snage zarobile u Marijupolju, bilo kakvi pregovori s Rusijom postati nemogući.

    “Rusija će u slučaju suđenja ukrajinskim vojnicima u Marijupolju isključiti sebe iz pregovora”, rekao je Zelenski u video obraćanju, prenosi Interfaks Ukrajina.

    Dodao je da Ukrajina neće tolerisati, kako je naveo, “maltretiranje ljudi za koje se može reći samo: oni su heroji svoje domovine i branili su slobodu svog naroda od osvajača”.

    Interfaks Ukrajina navodi da je ranije saopšteno da je za 24. avgust u Marijupolju planiran tribunal za pripadnike ukrajinskih snaga koji su zarobljeni nakon što su ruske snage zauzele fabriku Azovstalj u tom gradu.

  • Putin: Vodićemo politiku koja odgovara našim interesima

    Putin: Vodićemo politiku koja odgovara našim interesima

    Rusija će, kao moćna i nezavisna sila na svetskoj sceni voditi samo onu politiku koja odgovara njenim fundamentalnim interesima, poručio je sinoć ruski predsjednik Vladimir Putin u obraćanju povodom Dana državne zastave.

    On je istakao da je želja da se živi po sopstvenoj volji, ne dozvoljavajući spoljni diktat, dio genetskog koda Rusa, prenose RIA Novosti.

    “Rusija je moćna, nezavisna svjetska sila. Mi smo čvrsti u tome da na međunarodnoj areni vodimo samo onu politiku koja odgovara fundamentalnim interesima Otadžbine”, rekao je Putin.

    Naglasio je da je ruska zastava, podignuta prije više od tri vijeka na prvom ruskom ratnom brodu, ostala simbol Rusije u teškim periodima njene istorije – pod Petrom Velikim u fazi formiranja Ruskog carstva, na ratištima Prvog svjetskog rata i u kontradiktornim, teškim vremenima drastičnih promjena 1990-ih.

    “Danas je trobojnica čvrsto ušla u život građana kao sastavni dio ruske državnosti, simbol jedinstva naroda, njegove privrženosti otadžbini, spremnosti da brani nacionalne interese”, dodao je.

    Putin je izrazio uvjerenje da će zastava Rusije zauvijek ostati sveti simbol za sve generacije građana zemlje, “da će ih inspirisati na podvig, radna dostignuća, osvajanje novih visina u nauci, kulturi i sportu i izazivati osjećaj ponosa na svoju otadžbinu”.

  • Kadirov: “Ukrajinci su se povukli. Oslobođeno”

    Kadirov: “Ukrajinci su se povukli. Oslobođeno”

    Čečenski lider Ramzan Kadirov objavio je na svom Telegramu da je naselje Peski kod Donjecka oslobođeno i da su ga zauzele savezničke snage.

    “Peski je oslobođen! Selo kod Donjecka, gde su se nalazili ukrajinski okupatori, očišćeno je od banderovskih formacija, sada su ga zauzele savezničke trupe. Pripadnici Oružanih snaga Ukrajine povukli su se u žurbi, ostavljajući municiju“, napisao je Kadirov.

    On je napomenuo da je nakon oslobađanja svakog naselja potrebno vreme za traženje skrovišta i čišćenje mina, tako da će biti potrebno nešto vremena za čišćenje, nakon čega će stanovnici sela moći mirno da se kreću ulicama i povrate miran život.

    “Nacisti namerno ostavljaju za sobom popriličan broj ‘tajni’, od kojih pre svega stradava civilno stanovništvo“, istakao je Kadirov.

    Kako je rekao, borci savezničkih snaga potisnuli su neprijatelja sa prilaza Donjecku na još nekoliko kilometara.

    Kadirov je ranije rekao da savezničke snage napreduju prema planu specijalne operacije uz minimalan rizik po civilno stanovništvo i infrastrukturu.

  • Njemački ministar: “Nećemo produžiti rad nuklearnih elektrana”

    Njemački ministar: “Nećemo produžiti rad nuklearnih elektrana”

    Njemački ministar ekonomije Robert Habek odbacio je ideju o produženju rada tri preostale nemačke nuklearne elektrane radi uštede na gasu.

    On je rekao da bi se time uštedelo najviše 2 odsto izvora energije.

    Ova ušteda nije dovoljna da se ponovo pokrene debata o nuklearnoj energiji gde postoji konsenzus, rekao je Habek u razgovoru sa građanima, na dan otvorenih vrata vlade.

    Planirano je da preostala postrojenja budu zatvorena do kraja godine, u skladu sa zakonom koji je usvojila vlada kancelarke Angele Merkel nakon katastrofe u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukušima 2011. godine.

    “Ako uzmemo u obzir koliko bi uštedeli, to bi bila pogrešna odluka“, smatra Habek. On je dodao da je moguće da je otvoren za ideju produženja rada nuklearne elektrane u Bavarskoj ako se pokaže neophodnim za stabilnost i snabdevanje električnom energijom tokom zime. Njemačka će sprovesti testiranje svoje mreže u narednim nedeljama. Bavarska, važan motor nemačke privrede, zavisi od elektrana na gas i ima malo termoelektrana na ugalj i nema dovoljno vetroturbina.

  • Podoljak: Kijev nema ništa se ekplozijom automobila Darije Dugine

    Podoljak: Kijev nema ništa se ekplozijom automobila Darije Dugine

    Mihailo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, rekao je danas da Kijev nema ništa sa eksplozijom automobila u regionu Moskve u kojoj je poginula ruska novinarka Darija Dugina.

    Darija Dugina bila je kćerka ruskog filozofa i analitičara Aleksandra Dugina.

    Ruski Istražni komitet je saopštio da se vjeruje da je eksplozija automobila bila naređena i unaprijed planirana.

    U saopštenju se navodi da preliminarni rezultati istrage pokazuju da je eksplozivna naprava postavljena ispod automobila sa vozačeve strane.

    “Ukrajina nema ništa sa eksplozijom”, izjavio je Podoljak.

    Tridesetogodišnja novinarka bila je sama u vozilu u kojem je trebalo da bude i njen otac koji je u posljednjem trenutku promijenio planove, prenio je ranije TASS.

    Automobil je eksplodirao blizu sela Boljše Vjazemi u moskovskoj oblasti na auto-putu Možaisk kada se Dugina vraćala sa festivala.

    Aleksandar i Darija Dugina podržavali su politiku Rusije prema Ukrajini. Oboje su bili sankcionisani zabranom putovanja na Zapad kao bliski saradnici ruskih vlasti.

    Aleksandra Dugina na Zapadu smatraju ideologom “evroazijske” politike Rusije i čovjekom od velikog uticaja na ruskog predsjednika Vladimira Putina.

  • “Raketa je upotrebljena”

    “Raketa je upotrebljena”

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je danas da su Oružane snage Rusije tri puta koristile hipersoničnu raketu “kindžal” tokom specijalne operacije u Ukrajini. “Raketa je tri puta upotrebljena tokom specijalne vojne operacije”, rekao je Šojgu u intervjuu za TV kanal “Rusija-1”, preneo je Interfaks.

    Prema njegovim rečima, “kindžal” je tri puta pokazao svoje briljantne karakteristike, koje nema nijedna slična raketa na svetu.

    “Niko još nema takvu raketu: i hipersoničnu, i s takvom brzinom, i s takvim prodornim mogućnostima. Nemoguće je pronaći je i presresti”, kazao je Šojgu, preneo je Sputnjik.

  • Kirbi tvrdi da Beograd neće pristati na ustupke bez članstva u EU

    Kirbi tvrdi da Beograd neće pristati na ustupke bez članstva u EU

    Bivši ambasador SAD u Beogradu Majkl Kirbi kaže da je nerealno očekivati da Beograd i Priština naprave bilo kakve ustupke u dijalogu o Kosovu bez neke ozbiljne nagrade, a to je prema njegovom mišljenju – članstvo u Evropskoj uniji.

    Kirbi je u intervjuu za Glas Amerike rekao da ne očekuje skoro razrješenje kosovskog problema jer mu sadašnji pregovarači, Aleksandar Vučić i Aljbin Kurti, ne djeluju kao ljudi koji imaju odnos povjerenja. Ipak, smatra da postoji uslov čijim bi ispunjenjem čitav proces bio ubrzan i riješen.

    – Mislim da će u jednom trenutku, ako EU i dalje bude posvećena tome da Srbija bude članica, ako Srbija potvrdi opredjeljenje da postane članica, i ako Kosovo bude uvjereno u to isto – sve moći da prođe. Međutim, ne mislim da su aktuelna rukovodstva Kosova i Srbije spremna na međusobne ustupke – ukoliko ne bude neke značajnije nagrade. Ne vjerujem da dvije strane mogu nešto da razgovaraju i dogovore. Na kraju mora postojati nagrada. Oduvijek sam vjerovao da je ta nagrada članstvo u Evropskoj uniji. U odsustvu toga neće biti saglasnosti Srbije, a pogotovo će izostati spremnost aktuelne kosovske vlade da razgovara sa srpskom stranom. I u skorijoj prošlosti iskazivala je otpor ka tome – rekao je Kirbi.

    Članstvo Srbije u EU smatra vrlo važnim, ali misli da prije toga moraju da se steknu određeni preduslovi.

    – Pravo pitanje je da li Srbija vjeruje da je put ka članstvu u EU zaista otvoren – što nije u potpunosti jasno. Ako jeste, da li Srbija zaista želi da krene tim putem… Od nje se učestalo čuje da želi, ali dela to ne pokazuju. Uzmite u obzir njen odnos sa Rusijom koja krši sve ono za šta se zalaže Evropska unija. Tako da tu postoje problemi – smatra Kirbi i dodaje:

    – Evropu smatram nepotpunom bez Srbije. I aktuelni dijalog mora da se završi da bi se to desilo. Optimista sam, ali ne u smislu da bi se to moglo dogoditi danas ili sutra. Mnogo toga svodi se na posljednji momenat. Dogodiće se neka vrsta rešenja ili odlaganja odluka koje treba da stupe na snagu od 1. septembra. Ali, čitav dijalog se neće riješiti odmah. Za to je potrebno da se pometnja, koju je Moskva stvorila u Ukrajini, na neki način razriješi. Evropa trenutno nije dovoljno sređena da bi Unija primala nove članice – posebno ne onu koja je, kako barem danas izgleda, mnogo više orijentisana na Moskvu nego na centar evropske politike.

    Jednim od ozbiljnih problema u dijalogu, Kirbi smatra loš odnos Vučića i Kurtija.

    – Ne može se reći da su ta dva gospodina najbolji prijatelji. Nisam siguran da vjeruju jedan drugome – i u tome je problem. Ne morate biti dobri prijatelji, ali u nekom trenutku potrebno je razviti povjerenje, jer ako želite da postignete dogovor – potrebno je da vjerujete da će se ostvariti. Učestaliji susreti bi mogli razviti razumijevanje. Ja sam diplomata – uvjeren sam da razgovor pomaže da se uspostavi korektniji odnos. Ukoliko se ne susrećete – u tom slučaju se gubi veza.