VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • SAD pripremaju novi paket vojne pomoći Ukrajini

    SAD pripremaju novi paket vojne pomoći Ukrajini

    Kako se ratu u Ukrajini ne nazire skori kraj, američka bezbjednosna pomoć se preusmjerava na dugoročnu kampanju koja po svemu sudeći podrazumijeva više američkih vojnika u Evropi i još tri milijarde dolara dodatne američke pomoći za obučavanje i opremanje ukrajinskih snaga, kažu anonimni dobro upućeni izvori u američkoj administraciji.

    U razgovoru sa izvještačem AP izraženo je očekivanje da će Vašington sutra, šest mjeseci od izbijanja sukoba i na dan kada se obilježava 31. godišnjica nezavisnosti Ukrajine, biti objelodanjen novi paket pomoći.

    Tim novcem će se finansirati nabavke dronova, oružja i druge vojne opreme koja se, po svemu sudeći, neće koristiti u ratnim operacijama još godinu ili dvije, kažu sagovornici AP i ističu da bi struktura američke pomoći u okviru inicijative za Ukrajinu, mogla bi da se promijeni preko noći, ali ne značajno.

    Za razliku od većine prethodnih paketa američke vojne pomoći, novi paket je u velikoj mjeri usmjeren na srednjoročne i dugoročne odbrambene planove Ukrajine, kažu američki zvaničnici upoznati sa ovim pitanjem.

    Ranije isporuke, od kojih je većina obavljena u okviru predsjedničkih naredbi i ukaza, bile su fokusirane na hitne, neposredne potrebe Ukrajine za oružjem i municijom i uključivale su korišćenje zaliha i rezervi koje Pentagon već ima na raspolaganju i može da ih isporuči u kratkom roku.

  • NASA otkriva “mračne oblasti” koje će posjetiti astronauti na Mjesecu

    NASA otkriva “mračne oblasti” koje će posjetiti astronauti na Mjesecu

    ​Ako sve prođe kako treba, za samo nekoliko kratkih godina ljudi će se vratiti na Mesec prvi put poslije više od pola vijeka.

    Dok se NASA sprema da pošalje timove ljudi na lunarni južni pol do decembra 2024. godine, jedno od velikih pitanja je: gdje će, tačno, ovi astronauti sletjeti?

    “Izbor regiona znači da smo jedan veliki korak bliže vraćanju ljudi na Mjesec, po prvi put od Apola”, istakao je Mark Kiraših iz Odjeljenja za razvoj kampanje Artemis u Nasi.

    Veličina svake lokacije je površine 15 puta 15 kilometara, a one se nalaze unutar šest stepeni geografske širine južnog pola na Mjesecu, gdje su različite geografske karakteristike.

    “Svaka regija ima najmanje deset potencijalnih lokacija za slijetanje. Kada je NASA birala zone za slijetanje, naučnici i inženjeri oslonili su se na podatke koje je prikupio Lunar Recconnaissance Orbiter, bespilotna letjelica koja kruži oko Mjeseca”, istakao je Džejkob Bričer, glavni naučnik za istraživanja NASE.

    Podaci izbora regija sakupljani su decenijama, a proučavani su parametri kao što su vrijeme lansiranja, sigurno slijetanje, nagib terena, lakoća komunikacije sa Zemljom.

    “Svaki od regiona za slijetanje takođe pruža pristup sunčevoj svjetlosti tokom šest i po zemaljskih dana koliko će astronauti biti na Mjesecu. Ovo je od vitalnog značaja za neprekidno snabdijevanje solarnom energijom i minimalne temperaturne fluktuacije”, istakao je Džejkob Bričer.

    Krateri koji su trenutno u funkciji su Faustini, Šeklton, De Gerlaš, Amundsen, Nobile, Havort, Malapert i Lajbnic.

    Dalje sužavanje regiona za slijetanje i lokacija unutar njih zavisiće od datuma lansiranja. Odabrani datumi će odrediti putanje leta i uslove životne sredine, što će neke regione učiniti povoljnijim od drugih.

    U međuvremenu, Artemis tri se priprema za lansiranje 29. avgusta, na putu oko Mjeseca i nazad. Ova misija je bez posade, ali ima lutke za testiranje na brodu, radi prikupljanja podataka o fizičkim efektima budućih astronauta na svom epskom putovanju, prenosi RTS.

    NASA planira da pošalje astronaute na Mjesec pomoću sistema “Starship” koji je razvila kompanija “Spejs iks”.

  • Glečeri se tope zabrinjavajućom brzinom

    Glečeri se tope zabrinjavajućom brzinom

    ​Klimatske promjene sve više ugrožavaju glečere. Novi podaci iz Švajcarske su zabrinjavajući. I italijanski glaciolozi pokušavaju da alarmiraju javnost.

    Švajcarski glečeri su u periodu između 1931. i 2016. izgubili oko 50 odsto svoje veličine.

    To se može pročitati u jednoj novoj studiji naučnika s ciriškog univerziteta ETH i Švajcarske državne istraživačke ustanove za šume, snijeg i predjele.

    Studija je objavljena u stručnom magazinu “Kriosfera”.

    Stručnjaci su uporedili više od 20.000 arhivskih snimaka s aktuelnim mjerenjima. “Ako znamo površinu nekog glečera u dva vremenska trenutka, onda mi preko toga možemo da izračunamo razliku u veličini”, objašnjava glavni autor studije Erik Šit Manerfelt.

    “Naša poređenja između 1931. i 2016. jasno pokazuju da je u tom periodu došlo do značajnog gubitka leda”, objašnjava njegov kolega Danijel Farinoti.

    Od 2016. se topljenje leda dodatno ubrzava, sudeći po podacima Glamosa, mreže za mjerenje glečera. Prema tim podacima, volumen je u proteklih šest godina smanjen za dodatnih 12 procenata.

    No, nisu svi glečeri podjednako pogođeni.

    “U kojoj mjeri će se glečer smanjiti zavisi uglavnom od tri faktora: najprije od nadmorske visine na kojoj se nalaze, od toga koliko je ravna površina na kojoj se nalazi kraj nekog glečera i od toga u kojoj mjeri je glečer pokriven šutom”, tvrde u ETH.

    U dvadesetim i osamdesetim godinama prošlog vijeka masa nekih glečera dijelom je čak i porasla.

    “Čak i ako se dogodilo da je u kraćim periodima zabilježen porast mase, svejedno je važno da pripazimo na kompletnu situaciju”, naglašava Farinoti.

    I glečeri u Italiji su u posljednje vrijeme izgubili znatan dio površine, prenosi DW.

    “Glečer Indren se samo u prošloj godini povukao za 40 metara, a u protekle dvije za više od 60 metara”, piše list “La Republika” pozivajući se na navode Italijanskog glaciološkog odbora.

    Topljenje glečera takvih razmjera, tvrdi se, nije zabilježeno u proteklih 50 godina.

  • Kijev ima novi plan? Nema više američkih raketa

    Kijev ima novi plan? Nema više američkih raketa

    Vrsta naoružanja koje je Pentagon odlučio da pošalje Ukrajini otkriva američku nameru da pripremi Ukrajince za borbu sa ruskim trupama na manjim udaljenostima.

    To ukazuje da Kijev i njegovi saveznici, posle nedelja teških artiljerijskih duela, vide priliku da zauzmu okupirane teritorije, piše Vašington post.

    Ukrajinski zvaničnici otvoreno govore o ofanzivi na strateški lučki grad Herson, ali je pitanje da li je njihova vojska spremna za takvu operaciju.

    Skoro 800 miliona dolara nove vojne pomoći koju su SAD najavile u petak uključuje slanje 40 oklopnih vozila MRAP otpornih na bombe opremljenih valjcima koji mogu da detoniraju mine, kao i lakih haubica koje su lakše pokretane od topova koje su Sjedinjene Države ranije poslale.

    MRAP je kultno vozilo američkih snaga u ratovima u Iraku i Avganistanu, podseća Vašington post.

    Amerikanci šalju i bestrzajne puške dometa od nekoliko stotina metara i lansiraju rakete dometa do tri kilometra, što je na mnogim mestima mnogo bliže od trenutnog rastojanja između ukrajinskih i ruskih jedinica.

    Iz ovoga analitičari zaključuju da se Ukrajinci spremaju da napadnu utvrđene ruske položaje, često zaštićene minskim poljima.

    Poslednjih meseci Vašington je u Ukrajinu slao uglavnom rakete dugog dometa i višecevne raketne bacače HIMARS, ali to nije promenilo liniju fronta.

    Ukrajinske trupe su u junu oslobodile oblast oko Hersona i od tada nisu mnogo napredovale.

    Našli su se na ravnici, izloženi ruskoj artiljeriji i izviđačkim snagama koje su vršile racije da ispitaju ukrajinsku odbranu.

    Drugi analitičari smatraju da izbor naoružanja koje SAD šalje Ukrajini nije motivisan planovima za ofanzivu, već nevoljnošću SAD da pošalju skupo i napredno oružje.

    Umesto toga, oni bi radije poslali borbena vozila spremna za klanicu kao što su Humvees i MRAP i oružje poput TOV-ova.

  • Erdogan: Krim je ukrajinski,

    Erdogan: Krim je ukrajinski,

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan obratio se juče videopozivom u sklopu samita platforme za Krim i tom prilikom poručio kako smatra da Krim u potpunosti pripada Ukrajini.

    Ova izjava je izuzetno zanimljiva kada se zna da je Erdogan u jako dpbrim odnosima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kada se zna da je Rusija 2014. godine izvršila vojnu invaziju i preuzela Krim Ukrajini.

    “Ankara podržava teritorijalni integritet Ukrajine i odbacuje nezakonitu aneksiju Krima”, izjavio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

    “Povratak Krima Ukrajini, čiji je neodvojivi dio, u suštini je zahtjev međunarodnog prava”, rekao je Erdogan.

    Krimska platforma je međunarodni koordinacioni mehanizam Ukrajine za privlačenje veće globalne pažnje na rusku ilegalnu aneksiju Krima 2014. godine.

    Erdogan je rekao da će Ankara nastaviti da podržava Krimsku platformu koja je uspostavljena za rješavanje pitanja Krima mirnim putem.

    “Turska ne priznaje aneksiju Krima i od prvog dana otvoreno govori da je ovaj korak nelegitiman i nelegalan. Ovo je principijelan stav koji ima ne samo pravne nego i moralne temelje”, rekao je on.

    Predsjednik je dodao da je zaštita teritorijalnog integriteta, suvereniteta i političkog jedinstva Ukrajine “kritična” ne samo za regionalnu već i za globalnu sigurnost i stabilnost.

    “Osiguravanje sigurnosti i dobrobiti naših sunarodnika krimskih Tatara također je među prioritetima Turske,” rekao je on.

    Erdogan je takođe ponovio svoje očekivanje da će biti oslobođen Nariman Dzhelyal, zamjenik predsjednika Medžlisa krimskih Tatara, i najmanje 45 drugih krimskih Tatara koje je Rusija uhapsila tokom 2021.

    “Krimski Tatari, koji su trpili velike bolove kroz istoriju, bore se za miran život u svojoj domovini. Turska će nastaviti da stoji uz ukrajinsku vladu i krimske Tatare u ovom procesu”, dodao je on.

  • Tači ostaje u pritvoru, odbijena žalba

    Tači ostaje u pritvoru, odbijena žalba

    Apelacioni sud odbio je žalbu nekadašnjeg predsjednika privremenih prištinskih institucija i vođe takozvane Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Hašima Tačija na odluku kojom je naloženo produženje njegovog pritvora, objavljeno je na sajtu Specijalizovanih vijeća.

    Vijeće suda za zločine OVK u Hagu navelo je u obrazloženju da i dalje postoje razlozi zbog kojih je Tačiju određen pritvor, a to su opasnost od bjekstva, sumnja da može ometati sudski postupak i rizik da počini zločine.

    Kancelarija specijalizovanog tužioca u Hagu podnijela je krajem aprila izmijenjenu optužnicu protiv Tačija i komandanata terorističke OVK Kadrija Veseljija, Redžepa Seljimija i Jakupa Krasnićija u kojoj tvrdi da su počinili ratne zločine u Gnjilanu, Budakovu i Semetišu.

    Njih četvorica su u haškom pritvoru od novembra 2020. godine.

  • “Bez obzira ko pobijedi u ukrajinskom ratu, SAD je najveći gubitnik”

    “Bez obzira ko pobijedi u ukrajinskom ratu, SAD je najveći gubitnik”

    Američki advokat Ramon Marks piše za ‘National Interest’ kako Amerika više nije jedina hegemonistička sila u svijetu te će morati pribjeći podjeli tereta sa saveznicima.

    Američki časopis National Interest objavio je članak o utjecaju rata u Ukrajini na položaj Sjedinjenih Američkih Država i njihove strateške saveze.

    U članku napisanom za NI američki advokat Ramon Marks kaže da, bez obzira na to ko će izaći kao pobjednik u aktuelnom ratu u Ukrajini, SAD je strateški gubitnik u ovom sukobu.

    Mišljenje temelji na tome da će, između ostalog, rat potaknuti Rusiju da izgradi bliže odnose s Kinom i drugim zemljama u Euroaziji, uključujući Indiju, Iran, Saudijsku Arabiju i ostale arapske zaljevske države.

    Moskva će se trajno udaljiti od evropskih zemalja i od Amerike.

    Rusija najveći izvoznik nafte u Kinu
    Vjeruje da će ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping nastojati potkopati ulogu SAD-a u vođenju svijeta, koristeći sve karte koje su im dostupne, kao što su to učinili bivši američki predsjednik Richard Nixon i američki državni sekretar Henry Kissinger kada su igrali na “kartu Kine” da izoliraju Sovjetski savez tokom Hladnog rata.

    Autor članka ističe da se Moskva, koja je, nakon sankcija koje su joj nametnute, shvatila da se više ne može osloniti na Evropu kao najvećeg potrošača ruske energije, okrenula prema Aziji, posebno Kini i Indiji, kako bi povećala prodaju nafte i plina tim zemljama.

    Od početka rata u Ukrajini Rusija je postala najveći izvoznik nafte u Kinu, zamijenivši Saudijsku Arabiju.

    Marks kaže da bi jačanje energetskih odnosa između Kine i Rusije pomoglo u zbližavanja dviju zemalja kao strateških saveznika “bez ograničenja” na geografskom prostoru Euroazije.

    Kina će, zahvaljujući tome što ima pouzdanog ruskog dobavljača energije, koji je i geografski blizu, također dobiti veću stratešku fleksibilnost u odnosima sa SAD-om i njihovim indo-pacifičkim regionalnim saveznicima, a sve na štetu zapadnih demokratija.

    Ističe da su ruske energetske trgovinske aktivnosti s Indijom doživjele značajan skok od početka rusko-ukrajinskog rata.

    Prema podacima koje je objavio Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), “Indija je glavni kupac prekoatlantskih roba koje Evropa više ne želi”.

    Nova realnost u multipolarnom svijetu
    U članku se navodi da Indija nije bila među zemljama uvoznicama ruske nafte prije rata u Ukrajini, ali sada uvozi više od 760.000 barela ruske nafte dnevno.

    U članku se predviđa da će ovisnost Indije o ruskoj nafti naštetiti naporima SAD-a, Australije i Japana da približe New Delhi zemljama koje idu putem demokratije u Indo-pacifičkoj regiji.

    Autor članka kaže da su navedene tačke strateške činjenice koje je SAD-u teško usvojiti.

    Zaključuje da Amerika više nije jedina hegemonistička sila u svijetu te će zbog toga prije ili kasnije morati pribjeći podjeli tereta sa saveznicima kako bi se mogla nositi s novom realnošću u multipolarnom svijetu.

  • Zelenski obećao ponovnu kontrolu Ukrajine nad Krimom

    Zelenski obećao ponovnu kontrolu Ukrajine nad Krimom

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je danas da će ponovo uspostaviti ukrajinsku vlast nad Krimom, što je, kako kaže, potez za koji će pomoći ponovnom uspostavljanju “svjetskog reda i zakona”.

    On je na međunarodnoj konferenciji o Krimu rekao da bi vraćanje ukrajinske kontrole nad poluostrvom, koje je Rusija anektirala 2014. godine, bio “najveći antiratni korak”, prenio je Rojters.

    “Sve je počelo na Krimu i završiće se na Krimu”, kazao je Zelenski u uvodnom obraćanju na međunarodnom samitu Krimske platforme.

    Za “prevazilaženje terora, vraćanje garancija i bezbjednosti našem regionu, Evropi, cijelom svijetu, neophodno je izvojevati pobjedu u borbi protiv ruske agresije”, rekao je Zelenski.

    On kaže da je “neophodno osloboditi Krim od okupacije” i da će to biti “oživljavanje svjetskog zakona i reda”.

    Zelenski je rekao da na samitu učestvuju predstavnici oko 60 država i međunarodnih organizacija, uključujući oko 40 predsednika i premijera, a skoro svi su učestvovali onlajn.

    “Uprkos ruskim prijetnjama, Ukrajina je dovoljno jaka da vidi izglede za Krim pod svojom kontrolom”, naveo je Zelenski.

  • Zaharova: Zapad priprema medijski napad

    Zaharova: Zapad priprema medijski napad

    Zapad planira širenje dezinformacija o tome da Rusija navodno priprema sabotažu na jednom od komercijalnih brodova koji prevoze žitarice iz Ukrajine, rekla je danas portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ministarstvo je ukazalo na novi porast antiruske retorike od šefa britanske diplomatije Liz Tras i njenog konkurenta za poziciju britanskog premijera Rišija Sunaka.

    Zaharova je rekla da zapadni zvaničnici planiraju “provokativne akcije da bi ocrnili Rusiju u očima svjetske zajednice”.

    “Konkretno, priprema se medijska priča o tome da je Moskva navodno nezadovoljna rezultatima sporazuma o hrani i isporukama ukrajinskog žita preko mora i da priprema sabotažu protiv jednog od komercijalnih brodova”, navodi Zaharova u saopštenju.

    Ona je dodala da Moskva upozorava Zapad da ne preduzima opasne provokativne akcije u vezi sa brodskim prevozom hrane i da će, ako do toga dođe, odgovornost snositi organizatori provokacija.

  • Putinova “čestitka” biće paklena?

    Putinova “čestitka” biće paklena?

    Među ukrajinskim, ali i američkim zvaničnicima raste strah da bi ruski predsednik mogao da pojača ruske napade na Ukrajinu tokom državnog praznika.

    “Definitivno moramo biti spremni za moguće raketne udare”, rekao je prošle nedelje Jurij Ihnat, portparol komande Vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine, upozoravajući da Rusija voli da iskoristi posebne datume za takozvane “čestitke”.

    Sličnog mišljenja je i vojni ekspert Oleg Ždanov, koji pretpostavlja da trenutni smanjeni intenzitet raketnih udara na Ukrajinu može ukazivati na to da Rusija čuva snagu za poseban dan, piše “Blic”.

    I SAD imaju obaveštajne podatke da Rusija uskoro planira nove napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu i vladine objekte, saopštio je Rojtersu jedan zvaničnik američke administracije.

    “Imamo informacije da Rusija pojačava pripreme i da će u narednim danima pokrenuti napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu i vladine objekte. S obzirom na ruske rezultate u Ukrajini, zabrinuti smo zbog kontinuirane pretnje koju ruski udari predstavljaju za civile i civilnu infrastrukturu”, rekao je u ponedeljak ovaj zvaničnik pod uslovom anonimnosti.

    Upozorio i Zelenski
    I ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je na potencijalno ozbiljne napade uoči 31. godišnjice nezavisnosti Kijeva, 24. avgusta.

    Zelenski je pozvao na oprez, rekavši da bi Moskva mogla da pokuša nešto “izuzetno prljavo” uoči srede, kada Ukrajina obeležava Dan nezavisnosti.

    Ukrajinski predsednik je rekao da je razgovarao sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom o svim pretnjama, a poruka je poslata i turskom predsedniku Redžepu Tajipu Erdoganu i generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu.