Kategorija: Svijet

  • Peskov: Ukrajina nije voljna da nastavi pregovore

    Peskov: Ukrajina nije voljna da nastavi pregovore

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da nema pomaka u pregovorima s Ukrajinom i da Kijev ne pokazuje nikakvu volju da ih nastavi.

    “Pregovori ne napreduju i primjećujemo potpuni nedostatak volje ukrajinskih pregovarača da se taj proces nastavi”, rekao je Peskov, kako je prenio Rojters.

    Ruska agencija Interfaks citirala je u utorak zamjenika šefa diplomatije Rusije Andreja Rudenka, koji je rekao da se Ukrajina “praktično povukla iz procesa pregovora” i da razgovori nisu ni u kakvoj formi.

  • Zaharova: Odgovor Finskoj za članstvo u NATO biće iznenađenje, daće ga vojska

    Zaharova: Odgovor Finskoj za članstvo u NATO biće iznenađenje, daće ga vojska

    Odgovor Moskve na odluku Helsinkija da postane članica NATO biće iznenađenje i daće ga vojska nakon što se sagledaju činjenice tipične za finsko članstvo u Alijansi, rekla je danas portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

    Kada ju je finski novinar upitao o vojno-tehničkim kontramjerama i vremenskom okviru u kojem Moskva planira da preduzme mjere protiv Finske zbog apliciranja za NATO, ona je rekla da će to biti “iznenađenje”, prenio je TASS.

    “Ovo pitanje je za naše ministarstvo odbrane. Odluka će biti donesena nakon što se uzmu u obzir svi faktori i detalji koji se tiču napretka finskog članstva u NATO. Na osnovu tih parametara biće donesena odluka, ali prvu i krajnju riječ daće vojska”, naglasila je ona.

  • Šarl Mišel predlaže formiranje Evropske geopolitičke zajednice

    Šarl Mišel predlaže formiranje Evropske geopolitičke zajednice

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel predložio je danas formiranje Evropske geopolitičke zajednice koja bi doprinijela približavanju i jačanju saradnje evropskih zemalja, uključujući i Zapadni Balkan, na rješavanju zajedničkih izazova, promociji mira, stabilnosti i bezbjednosti na zajedničkom kontinentu.Zemlje Zapadnog Balkana, zemlje koje se pridružuju iz našeg istočnog partnerstva i druge evropske zemlje sa kojima imamo bliske odnose su prve na koje ovdje mislim. Lideri zemalja koje koje bi učestovale u ovom projektu sastajali bi se najmanje dva puta godišnje, a spoljna politika bi bila najvažnija oblast saradnje u okviru te zajednice – poručio je Mišel.

    Šarl Mišel je govoreći na današnjem zasjedanju Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta u Briselu najavio da je sa liderima EU 27 već započeo konsultacije povodom formiranja Evropske geopolitičke zajednice i da će to pitanje staviti na agendu junskog samita EU idera.

    – Organizovaću u koordinaciji sa francuskim predsjedavanjem EU sastanak sa liderima EU i Zapadnog Balkana u junu, na marginama Evropskog savjeta – najavljuje Mišel.

    Predsjednik Evropskog savjeta za ljeto najavljuje i konferenciju koja bi trebalo da okupi lidere EU i zainteresovanih zemalja partnera na razgovor o konkretnim opcijama novog zajedničkog projekta.

  • Rusi u Ukrajini koriste novo oružje

    Rusi u Ukrajini koriste novo oružje

    Rusija je danas otkrila da koristi novu generaciju moćnog laserskog oružja za paljenje dronova u Ukrajini.

    Objavila je i da raspoređuje tajno oružje kako bi se suprotstavila velikoj količini zapadnog oružja koje se isporučuje toj susjednoj zemlji.

    Predsjednik Vladimir Putin je 2018. predstavio niz novih oružja, uključujući novu interkontinentalnu balističku raketu, nuklearne podvodne dronove, supersonično oružje i novo lasersko oružje.

    Ali malo se zna o novom laserskom oružju. Putin je pomenuo jednu od njih – Peresvet, nazvan po srednjovekovnom ruskom pravoslavnom monahu Aleksandru Peresvetu, koji je poginuo u borbi, prenosi “Index.hr”.

    Jurij Borisov, zamjenik premijera zadužen za razvoj vojske, rekao je na konferenciji u Moskvi da je Peresvet već raspoređen i da može da zaslijepi satelite do 1.500 kilometara iznad Zemlje.

    On je dodao da već postoje moćniji ruski sistemi od Peresveta koji mogu da sprže dronove i drugu opremu. Borisov je rekao da je juče obavljeno testiranje oružja kojim je pet kilometara udaljen dron spržen u roku od pet sekundi.

    “Ako Peresvet može da oslijepi, onda nova generacija laserskog oružja dovodi do fizičkog uništenja mete – termičkog uništavanja, oni pale”, rekao je Borisov ruskoj državnoj televiziji.

    Upitan da li se takvo oružje koristi u Ukrajini, Borisov je rekao:

    “Da. Prvi prototipovi se tamo već koriste”.

    Rekao je da se oružje zove Zadar. O Zadru se gotovo ništa ne zna, ali ruski mediji su 2017. objavili da je ruska državna nuklearna korporacija Rosatom pomogla u razvoju tog oružja u okviru programa za stvaranje oružja zasnovanog na novim fizičkim principima, poznatom pod ruskim akronimom ONFP.

    Sjedinjene Države, Kina i Rusija godinama rade na laserskom oružju
    Putinova invazija na Ukrajinu 24. februara ilustrovala je granice ruskih postsovjetskih konvencionalnih oružanih snaga, iako Putin tvrdi da se “specijalna vojna operacija” odvija po planu i da će postići sve ciljeve Moskve.

    Sjedinjene Države su isključile slanje sopstvenih ili NATO snaga u Ukrajinu, ali Vašington i njegovi saveznici Kijevu šalju oružje vrijedno milijarde dolara, kao što su bespilotne letjelice, haubice, protivvazdušne rakete Stinger i protivtenkovske rakete Javelin.

    Korišćenje lasera ​​za zasljepljivanje satelita ili njihovo spaljivanje nekada je bila fantazija u domenu naučne fantastike, ali velike sile poput Sjedinjenih Država, Kine i Rusije godinama rade na varijantama takvog oružja.

    CNN je 2017. objavio snimak testiranja američkog laserskog oružja.

    “Ovo nije neka egzotična ideja”
    Pored prednosti konvencionalnog ratovanja, zasljepljujući izviđački sistemi takođe imaju strateški uticaj jer se sateliti koriste za praćenje interkontinentalnih balističkih projektila sa nuklearnim oružjem.

    Borisov je rekao da se upravo vratio iz Sarova, zatvorenog grada u oblasti Nižnjeg Novgoroda nekada poznatog kao Arzamas-16 jer je bio tako tajan i koji je centar istraživanja ruskog nuklearnog oružja.

    Rekao je da će nova generacija laserskog oružja na kraju zamijeniti konvencionalno oružje.

    “Ovo nije egzotična ideja, to je realnost”, rekao je Borisov.

  • Turska blokirala odluku NATO

    Turska blokirala odluku NATO

    Turska je blokirala prvobitnu odluku NATO-a da obradi zahtjeve Finske i Švedske za pridruživanje vojnom savezu.

    Ovu informaciju prenio je Financial Times.

    Raša tudej, takođe, prenosi da su se predstavnici Sjevernoatlantske alijanse na današnjem sastanku okupili da bi otvorili pregovore sa Švedskom i Finskom, ali da je Turska, navodno, zaustavila glasanje o početku pregovora.

    Tako se dovode u sumnju nade za brzo pristupanje dvije nordijske zemlje, prenosi B92.net.

    Ambasadori NATO-a sastali su se u srijedu s ciljem da otvore pregovore o pristupanju istog dana kada su Finska i Švedska podnijele svoje prijave, ali je protivljenje Ankare zaustavilo svako glasanje, kaže osoba koja ima direktne informacije o ovom pitanju.

    Odlaganje izaziva sumnju da će NATO moći da odobri prvu fazu zahtjeva Finske i Švedske u roku od jedne ili dvije nedjelje, kako je rekao generalni sekretar Jens Stoltenberg.

    Takođe postavlja scenu za višednevnu intenzivnu diplomatiju između SAD, Turske, Finske i Švedske po tom pitanju.

    Svih 30 postojećih članica NATO-a mora da ratifikuje prijave Finske i Švedske, ali taj proces počinje tek kada odbrambeni savez izda protokol o pristupanju i zvanično pozove dvije zemlje da se pridruže.

    NATO je odbio da komentariše potez Turske.

    Finska i Švedska zvanično su danas podnijele zahtjev za pridruživanje NATO, saopštio je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

    On je pozdravio zahtjev Finske i Švedske da se pridruže NATO.

    “Toplo pozdravljam zahtjeve Finske i Švedske za ulazak u NATO. Vi ste naši najbliži partneri, a vaše članstvo u NATO će povećati našu zajedničku bezbjednost”, rekao je Stoltenberg novinarima nakon što je dobio pisma ambasadora dvije zemlje sa zahtjevom za pridruživanje Alijansi, prenosi AP.

  • Predala se još 694 ukrajinska vojnika iz “Azovstalja”

    Predala se još 694 ukrajinska vojnika iz “Azovstalja”

    Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su se u posljednja 24 časa predala još 694 ukrajinska vojnika koji su se nalazili u željezari “Azovstalj” u Mariupolju, javila je ruska novinska agencija RIA.

    U izvještaju agencije navodi se da su iz Ministarstva rekli da se od ponedjeljka, 16. maja, predalo 959 militanata iz “Azovstalja”, od kojih je 80 ranjeno, prenio je Rojters.

    Proruske vojne formacije saopštile su juče da se 16. maja predalo 256 ukrajinskih vojnika, te da je među njima 51 ranjenik.

  • Više od pola miliona Indijaca napustilo svoje domove zbog katastrofalnih poplava

    Više od pola miliona Indijaca napustilo svoje domove zbog katastrofalnih poplava

    Više od pola miliona stanovnika napustilo je domove u indijskoj saveznoj državi Assam na sjeveroistoku zemlje usljed poplava koje su pouzrokovale ogromne količine padavina.

    Do sada je život izgubilo sedam osoba, a vlasti upozoravaju da bi se situacija mogla pogoršati.

    Jedna od najvećih svjetskih rijeka, Bramaputra, koja iz Tibeta ulazi u Indiju i susjedni Bangladeš, izbila je iz korita u Assamu u posljednja tri dana, poplavivši više od 1.500 sela. Obilne kiše zahvatile su veći dio države.

    “Pogođeno je više od 500.000 ljudi, a situacija sa poplavama postaje kritična iz sata u sat”, rekao je za Reuters Assamov ministar vodnih resursa Pijush Hazarika.

    Očekuje se da će nivo vodostaja u Bramaputri dalje rasti, saopćile su nacionalne vlasti.
    “Situacija je i dalje izuzetno ozbiljna u najteže pogođenom okrugu Dima Hasao, s pokidanim željezničkim i cestovnim vezama zbog poplava i klizišta”, saopćeno je.

    Sa druge strane, gradovi u drugim dijelovima Indije, posebno u glavnom gradu New Delhiu, bore se sa rekordno visokim temperaturama.

  • Zaharova: “Remek djelo; kao da pišu novu seriju”

    Zaharova: “Remek djelo; kao da pišu novu seriju”

    Zvanična predstavnica ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova prokomentarisala je pokušaje Kijeva da predaju militanata sa Azovstalja predstavi kao “specijalnu operaciju humanitarne prirode”.

    Prema njenim rečima, takve izjave demonstriraju propagandu zasnovanu na lažima koje su ukrajinske vlasti “koristile sve ovo vreme”. “Video sam ove izjave i naravno da je to remek delo.

    Iz pera onih koji stvaraju “Kvartal 95”. Imam utisak da pišu novu seriju ili tekst za svoju sledeću korporativnu zabavu”, rekla je Zaharova.

    Ovakvim izjavama kijevske vlasti “demonstriraju svoje laži i propagandu zasnovanu na lažima koje su koristile sve ovo vreme”, dodala je ona.

  • SAD: Tarife EU na rusku naftu – alternativa za potpuni embargo

    SAD: Tarife EU na rusku naftu – alternativa za potpuni embargo

    Zvaničnici američkog ministarstva finansija najavili su danas da će predložiti na sastanku (G7) ove nedjelje da evropske zemlje uvedu tarife na rusku naftu kao bržu alternativu potpunom naftnom embargu, javlja Rojters.

    Tarifni mehanizam bi bio osmišljen tako da ruska nafte ostane na tržištu, ali da se ograniči iznos prihoda koji Moskvi može da ostvaruje od tog izvoza, rekli su zvaničnici Ministarstva finansija SAD novinarima u Briselu, uoči sastanka ministara finansija G7 i guvernera centralnih banaka koji će se održati kasnije ove sedmice.

    Zvaničnici Evropske unije trenutno razmatraju plan o postepenom prekidu uvoza ruske nafte kao odgovor na rat Moskve u Ukrajini, ali zabrinutost istočnoevropskih zemalja članica Unije u pogledu snabdijevanja predstavlja veliku prepreku za realizaciju takvog plana, dodaje britanska agencija.

  • Upozorenje iz NATO-a: Rusija bi mogla izvesti velike cyber napade u BiH, moramo pomoći

    Upozorenje iz NATO-a: Rusija bi mogla izvesti velike cyber napade u BiH, moramo pomoći

    Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana upozorio je da bi Rusija mogla pokušati napasti kritičnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i Bosne i Hercegovine, kao što je to učinila kada je napala Ukrajinu.

    Geoana je juče rekao da bi Gruzija te Bosna i Hercegovina uskoro mogle postati mete Rusije. Precizirao je da napad može biti npr. u obliku velikog cyber napada.

    Dodao je da NATO pojačava svoju podršku dvjema zemljama kako bi ojačale svoje odbrambene sposobnosti, uključujući i one protiv cyber ratovanja.

    Kako je Geoana objasnio, Ukrajina je dokazala “koliko je jačanje kibernetičke sigurnosti uz pomoć NATO-a važno za obranu i odvraćanje “, a otišao je toliko daleko da je to nazvao “NATO prioritetom”.

    Ukazao je na velike kibernetičke napade izvršene na ukrajinsku vladu i vojsku, kao i na drugu kritičnu infrastrukturu na dan ruske invazije, zaključivši da su cyber napadi, uz dezinformacije i digitalnu špijunažu, dio nove vrsta ratovanja.

    Podsjetimo da je Rusija 24. februara započela invaziju na Ukrajinu koja je promijenila sigurnosnu situaciju u Evropi, ujedinila saveznike i ukazala na potrebu jačanja zajedničkog sigurnosnog kišobrana Evrope.

    Bosna i Hercegovina, uz Gruziju, često se spominje kao posebno ranjiva tačka, odnosno mjesto gdje bi Moskva mogla pokušati provesti svoje interese preko lokalnih političara.

    Stoga je, odmah po invaziji na Ukrajinu, NATO saopštio da je spreman ponuditi dodatne sigurnosne garancije i pojačati saradnju sa zemljama u kojima bi Rusija mogla pokušati prošiti svoj utjecaj.

    Slična je situacija i u drugim dijelovima Evrope. Švedska i Finska, tradicionalno vojno neutralne zemlje, odlučile su zatražiti članstvo u NATO-u u strahu od ruske agresije.