Kategorija: Svijet

  • Zelenski: Susret s Putinom samo ako je tema okončanje rata

    Zelenski: Susret s Putinom samo ako je tema okončanje rata

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom moguć samo ako na dnevnom redu bude pitanje okončanja rata.

    “Oni imaju takvu strukturu odlučivanja da se bez njega odluke ne donose. Sve institucije su odlukom predsjednika ujedinjene. Bez njega neće biti odluke o okončanju rata”, rekao je Zelenski odgovarajući putem video linka na pitanja na forumu u Davosu, prenosi Interfaks Ukrajina.

    Dodao je da ne želi da se sastaje sa posrednicima, već samo sa predsjednikom Putinom ako tema bude kraj rata.

  • Održan sastanak o vojnoj pomoći Ukrajini, prisustvovala i BiH

    Održan sastanak o vojnoj pomoći Ukrajini, prisustvovala i BiH

    Lojd Austin, ministar odbrane SAD, održao je upravo sastanak sa ukrajinskim zvaničnicima o daljnjoj vojnoj pomoći toj zemlji. Kako je rekao na pres konferenciji nakon sastanka, onlajn su prisustvovali ministri odbrane više od 40 zemalja, među kojima je po prvi put bila i Bosna i Hercegovina.

    “Ponosan sam na to i zadovoljan da je danas nekoliko novih zemalja učestvovao na sastanku. Među njima su Austrija, Bosna i Hercegovina, Kolumbija i Kosovo. Sretni smo što su sa nama, i što proširujemo ove sastanke naših saveznika i partnera. Ruska neisprovocirana i kriminalna invazija ujedinjenje zemlje širom svijeta”, rekao je on.

    On je najavio dodatnu vojnu pomoć Ukrajini, i dodao da će još 20 zemalja poslati vojnu pomoć, dok će ostale pomoći u treniranju ukrajinskog vojnog osoblja.

    Ostin je najavio sljedeći sastanak 15. juna kojem će ministri odbrane prisustvovati lično a ne putem interneta.

    “To neće biti NATO sastanak ali svakako želimo držati zamak koji smo postigli kroz dosadašnji sastanke”, rekao je on.

    Sastanku je prisustvovalo 47 zemalja.

  • Erdogan: Grčki premijer Micotakis za mene više ne postoji

    Erdogan: Grčki premijer Micotakis za mene više ne postoji

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u ponedjeljak da grčki premijer Kyriakos Micotakis više ne postoji za njega nakon što je posjetio Sjedinjene Američke Države, i optužio Micotakisa da pokušava blokirati prodaju borbenih aviona F-16 Turskoj.

    “Složili smo se da ne uključujemo treće zemlje u naš spor s njim. Uprkos tome, prošle sedmice je bio u posjeti SAD-u i razgovarao na Kongresu i upozorio ih da nam ne daju F-16”, rekao je Erdogan na konferencija za novinare nakon sedmične sjednice Vlade.

    “On više postoji za mene. Nikada neću pristati da se sretnem s njim. Nastavićemo put sa časnim političarima”, rekao je.

    Bidenova administracija traži od Kongresa da odobri prodaju naprednog naoružanja i druge vojne opreme saveznici NATO-a Turskoj. Paket će u velikoj mjeri omogućiti Ankari da nadogradi svoju flotu borbenih aviona F-16 i smatra se da postavlja temelje za moguću prodaju još desetina F-16.

  • Ankara pokreće vojne operacije?

    Ankara pokreće vojne operacije?

    Predsejdnik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da će Ankara uskoro pokrenuti nove vojne operacije duž svojih južnih granica.

    On je dodao da će Turska na taj način da stvori bezbedne zone duboke 30 kilometara za borbu protiv terorističkih pretnji iz ovih regiona.

    “Glavna meta ovih operacija biće područja koja su centri napada na našu zemlju i sigurne zone”, rekao je Erdogan, ne iznoseći druge detalje, preneo je Rojters.

    On je kazao da će operacije biti pokrenute čim vojne, obaveštajne i bezbednosne snage završe pripreme.

  • Šta se krije iza ponude liderima Zapadnog Balkana

    Šta se krije iza ponude liderima Zapadnog Balkana

    Francuska inicijativa o stvaranju Evropske političke zajednice ne predstavlja ništa drugo do pokušaj da se zemlje Balkana i istočne Evrope, koje nisu članice EU, pokušaju održati van granica ruskog uticaja.

    To za Srpskainfo tvrde stručnjaci za geopolitiku i iskusne diplomate. Oni ističu da uprkos obećanjima o tobožnjem “nastavku evropskog puta”, koje je u regiju ovih dana donio predsjednik Evropskog savjeta, Šarl Mišel, BiH nikad nije bila dalje od Brisela.

    Naime, naš portal je prije desetak dana već objavio da ideja francuskog predsjednika Emanuela Makrona o stvaranju Evropske političke zajednice, koja bi okupljala zemlje koje “dijele evropske vrijednosti, a nisu članice EU”, prema brojnim mišljenjima, predstavlja pokušaj pravljenja zamjene za članstvo.

    Nemoćna EU
    Nakon što je predsjednik Evropskog savjeta o istoj ideji prije par dana pričao sa članovima Predsjedništva BiH, a dan ranije i s predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem, sagovornici Srpskainfo smatraju da je sada sve jasnije da francuska inicijativa, zapravo, predstavlja pokušaj da se Balkan i istočna Evropa “otrgnu” od Rusije.

    – Novi Makronov koncept govori jedino o tome da EU nema sposobnosti, kao ni snage i moći da bilo šta pametnije osmisli kako bi spriječila buduće prekomponovanje snaga u svijetu. Rat koji se vodi u Ukrajini samo je dodatno oslabio EU i pitanje je šta će se s njom dalje događati i kakva joj je sudbina – kaže za Srpskainfo Srđan Perišić, profesor geopolitike.

    On ističe da bi u “viziji” francuskog predsjednika o evropskoj političkoj zajednici tamo trebalo da se nađu BiH, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, tzv. Kosovo, Ukrajina, Moldavija…

    – Odnosno, to su sve zemlje koje SAD, Velika Britanija i EU pokušavaju da odvoje od ruskog uticaja, ali ne pada im na pamet da im daju članstvo u Uniji. Makron je savršeno svjestan slabosti EU i još u vrijeme kad je postajao predsjednik Francuske govorio je o tome da nema daljeg proširenja. Sada je svjestan toga da će događaji u Ukrajini dodatno oslabiti EU, pa želi da ovaj prostor, koji tamo i ovako ne može da uđe, Zapad kontroliše nekim mehanizmima kako bi spriječio njegovo približavanje Rusiji – smatra Perišić.

    Kontrola prostora
    Zaključuje da je francuska inicijativa “klasična geopolitička ideja”, koja, prema njegovom mišljenju, ne donosi bilo kakvu korist zemljama kojima je ponuđena.

    – Mi ćemo i dalje biti prostor s kojeg se ljudi iseljavaju, tržište jeftine radne snage, a Zapad će nastaviti da ovdje plasira svoju robu. Kontrola prostora je jedino što mogu da nam ponude. Članstva u EU nema i to je svima jasno. S druge strane, sigurno je da ni EU poslije ovog rata neće izgledati isto. Vidimo šta se dešava s Mađarskom, pa i Poljskom. Varšava ima loše odnose s Briselom i traži savezništvo sa SAD, kao i Velikom Britanijom, koja nije u EU. Nije isključeno da u doglednoj budućnosti vidimo izlaske pojedinih zemalja iz EU, a ne njeno proširivanje – procjenjuje Perišić.

    Inače, prilikom nedavnog sastanka sa članovima Predsjedništva BiH, Miloradom Dodikom i Šefikom Džaferovićem, predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, između ostalog, rekao je da je u Sarajevo došao kao bi “potvrdio opredjeljenje BiH na putu ka EU”.

    – Vrijeme je za jedan novi zamah u smislu EU integracija. Zapravo, cilj nam je da osmislimo proces pristupanja na novi način, koji će donijeti konkretne ekonomske, socijalne i druge benefite u toku procesa pregovaranja. Jednu novu dinamiku proširenja. A tu novu dinamiku proširenja treba pratiti snažnije zagovaranje reformi u svim zemljama regiona. I evo, moram vrlo jasno reći: mi smo išli s prijedlogom da u junu, u okviru Savjeta, razgovaramo na temu jedne geopolitičke zajednice, geopolitičkog formata ili platforme koja, kao što je rečeno vrlo jasno, neće ni na koji način zamijeniti proces EU integracija – rekao je Mišel.

    Novi savezi
    S druge strane, bivši ambasador BiH u Briselu, Draško Aćimović, podsjeća na to da se još ranije pojavila ideja o stvaranju novih savezništava između pojedinih evropskih država.

    – Prije se pričalo o što bližoj saradnji Velike Britanije, Poljske i Ukrajine, a sada se pojavila ideja koju ovih dana regionalnim liderima predstavlja Šarl Mišel. Mislim da oko toga moramo pričekati neko vrijeme, jer smo svjedoci da se mijenja kompletna geostrategija Evrope. Doći će do velikih promjena i do stvaranja novih saveza. EU će, po mom mišljenju, ostati kao nekakav centralni faktor, ali će se stvari podijeliti na više različitih grupa. Pretpostavljam da ćemo mi na Balkanu ostati u okviru Otvorenog Balkana, Berlinskog procesa, koji su, manje-više, jedan identičan projekat i u suštini ne bi nas trebalo nešto posebno zabrinjavati, osim da se posvetimo rješavanju naših unutrašnjih problema – kaže Aćimović za Srpskainfo.

    On, između ostalog, smatra da BiH trenutno ne samo da nije ni blizu evropskih integracija, već je voljom njenih političkih vođa, kako ističe, “potpuno ugašena sa evropskog puta”.

    – BiH zaista ne postoji u bilo kakvim evropskim planovima. Nema je nigdje i jednostavno se samo održava situacija da ne dođe do nekih konflikata većih dimenzija. Što se tiče evropskog puta, ta priča je s trenutnim vlastima u ovoj zemlji sigurno završena. S nekim drugim ljudima vjerujem da bi se taj proces mogao deblokirati i da bi mogli početi da koristimo novac iz EU fondova u ovim teškim vremenima. To je jedini put. Sve ostalo nas vodi u duboku provaliju, posebno zbog rata u Ukrajini koji će se, po mom mišljenju, dalje proširivati – upozorava Aćimović.

  • Putin: Ekonomija dostojanstveno izdržava udar sankcija

    Putin: Ekonomija dostojanstveno izdržava udar sankcija

    Ruska ekonomija dostojanstveno izdržava udar sankcija, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin.

    “Želio bih da naglasim da, uprkos svim poteškoćama, ruska ekonomija izdržava uticaj sankcija. Svi glavni makroekonomski pokazatelji ukazuju na to”, istakao je Putin tokom sastanka sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom.

    Prema njegovim riječima, za aktuelnu situaciju bila je neophodna posebna pažnja ekonomskog dijela administracije i “ovi napori imali su pozitivan efekat”, prenosi ruska novinska agencija “RIA Novosti”.

  • SZO: Nema dokaza o mutaciji majmunskih boginja

    SZO: Nema dokaza o mutaciji majmunskih boginja

    Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ne raspolaže dokazima da se dogodila mutacija virusa majmunskih boginja, rekao je danas visoki zvaničnik ove organizacije.

    Rosamund Luis, šef sekretarijata za boginje, napomenuo je da je ova bolest endemska u zapadnoj i centralnoj Africi i da nema tendencije da će se to promijeniti.

    On je rekao na konferenciji za novinare da su mutacije rijetke kod ovog virusa, ali da će sekvencioniranje genoma kod poznatih slučajeva doprinijeti razumijevanju sadašnjeg širenja virusa.

  • Atentat na Putina?

    Atentat na Putina?

    Visoki ukrajinski obaveštajac Kirilo Budanov tvrdi da je pokušan atentat na ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Pokušaj atentata izveden je u februaru.

    Rekao je da su ruskog predsednika napali predstavnici iz regije Kavkaza, koja se nalazi između Crnog i Kaspijskog mora. Međutim, kako navodi, do sada nije predstavljen nijedan dokaz.

    “Ovo je informacija koja nije javna. Bio je to apsolutno neuspešan pokušaj, ali stvarno se dogodilo. Bilo je to pre otprilike dva meseca. Nije bilo publiciteta o ovom događaju, ali se dogodio”, rekao je Budanov.

  • Njemačka želi gas iz Afrike

    Njemačka želi gas iz Afrike

    Njemačka nastoji da pokrene energetske projekte sa Senegalom, rekao je njemački kancelar Olaf Šolc tokom prve posjete Africi.

    Šolc je trodnevnu posjetu Africi započeo u Senegalu, zemlji koja posjeduje milijarde kubika zaliha gasa te se očekuje da će postati veliki proizvođač u tom području, prenosi Seebiz.

    – Njemačka nastoji da umanji zavisnost od ruskog gasa. Započela je razgovore sa senegalskim vlastima o eksploataciji i dopremanju prirodnog gasa – rekao je Šolc.

    – To je pitanje sa kojim ćemo se ozbiljno pozabaviti – rekao je na konferenciji za novinare zajedno sa senegalskim predsednikom Makijem Salom i dodao da je i jednoj i drugoj državi u interesu da razgovori napreduju.

    Šolc je rekao da je Njemačka zainteresovana za senegalske projekte s obnovljivom energijom.

    Sal je kazao da je Senegal spreman za snabdijevanje evropskog tržišta. On predviđa da će Senegal proizvesti 2,5 miliona tona iduće godine, a 10 miliona tona do 2030. godine.

    Što se tiče istraživanja, finansiranja projekta i drugih pitanja, Sal je kazao da će uzeti sve u obzir, te da je “voljan sarađivati s Njemačkom u ovome kontekstu“.

    Njemačka je pozvala Senegal, koji trenutno predsjedava Afričkom unijom, i Južnoafričku republiku da gostuju na skupu G7 koji će se održati u Njemačkoj u junu.

    Obe afričke zemlje suzdržale su se od glasanja o rezoluciji Ujedinjenih nacija protiv ruskog napada na Ukrajinu, koji Moskva naziva specijalnom vojnom operacijom.

    Kao predjsedavajući Afričke unije, Sal je rekao da mnoge afričke zemlje nisu htjele birati stranu u ratu, iako su osuđivale invaziju.

    – Vrlo je jasno – želimo mir. Radimo na deeskalaciji, prekidu vatre, dijalogu – to je stav Afrike – istakao je senegalski predsjednik. Sal je dodao da će posjetiti Moskvu i Kijev u narednim nedeljama, piše Biznis.rs.

  • Erdogan: Nismo dobili podršku od NATO-a, neprestano smo bili na udaru sankcija i ucjena

    Erdogan: Nismo dobili podršku od NATO-a, neprestano smo bili na udaru sankcija i ucjena

    Turska nije dobila očekivanu podršku od svojih saveznika iz NATO kako u odbrani tako ni u borbi protiv terorizma, rekao je danas turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

    “Turska nije dobila podršku koju je očekivala od saveznika, ni u ispunjenju odbrambenih potreba, niti u svojoj četrdesetogodišnjoj borbi protiv terorizma. Naša zemlja je bila neprestano na udaru otvorenih i tajnih sankcija, prijetnji, pritisaka i ucijena”, naglasio je Erdogan.

    Prema njegovim riječima, Turska, kao zemlja koja plaća cijenu za NATO, želi određene korake, a ne diplomatske izjave.

    Erdogan je istakao da Turska ne može da u razgovorima o članstvu Švedske u NATO zanemari sankcije Stokholma.

    Turski predsjednik je dodao da Ankara ne može potvrdno da odgovori na članstvo Švedske i Finske jer ne može da vjeruje u njihove garancije u odnose sa predstavnicima Radničke partije Kurdistana (PKK).

    Turska tvrdi da Švedska i Finska štite lica povezana sa PKK i sljedbenike bivšeg imama Fetulaha Gulena, kojeg Ankara optužuje za organizaciju neuspjelog vojnog udara 2016. godine.

    Zapadni lideri izrazili su uvjerenje da protivljenje Ankare neće predstavljati prepreku za pristupni proces nordijskih država.

    Erdogan je nešto ranije kritikovao Zapad jer na listu terorističkih organizacija nije stavio Narodne zaštitne jedinice (JPG) sirijskih Kurda.

    Prema njegovim riječima, terorističke organizacije trenutno se nalaze u brojnim evropskim državama, naročito u Njemačkoj, Holandiji, Švedskoj, finskoj i francuskoj.