VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zaharova: Vašington ima dugoročni plan

    Zaharova: Vašington ima dugoročni plan

    Portparolka ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova rekla je da je Moskvi poznato kakav plan ima Vašington.

    Kako je rekla, Amerika želi da podgreva neprijateljstva u Ukrajini najmanje do kraja 2025. godine.

    Zaharova je to izjavila na osnovu objavljenih podataka iz američkih ugovora o naoružanju.

    “Vašington planira da podgreva neprijateljstva u Ukrajini najmanje do kraja 2025. godine. Njihov plan je zasnovan na dokumentima koje ne kriju ni od koga”, naglasila je Zaharova, prenosi TASS.

    Zaharova navodi i da Bajdenova administracija namerava da ubedi Kongres da u budžet za 2023. godinu uključi dodatnu podršku Kijevu u iznosu od 37 milijardi dolara, a da će najveći deo tih sredstva biti namenjen ukrajinskoj vojsci.

    “SAD kontrolišu Ukrajinu i na nju gledaju kao na sredstvo za postizanje sopstvenih geopolitičkih ciljeva u konfrontaciji sa Rusijom”, istakla je Zaharova.

    Američki kongres usvojio je juče predlog Zakona o nacionalnoj odbrambenoj politici za 2023. godinu, ukupne vrednosti od 858 milijardi dolara, na osnovu koga će u Ukrajinu sledeće godine biti poslat novi paket bezbednosne pomoći, preneli su mediji.

  • Rusija oslobodila slavnu američku košarkašicu u razmjeni za ozloglašenog trgovca oružjem

    Slavna američka košarkašica Brittney Griner bit će oslobođena nakon što je dogovorena razmjena zarobljenika između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.

    SAD i Rusija dogovorile su razmjenu zatvorene američke košarkašice Brittney Griner za ozloglašenog trgovca oružjem Viktora Bouta, koji je u američkom zatvoru proveo 12 godina.

    Zamjenu je odobrio i predsjednik SAD-a Joe Biden, navodi CBS.

    Podsjetimo, Griner je uhapšena na moskovskom aerodromu u februaru nakon što su joj pronašli ulje kanabisa. Prošlog mjeseca prebačena je u zloglasni zatvor. Griner se nalazila u kažnjeničkoj koloniji IK-2 u Javasu koja je smještena oko 500 km jugoistočno od Moskve u oblasti Mordovija.

    Predsjednik Biden potvrdio je njezino oslobađanje na Twitteru te je poručio da je košarkašica na sigurnom te da putuje avionom kući.

    “Prije nekoliko trenutaka razgovarao sam s Brittney Griner. Na sigurnom je. U avionu je i na putu kući”, napisao je Biden.
    Bidenova administracija predložila je razmjenu zarobljenika još tokom jula, svjesna da je Moskva dugo tražila Boutovo oslobađanje.

    Bout je bio osuđen na 25 godina zatvora, ali je odslužio 12 i sada će konačno biti isporučen Rusiji.

  • Počinje: Rusi spremaju raketne bacače?

    Počinje: Rusi spremaju raketne bacače?

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je glavni cilj predložene bezbednosne zone oko nuklearne elektrane Zaporožje da se “zaustavi granatiranje”.

    Kijev kaže da Moskva tamo skladišti sofisticirano oružje.

    Moskva i Kijev optužuju jedni druge za granatiranje elektrane i akcije koje bi mogle da izazovu nuklearnu nesreću u najvećoj evropskoj nuklearnoj elektrani.

    Elektrana je više puta izložena granatiranju otkako ju je Rusija zauzela ubrzo nakon što je započela napad u februaru. Zbog toga je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), koja je telo UN, pozvala na demilitarizaciju područja oko elektrane. Rusija je mesecima odbijala takav predlog, ali se čini da se od tada zagrejala za tu inicijativu.

    Međutim, zaraćene strane nisu uspele da se dogovore oko detalja kako bi potencijalna bezbedna zona mogla da izgleda. IAEA se nada da će imati sporazum do kraja godine.

    Ukrajina tvrdi da ruske snage koriste elektranu kao skladište oružja, optužba koju je u četvrtak ponovila ukrajinska državna nuklearna kompanija Energoatom.

    Kompanija je u saopštenju navela da je Rusija postavila višecevne raketne bacače u blizini elektrane i da planira da ih upotrebi protiv ukrajinskih položaja i mostova na zapadnoj strani reke Dnjepar.

    Rojters nije bio u mogućnosti da nezavisno proveri navode.

    Rusija je zaplenila fabriku u ranim danima rata, ali njome upravlja ukrajinsko osoblje.

    U oktobru je Vladimir Putin izdao dekret o premeštanju fabrike i svih ukrajinskih zaposlenih iz Energoatoma u podružnicu ruske državne nuklearne energetske korporacije Rosatom.

    Kijev ističe da je reč o krađi.

  • Putin: To je svetinja

    Putin: To je svetinja

    Svi učesnici specijalne vojne operacije u Ukrajini za mene su heroji, rekao je danas predsednik Rusije tokom proslave povodom Dana heroja otadžbine.

    Posebnom nagradom Heroja Ruske Federacije, Vladimir Putin je nagradio 200 najistaknutijih pojedinaca za hrabrost pokazanu tokom operacije u Ukrajini.”Svi koji su danas nagrađeni, svoju hrabrost potvrdili su ne rečima, već delima”, ocenio je Putin, dodajući da ne sme da se zaborave oni koji više nisu živi, a koji su svoje živote dali za otadžbinu.

    “Ne smemo nikada da zaboravimo ni na one koji su trenutno u bolnicama, ali ni na sve one, koji su od svih naših heroja napravili ono što oni jesu. To su njihovi roditelji, okruženje u kojem su rasli, škole ili mesto na kojem rade”, ukazao je predsednik Rusije.

    “Otadžbina nije teritorija, već je predstavljaju ljudi, stoga smo vam svi zahvalni za sve ono što radite za nju”, naglasio je lider Rusije, dodajući da bi zaista voleo kada bi svi oni koji su trenutno na frontu istinski osetili svu toplinu i podršku ruskog naroda.

    “Svaki put kada je Rusija bila u problemu, kada je neko napadao njene teritorije, narod bi se ujedinio i suprotstavio protivniku, ponašajući se kao čvrst zid kako na ratištu, tako i van njega. Ljubav prema otadžbini prenosi se sa generacije na generaciju, to je svetinja. Rusi su ponosni na one koji sada brane pravo na nezavisnost zemlje”, naglasio je Putin.

    Oni koji su sada na prvoj liniji fronta, njihovo ponašanje i hrabrost predstavljaju glavne moralne orijentire za sve građane Rusije. Svi oni izabrali su rizičnu profesiju, ali njihov trud doprineće razvoju cele zemlje, ocenio je Putin i dodao da oni inspirišu zemlju da se uvek ide ka višem cilju.

    Jedan od novoproglašenih heroja je dodao da će “bez obzira na sve teškoće, ruska armija uspeti da ostvari sve zacrtane ciljeve i uništi nacističku zarazu, koja pokušava da podeli narod i uništi rusku istoriju”.

  • Blinken: SAD nisu podsticale niti omogućile Ukrajini da udari unutar Rusije

    Blinken: SAD nisu podsticale niti omogućile Ukrajini da udari unutar Rusije

    Državni sekretar Entoni Blinken rekao je da SAD nisu podsticale niti omogućile ukrajinskim snagama da izvode raketne napade unutar Rusije dok se sukob Moskve protiv susjedne Ukrajine proteže u 10. mjesec.

    Tokom konferencije za novinare u utorak, Blinken je rekao da su SAD bile obaviještene o izvještajima o napadima bespilotnih letjelica na ruske vojne lokacije, ali je naglasio da to nije pomoglo Ukrajini u izvršenju prijavljenih napada.

    Nekoliko ruskih vojnih objekata bilo je meta napada bespilotnih letjelica u posljednja dva dana, pri čemu je jedan takav napad izazvao požar u vazdušnoj bazi u ruskoj regiji Kursk u utorak, a odvojeni napadi u ponedjeljak rezultirali su smrću tri ruska vojnika i povredama četiri druga.

    “Nismo podsticali niti omogućili Ukrajincima da napadnu unutar Rusije”, rekao je Blinken odgovarajući na pitanje o napadima, prije nego što je dodao da su SAD i drugi saveznici predani slanju ukrajinskim snagama opreme koja im je potrebna za odbranu od tekućih napada iz Rusije, prenosi “The Hill”.

  • Putin: Da, mi to radimo. Ali ko je prvi počeo?

    Putin: Da, mi to radimo. Ali ko je prvi počeo?

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će vojska nastaviti da napada ukrajinsku energetsku infrastrukturu i onda rekao da oni to rade, ali ko je prvi počeo sa tim.

    Kako je rekao, napadi će se nastaviti uprkos talasu globalnih kritika zbog štrajkova zbog kojih su milioni ljudi početkom zime ostali bez struje i vode.

    “Postoji velika buka oko naših udara na energetsku infrastrukturu susjedne zemlje. Da, mi to radimo. Ali ko je prvi počeo?”, rekao je Putin na ceremoniji dodjele nagrada, koja je danas održana u Kremlju.

    On je rekao da “kritika neće ometati borbene misije”.

    On je udare na energetsku infrastrukturu Ukrajine opisao kao odgovor na eksploziju na Krimskom mostu i druge napade, optužujući Kijev da je digao u vazduh kablove za prenos iz nuklearne elektrane Kursk, ali i da je prekinuo snabdijevanje vodom Donjecka.

    “Prekid vodosnabdijevanja gradu sa više od milion stanovnika je čin genocida”, rekao je Putin, optužujući Zapad za “potpuno ćutanje” po tom pitanju.

    “Čim preduzmemo akciju i uradimo nešto kao odgovor, odmah nastaje galama”, rekao je ruski predsjednik, prenosi “b92”.

  • Turska želi popust od Rusije

    Turska želi popust od Rusije

    Predstavnici Turske planiraju da održe razgovore s ruskom delegacijom u Ankari o popustu na cenu gasa iz Rusije od preko 25 odsto.

    To prenosi agencija “Blumberg”, pozivajući se na neimenovane visoke turske zvaničnike.

    Ankara želi popust na uvoznu cenu ruskog gasa za 2023. godinu, ali i na deo uplata izvršenih u 2022, retroaktivno, rekli su sagovornici njujorške agencije, prenosi Tass.

    Ako Turska ne dobije željeni popust, onda će nastojati da plaćanja odloži do 2024. godine.

    Sporazum će, ako bude zaključen, ublažiti pritisak na liru i pomoći da se izbegne rast cena energenata u Turskoj uoči predsedničkih izbora 2023. godine, navodi “Blumberg”.

    Turska se sprema za izgradnju gasnog čvorišta za isporuke gasa Evropi, izjavio je u nedelju predsednik Redžep Tajip Erdogan.

  • Kremlj: To je naše, zauzećemo

    Kremlj: To je naše, zauzećemo

    Kremlj je saopštio danas da su ruske snage i dalje raspoređene radi zauzimanja delova istočne i južne Ukrajine koje Moskva smatra svojom teritorijom.

    Upitan o ciljevima ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Rusija treba da oslobodi delove regiona Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja, preneo je Rojters.

    Rusija je proglasila pripajanje ta četiri ukrajinska regiona nakon održavanja referenduma krajem septembra u Donjeckoj Narodnoj Republici, Luganskoj Narodnoj Republici, kao i u regionima Hersona i Zaporožja na kojima su se građani izjasnili za pripajanje Ruskoj Federaciji.

    Rezultate referenduma ne priznaju Ukrajina, zapadne zemlje, kao i vecina članica Ujedinjenih nacija.

  • Zaharova: “Priznanje Merkelove – pogodno za tribunal o Ukrajini”

    Zaharova: “Priznanje Merkelove – pogodno za tribunal o Ukrajini”

    Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel priznala je da su Minski sporazumi potpisani kako bi se Kijevu dalo vreme da se pripremi za sukob sa Rusijom.

    Povodom te izjave oglasila se portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova rekavši da to “apsolutno može biti upotrebljeno za suđenja u okviru tribunala”.

    Ona je istakla da se trenutno mnogo govori o pravnim procenama toga što se dešava oko Ukrajine, o nekim tribunalima i slično.

    “A, ovo je, posebno za tribunal. Ono što je Merkelova rekla u svom intervjuu je svedočenje osobe koja je direktno izjavila da je sve što je bilo urađeno tokom 2014-2015. godine imalo isti cilj: skrenuti pažnju svetske javnosti sa realnih problema, dobiti na vremenu, napumpati kijevski režim naoružanjem i dovesti situaciju do velikog sukoba”, smatra Zaharova.

    Prethodno je bivša nemačka kancelarka Angela Merkel izjavila da su Minski sporazumi potpisani kako bi Ukrajina imala vremena da postane jača.

    Dodala je da su svi shvatali da je konflikt zamrznut i da problem nije rešen.

    Ranije je i bivši predsednik Ukrajine Petro Porošenko u razgovoru sa ruskim prankerima priznao da su Minski sporazumi zapravo bili potrebni da bi se dobilo na vremenu i da bi se ojačala ukrajinska vojska uz podršku NATO-a.

  • Državni udar u Peruu, uhapšen predsjednik države

    Državni udar u Peruu, uhapšen predsjednik države

    Peruanski parlament je u srijedu izglasao smjenu predsjednika Pedra Castilla, ubrzo nakon što je Castillo najavio raspuštanje zakonodavnog tijela prije glasanja o njegovoj smjeni. Ubrzo je uhapšen, javlja Anadolija.

    Predsjednik Castillo u srijedu je raspustio Kongres i objavio je da će vladati dekretom, u potezu koji se smatra “pučem” samo nekoliko sati prije nego što je zakazana debata o njegovom opozivu.

    Bivši školski učitelj, koji je neočekivano preuzeo vlast od tradicionalne političke elite Perua, suočava se s neprekidnim krizama, s višestrukim rekonstrukcijama vlade, brojnim istragama o korupciji i protestima otkako je izabran u julu prošle godine.

    “Ova nepodnošljiva situacija se ne može nastaviti”, rekao je 53-godišnji šef države u televizijskom obraćanju naciji, odjeven u plavo odijelo i predsjednički pojas.

    Najavio je da “privremeno raspušta Kongres” i postavlja “izuzetnu vanrednu vladu”.

    Rekao je da će sazvati novi Kongres “što je prije moguće kako bi izradio novi Ustav u roku od najviše devet mjeseci.”

    “Od ovog datuma pa do osnivanja novog Kongresa, zemljom će se upravljati dekretima. Od danas je uveden nacionalni policijski sat od 22.00 do 04.00 ujutru”, kazao je.

    Castillo je također proglasio “reorganizaciju pravosudnog sistema, pravosudnih ovlasti javnog ministarstva, nacionalnog odbora pravde i ustavnog suda”.

    Najava je uslijedila nekoliko sati prije nego što je Kongres kojim dominira opozicija trebao raspravljati o svom trećem prijedlogu za opoziv Castilla otkako je došao na vlast.

    “Danas je došlo do puča u stilu 20. stoljeća. To je puč koji je predodređen da propadne, Peru želi da živi u demokratiji. Ovaj državni udar nema pravnu osnovu”, izjavio je predsjednik Ustavnog suda Francisko Morales za radio stanicu RPP.

    Državna tužiteljica Perua Patricia Benavides izrazila je svoje “odlučno odbacivanje bilo kakvog kršenja ustavnog poretka” i pozvala predsjednika da “poštuje Ustav, vladavinu zakona i demokratiju, što nas je toliko koštalo”.

    Castillo je to objavio više od 30 godina nakon što je tadašnji predsjednik Alberto Fujimori suspendovao ustav i raspustio Kongres u aprilu 1992. godine.

    “Predsjednik Pedro Castillo izveo je državni udar. On je prekršio član 117. peruanskog ustava i postao je nelegalan. Ovo je samodržavni udar”, izjavio je politički analitičar Augusto Alvarez za AFP.

    Opozicija je pokušala opozvati Castilla zbog moralne nesposobnosti, što je ustavna odredba prema kojoj su dva predsjednika smijenjena od 2018.

    Castillo je izbjegao opoziv u sličnoj debati u martu, ali je ostao na udaru kritika.

    Nedavno je imenovao svog petog premijera i vladu od svog izbora, dok su hiljade ljudi izašle na ulice u novembru tražeći njegovu smjenu.

    Castillo je također pod istragom u šest slučajeva korupcije, uključujući optužbe protiv njegove porodice i političkog okruženja.

    “Nikada nisam krao iz svoje zemlje, nisam korumpiran”, izjavio je on u utorak, blokiran u borbi za vlast s Kongresom otkako je državni tužilac podnio tužbu optužujući Castilla da je bio na čelu zločinačke organizacije koja uključuje njegovu porodicu i saveznike koja dijeli javne ugovore u zamjenu za novac.

    Dok služi svoj petogodišnji mandat koji završava 2026. godine, Castillo ne može biti krivično gonjen, a tužioci su tražili da bude “suspendovan”, što je potez bez presedana koji je ocjenjivao Kongres.

    U oktobru je Castillo zatražio posredovanje Organizacije američkih država (OAS).

    To tijelo je posjetilo zemlju u novembru i pozvalo na “stodnevno političko primirje”, što je naišlo na ignoranciju.

    CNN i Anadolija: Uhapšen Castillo
    Predsjednika Perua Pedra Castilla uhapsila je policija u glavnom gradu Limi, javlja CNN, nakon što su zakonodavci glasali za svrgavanje Castilla u burnom danu za tu južnoameričku naciju.

    Očekuje se da će potpredsjednica Dina Boluarte položiti zakletvu kao nova predsjednica Perua, ali će morati dobiti međustranačku podršku da bi mogla vladati.