Kategorija: Svijet

  • Zelenski: Okončanje rata moguće je samo diplomatskim pregovorima

    Zelenski: Okončanje rata moguće je samo diplomatskim pregovorima

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski obratio se sinoć na nacionalnoj televiziji te poručio da njegova zemlja ima šanse da pobjedi u ratu koji je pokrenula Rusija, međutim konačni prekid sukoba moguć je samo za pregovaračkim stolom.

    Zelenski je sugerirao da njegova zemlja ima šansu da ostvari pobjedu nad Rusijom s obzirom na izuzetni otpor koji je pružila u invaziji koja je otpočela 24. februara.

    Međutim, dodao je da bi rat mogao konačno da se zaustavi samo “za pregovaračkim stolom”, odnosno diplomatskim pregovorima koji su sada na čekanju.

    Takođe, Zelenski je dodao da Ukrajinci svakodnevno ginu za nezavisnost, te da svako na svojstven način mora voditi računa o svojoj borbi – sa svime čime raspolaže.

    U međuvremenu, vode se teške borbe u i oko Severodonjecka, dok ruske snage pojačavaju napore da zauzmu čitav region Luganska.

    Guverner te regije Serhij Hajdaj rekao je da Rusi “uništavaju” Severodonjeck, nakon što su ga postepeno okupirali.

    Kako prenosi BBC, Rusija je pojačala svoje artiljerijske i zračne napade, kao i raketne napade – sve je evidentnija njena pobjeda u Lugansku, a Ukrajinci su primorani da se povuku.

  • Mišel: U narednim sedmicama sastanak u Briselu o “mapi puta”

    Mišel: U narednim sedmicama sastanak u Briselu o “mapi puta”

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel i politički lideri u BiH saglasili su se da u narednim sedmicama održe sastanak u Briselu kako bi razradili “mapu puta” kojim će se utvrditi prioritetne reforme i politički dogovori koji su potrebni za jačanje EU puta za BiH, saopšteno je iz Delegacije EU u BiH.

    U saopštenju se navodi da je Mišel tokom posjete BiH održao sastanke sa članovima Predsjedništva BiH i političkim liderima, te da je izrazio spremnost da pomogne ponovno podsticanje dijaloga između svih strana.

    Ističe se da je cilj ove posjete bio da se Mišel upozna sa ključnim prioritetima političkih lidera, ali i da se razmijene mišljenja o tome kako dati novi polet reformama koje su potrebne za put BiH ka EU.

    “Razgovori su bili značajni i produktivni, a poseban značaj je stavljen na to kako EU može podržati poboljšanje i jačanje funkcionisanja institucija BiH i na taj način poboljšati pružanje usluga, stvaranje radnih mjesta, rast i prosperitet za sve građane”, dodaju iz Delegacije EU.

  • Litvanija bez gasa, nafte i struje iz Rusije

    Litvanija bez gasa, nafte i struje iz Rusije

    Ministarstvo energetike Litvanije saopštilo je da ta država neće uvoziti struju iz Rusije.

    Ministar energetike Dajnjus Krejvis izjavio je da je to važna prekretnica ne samo na putu Litvanije ka energetskoj nezavisnosti, već i izraz solidarnosti sa Ukrajinom, prenosi litvanski portal Delfi.

    “Ne možemo dozvoliti da se našim novcem finansira ruska vojna mašina”, rekao je Krejvis.

    Potrebe Litvanije za gasom podmiruje LNG terminal u Klajpedi, gde gas stiže iz Sjedinjenih Država, a kada je reč o struji, Litvanija će se oslanjati na proizvodnju i uvoz iz zemalja EU preko Švedske, Letonije i Poljske.

    Litvanija je početkom aprila prestala da uvozi gas iz Rusije, prenosi B92

  • Rusija tvrdi da je uništila veliku količinu oružja koje je Ukrajini isporučeno sa Zapada

    Rusija tvrdi da je uništila veliku količinu oružja koje je Ukrajini isporučeno sa Zapada

    Ruska vojska saopštila je danas da je uništila veliku količinu isporučenog naoružanja sa Zapada u ukrajinskom regionu Žitomir, zapadno od Kijeva, korištenjem krstarećih raketa “kalibar” ispaljenim sa mora.

    Ministarstvo odbrane Rusije navodi da je u napadu uništena “velika količina oružja i vojne opreme isporučene iz SAD-a i evropskih zemalja”, koja je bila namijenjena ukrajinskim trupama u istočnom regionu Donbas, gdje se vode najveće borbe.

    U saopštenju ruskog Ministarstva odbrane dodaje se da su rakete pogodile i skladište goriva nedaleko od Odese i da su oborena dva ukrajinska borbena aviona “Su-25” i 14 dronova.

    Pored toga, pogođen je i veći broj komandnih položaja, navodi se u saopštenju.

  • Kina pojačava uvoz nafte iz Rusije

    Kina pojačava uvoz nafte iz Rusije

    Kina tiho povećava kupovinu nafte iz Rusije po povoljnim cenama, popunjavajući prazninu koju su ostavili zapadni kupci.

    Kupci sa zapada se povlače iz poslova s ​​Rusijom zbog njenog napada na Ukrajinu, piše Rojters.

    Potez najvećeg svetskog uvoznika nafte usledio je mesec dana nakon što je smanjen uvoz iz Rusije, iz straha da će izgledati kao da otvoreno podupire Moskvu i potencijalno izloži svoje državne naftne kompanije sankcijama, piše Blic.

    Kineski prekomorski uvoz ruske nafte skočiće u maju na gotovo rekordnih 1,1 miliona barela dnevno, u odnosu na 750.000 barela u prvom tromesečju i 800.000 barela u 2021. godini.

    Unipek, trgovački ogranak najveće azijske rafinerije Sinopek, predvodi kupovinu zajedno sa Ženhua Oilom, delom kineskog odbrambenog konglomerata Norinco. Trgovački izvori pokazuju da je kompanija registrovana u Hong Kongu Livna Shipping, odnedavno glavni otpremnik ruske nafte u Kinu.

    Kompanije popunjavaju novonastalu rupu koju su zapadni kupci ostavili dok Evropska unija dovršava plan daljeg kruga sankcija, uključujući zabranu kupovine ruske nafte. Mnoge evropske rafinerije već su prestale da kupuju od Rusije iz straha da će naleteti na sankcije ili privući negativan publicitet.

    Niska cena ruske nafte – spot cene na fizičkom tržištu su prema trgovačkim izvorima oko 29 dolara niže po barelu u odnosu na one pre invazije – dobra su vest za kineske rafinerije. Cena je znatno ispod konkurentskih barela s Bliskog istoka, Afrike, Evrope i SAD-a.

    Za Rusiju, prodaja nafte pomaže u ublažavanju udarca sankcija na njenu ekonomiju.

  • Putin kreće na NATO?

    Putin kreće na NATO?

    Ruski politikolog tvrdi da bi rat u Ukrajini mogao da bude “proba” za veći sukob i prilika ruskoj vojsci da testira i uporedi svoju vatrenu moć sa NATO.

    Aleksej Fenenko, vanredni profesor na Školi za svetsku politiku Moskovskog državnog univerziteta i naučni saradnik Instituta za međunarodne bezbednosne studije, izneo je novu teoriju tokom tok šoua na TV kanalu Rusija 1.

    “Mislim da je rat u Ukrajini… proba za mogući veći sukob u budućnosti. Testiramo naše oružje protiv NATO-a, saznaćemo koliko je naše oružje jače od njihovog“, izjavio je profesor. “To bi moglo da bude dobro iskustvo za buduće sukobe“, dodao je on.

    Dok zapadni mediji i analitičari tvrde da ruske snage trpe velike gubitke u Ukrajini, Rusi navode da imaju kontrolu nad važnom lukom Marijupolj, kao i da njihova “specijalna vojna operacija” ida po planu.

    Rat u Ukrajini delom je izbio zbog nastojanja Kremlja da zaustavi širenje NATO na istok. Ni Moskva ni Brisel ne žele da se konflikt proširi, ali su posle odluke Finske i Švedske da apliciraju za članstvo u Severnoatlantskoj alijansi, iz Kremlja najavili da se pripreme za njihov odgovor.

  • Pentagon demantovao Ukrajinu: Ne planiramo uništavati rusku Crnomorsku flotu

    Pentagon demantovao Ukrajinu: Ne planiramo uništavati rusku Crnomorsku flotu

    Pentagon je danas negirao izjave ukrajinskih zvaničnika da SAD planiraju da unište rusku Crnomorsku flotu.

    “Mogu vam sa sigurnošću tvrditi da to nije istina”, rekao je portparol Pentagona DŽon Kirbi, prenosi ruska novinska agencija “RIA Novosti”.

    Nešto ranije je ukrajinski zvaničnik Anton Geraščenko izjavio da SAD pripremaju plan za uništenje Crnomorske flote.

    Prema njegovim riječima, vode se razgovori o dostavljanju antibrodskih projektila, ukljulujući “Harpun” i “Pomorski projektil” koji imaju domet između 250 i 300 kilometara.

  • Zelenski: Borcima iz Azovstala je rečeno da izađu i spase svoje živote

    Zelenski: Borcima iz Azovstala je rečeno da izađu i spase svoje živote

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je kako je ukrajinskim vojnicima rečeno da izađu iz čeličane Azovstal u Mariupolju i tako spase svoje živote.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da su borci iz Azovstala dobili jasan signal da izađu i spase svoje živote, nakon tvrdnji ruske vojske da su se predali.
    “Momci su danas dobili jasan signal od vojne komande da mogu da izađu i spase svoje živote“, prenio je Reuters riječi Zelenskog.
    Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da se danas predala posljednja grupa branilaca puka Azov, grupa od 531 osobe, dodajući da je od 16. maja oružje položilo 2.439 ukrajinskih vojnika.

  • Svjetska zdravstvena organizacija sazvala hitan sastanak zbog majmunskih boginja

    Svjetska zdravstvena organizacija sazvala hitan sastanak zbog majmunskih boginja

    Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) održala je hitan sastanak u petak kako bi razgovarala o širenju majmunskih boginja, virusne infekcije koja je češća u zapadnoj i centralnoj Africi, nakon što je u Evropi potvrđeno više od 100 slučajeva ili se sumnjalo na njih.

    U onome što je Njemačka opisala kao najveću epidemiju u Evropi ikada, slučajevi su prijavljeni u najmanje devet zemalja – Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Holandiji, Portugalu, Španiji, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji.
    Španija je u petak prijavila 24 nova slučaja, uglavnom u regiji Madrida gdje je regionalna vlada zatvorila saunu koja je povezana s većinom infekcija.


    Bolnica u Izraelu liječila je muškarca u svojim 30-im godinama koji pokazuje simptome u skladu s bolešću nakon što je nedavno stigao iz zapadne Evrope.

    Prvi put otkrivena kod majmuna, bolest se obično širi bliskim kontaktom i rijetko se proširila izvan Afrike, tako da je ova serija slučajeva izazvala zabrinutost.

    Međutim, naučnici ne očekuju da će izbijanje evoluirati u pandemiju poput covid-19, s obzirom da se virus ne širi tako lako kao korona, javlja Reuters.

    Majmunske boginje su obično blaga virusna bolest koju karakteriziraju simptomi groznice, kao i karakteristični kvrgavi osip.

    “Ovo je najveća i najraširenija epidemija majmunskih boginja ikada viđena u Evropi”, saopštila je medicinska služba njemačkih oružanih snaga, koja je u petak otkrila prvi slučaj u zemlji.

  • Blinken: Rusija misli da će korištenjem hrane kao oružja slomiti duh ukrajinskog naroda

    Blinken: Rusija misli da će korištenjem hrane kao oružja slomiti duh ukrajinskog naroda

    Sjedinjene Države optužile su Rusiju da drži svjetsku opskrbu hranom taocem usljed sve većeg straha od gladi u zemljama u razvoju, jer je bivši ruski predsjednik upozorio da Kremlj neće pustiti vitalne pošiljke žitarica bez okončanja zapadnih sankcija.

    Govoreći na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a u četvrtak, američki državni sekretar Antony Blinken zatražio je da Rusija ukine blokadu ukrajinskih crnomorskih luka i omogući protok hrane i đubriva širom svijeta.

    “Čini se da ruska vlada misli da će korištenje hrane kao oružja pomoći da se postigne ono što njena invazija nije – da slomi duh ukrajinskog naroda”, rekao je on na sastanku koji je sazvala Bidenova administracija.

    Opskrba hranom za milione Ukrajinaca i milione drugih širom svijeta bukvalno je talac ruske vojske, dodao je on.

    Blinken je pozvao Rusiju da “prestane da prijeti uskraćivanjem izvoza hrane i đubriva iz zemalja koje kritikuju vaš agresorski rat”.

    Rusija i Ukrajina proizvode 30 posto globalne ponude pšenice i 69 posto svjetskog suncokretovog ulja.

    Ranije u četvrtak, Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik Rusije koji je sada visoki sigurnosni dužnosnik, upozorio je da Rusija neće nastaviti isporuku hrane osim ako Zapad ne ublaži sankcije Kremlju.

    Nakon molbi zapadne vlade i Ujedinjenih naroda Moskvi da dopuste protok hrane kako bi se spriječila moguća glad u nekim zemljama, Medvedev je u četvrtak rekao da je Rusija spremna na to, ali da očekuje “pomoć trgovinskih partnera, uključujući na međunarodnim platformama” u povratak.

    “U suprotnom, nema logike: s jedne strane, protiv nas se uvode sulude sankcije, s druge strane traže zalihe hrane. Stvari ne funkcionišu tako, mi nismo idioti”, dodao je.

    “Zemlje koje uvoze našu pšenicu i druge prehrambene proizvode će imati veoma težak period bez snabdijevanja iz Rusije. A na evropskim i drugim poljima, bez naših đubriva, rasti će samo sočni korovi”, dodao je Medvedev, koji je bio predsjednik između 2008. i 2012., ali je sada zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti.