VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Iran objavio fotografije podzemne baze u kojoj je smješteno stotine bespilotnih letjelica

    Iran objavio fotografije podzemne baze u kojoj je smješteno stotine bespilotnih letjelica

    Državna televizija Irana danas je prvi put objavila snimke posjete iranskih zvaničnika podzemnoj bazi u kojoj su smještene bespilotne letjelice iranske vojske.

    U jeku novih tenzija između Izraela i Irana zbog ubistva komandantna Iranske revolucionarne garde, načelnik iranske vojske Abdolrahim Musavi i major Mohammad Bagheri posjetili su podzemnu bazu u kojoj je prema podacima iranskih agencija smješteno oko 100 dronova.

    “To uključuje i dron Ababil-5 za koji iranski izvještaji kažu da je opremljen projektilima Qaem-9, iranskom kopijom američke rakete Hellfire”, navodi se.

    Novinske agencije u Iranu otkrile su i informacije da je po prvi put predstavljena i krstareća raketa Heidar-1 koja bi se, prema tvrdnjama iranskih vojnih dužnosnika, mogla ispaljivati i iz drona.

    “Krstareća raketa Heidar-1 ima domet od 200 kilometara, a brzina koju dostiže u trenutku pogađanja cilja je 1.000 km/h. To je prva krstareća raketa sposobna za ispaljivanje iz drona”, navodi IRNA.

    Povodom obilaska vojnog kompleksa, komandant Musavi je naglasio kako Iran iz godine u godinu napreduje kada je riječ o bespilotnim letjelicama.

    “Nema sumnje da su dronovi oružanih snaga Islamske Republike Iran najmoćniji u regiji. Naša sposobnost da nadogradimo dronove je nezaustavljiva”, poručio je Abdolrahim Musavi.

  • Rusi vjeruju u potpunu pobjedu, spremaju i veći broj vojnika

    Rusi vjeruju u potpunu pobjedu, spremaju i veći broj vojnika

    Rusija navodno razmišlja o drugom napadu na ukrajinski glavni grad Kijev.

    Meduza, nezavisna ruska informativna web stranica, objavila je kako “u Moskvi postoje obnovljene nade da može pobijediti u ratu u Ukrajini”. Putinova administracija počinje da misli da može izvojevati potpunu pobjedu do kraja godine, najverovatnije do jeseni, izjavili su izvori Meduze.

    Meduza za svoje izvore navodi da su dva “bliska Kremlju”, a treći “unutar same Putinove administracije”.

    Postoje “minimalni i maksimalni” pragovi za proglašenje uspešne i završene “specijalne vojne operacije”, navodi Meduza, piše Blic.

    Minimum je navodno zauzimanje istočne regije Donbasa. Maksimalni cilj je zauzimanje Kijeva, dodala je Meduza. Raniji napad na glavni grad nije uspio, što je dovelo do fokusiranja na Donbas.

    Čini se da Moskva planira drugi pokušaj zauzimanja Kijeva.

    – Ruski vojni čelnici očito su se pomirili s činjenicom da se glavni grad Ukrajine ne može ‘zarobiti uz malo krvoprolića’, što znači da bi za svaku drugu ofanzivu bilo potrebno više vojnika – piše Meduza.

  • Konačni pad Luganska na pomolu

    Konačni pad Luganska na pomolu

    Nova ruska strategija u istočnoj Ukrajini omogućila je ruskim snagama da sporo, ali sigurno napreduju u oblastima Luganska i Donjecka.

    To je navelo ukrajinske zvaničnike da najave mogućnost povlačenja ukrajinskih branilaca iz Luganska kako ne bi bili zarobljeni u neprijateljskom okruženju.

    Guverner Luganska Sergej Hajdai izjavio je danas da su ruske snage ušle u Severni Donjeck – grad od oko 100.000 stanovnika koji je od velikog strateškog značaja za ukrajinske branioce istočno od njega.

    Danas je u gradu još samo oko 13.000 ljudi, a procenjuje se da je do sada umrlo oko 1.500 ljudi. Pad Severnog Donjecka bi odsekao ukrajinske snage zakopane na odbrambenim pozicijama u pozadini Luganska, koji je i dalje pod njihovom kontrolom.

    Prema vašingtonskom istraživačkom centru ISV, ruske trupe su pokrenule direktan napad na Severni Donjeck, a da vojska nije mogla u potpunosti da opkoli grad, što znači da njegovi branioci i dalje imaju linije snabdevanja na zapadu.

    Neophodno povlačenje

    Ruski izviđači i specijalci pokušali su da zauzmu hotel Mir i okolinu u severoistočnom delu grada. ISV napominje da je ruska vojska do sada imala ozbiljnih problema u osvajanju urbanih područja i predviđa da će se isti scenario ponoviti i u ovom slučaju.

    “Imaćemo dovoljno snage i resursa da se odbranimo”, rekao je Hajdaj u telegramu.

    “Ali možda ćemo morati da se povučemo da ne bismo završili opkoljeni. Guverner Luhanska je takođe rekla da je čak 90 odsto zgrada u Severnom Donjecku oštećeno i da je u poslednjem granatiranju uništeno čak 14 nebodera.”

    Prema današnjem izveštaju britanskog Ministarstva odbrane, ruske snage su najverovatnije zauzele veći deo Limana, strateški važnog železničkog čvorišta u Donjecku, koje omogućava pristup važnim drumskim i železničkim mostovima preko reke Donjeck.

    “Za sada će glavni napori Rusije verovatno biti 40 kilometara istočno, oko džepa Severnog Donjecka, ali prelazak reke Liman bi Rusiji dao prednost u mogućoj sledećoj fazi ofanzive na Donbas, kada će verovatno pokušati da napreduje ka ključni gradovi pod kontrolom Ukrajine dublje u regionu Donjecka.”

    Slavjansk i Kramatorsk”, navodi se u proceni.

    Povlačenje ukrajinskih snaga iz Luganska i pad Donjecka bi verovatno pokrenuli sledeću fazu ruskog plana – pripajanje okupiranih teritorija Rusiji. Lider samoproglašene Donjecke Narodne Republike Denis Pušilin najavio je u četvrtak da će u Donjecku i Lugansku biti održan referendum ako Rusija osvoji celu teritoriju dve oblasti.

    EU embargo
    Na diplomatskom nivou, članice EU se spremaju da postignu kompromisno rešenje za zabranu uvoza ruske nafte, o čemu bi predstavnici vlada EU mogli da se dogovore na današnjem sastanku i potvrde na samitu šefova vlada zakazanom za ponedeljak i utorak.

    Kako je Mađarska do sada blokirala plan za potpuni embargo na uvoz ruske nafte, tvrdeći da bi taj potez bio destruktivan po mađarsku ekonomiju, najnoviji predlog se fokusirao samo na embargo koji bi pogodio ruske tankere, ali ignorisao isporuke naftovoda, što bi moglo da ispuni mađarski kriterijumi.

    Budimpešta tvrdi da su joj potrebne četiri godine i oko 750 miliona evra da unapredi svoje rafinerije i poveća kapacitet za prijem nafte iz Jadranskog naftovoda.

    Embargo na ruski pomorski transport nafte uticao bi na oko tri četvrtine ruskog izvoza u evropske zemlje, pa evropski lideri procenjuju da bi taj potez bio ozbiljan udarac ruskoj ekonomiji. Opozicija u Budimpešti zaustavila je druge sankcije u paketu, koje bi sada mogle da prođu.

  • Scholz i Macron pohvalili Putina za ponašanje prema zarobljenim vojnicima iz Mariupolja

    Scholz i Macron pohvalili Putina za ponašanje prema zarobljenim vojnicima iz Mariupolja

    Predsjednik Francuske Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i ruski predsjednik Vladimir Putin obavili su novi telefonski razgovor u čijem je fokusu bio problem snabdijevanja hranom i žitaricama iz Ukrajine, ali i tok rata u ovoj državi. Oni su također pozitivno ocijenili ponašanje ruskih vojnika prema zarobljenicima iz Mariupolja.

    Kako je saopćeno, razgovor s Putinom inicirali su Macron u Scholz, a iz Kremlja je navedeno kako su lideri obavili dubinsku razmjenu mišljenja o aktuelnim aspektima situacije u Ukrajini.

    “Predsjednik Rusije detaljno je informisao o najnovijim dešavanjima u kontekstu specijalne vojne operacije koja je u toku, uz napomenu da se ruska vojska striktno pridržava normi međunarodnom humanitarnog prava. Govorilo se i o uspostavljanju mirnog života u Mariupolju i drugim gradovima regije Donbas”, saopćeno je iz Moskve.

    Također, naglašeno je kako je ruski predsjednik zaoštrio i pitanje upumpavanja oružja iz zapadnih zemalja u Ukrajini te je upozorio njemačkog i francuskog lidera na rizike od dalje destabilizacije situacije i zaoštravanja humanitarne krize.

    “Detaljno je razmotrena situacija u oblasti osiguranja globalne prehrambrene sigurnosti. Putin je razumno i na osnovu konkretnih podataka objasnio prave razloge za poteškoće u snabdijevanju hranom koje su rezultat pogrešne ekonomske i finansijske politike zapadnih zemalja kao i antiruskih sankcija koje su uvedene”, ističu iz Kremlja.

    Naglašeno je kako je Rusija spremna pomoći u izvozu žitarica iz Ukrajine, ali uz određene uslove.

    “Sa svoje strane, Rusija je spremna pomoći u pronalaženju opcija za nesmetan izvoz žitarica, uključujući izvoz žita iz crnomorskih luka. Povećanje ponude ruskog đubriva i poljoprivrednih proizovda pomoći će i smanjenju tenzija na globalnom tržištu hrane, što će, naravno, zahtijevati ukidanje relevantnih sankcija”, zaključuje se u saopćenju iz Kremlja.

    S druge strane, iz kabineta njemačkog kancelara Olafa Scholza saopćeno je kako je razgovor između Putina, Macrona i kancelara trajao oko 80 minuta te je naglašeno kako su Macron i Scholz pozvali Putina da osigura poboljšanje humanitarne situacije u Ukrajini.

    Neočekivana izjava zvaničnog Berlina

    “Pozitivno je ocijenjena posvećenost ruskog predsjednika kada je riječ o postupanju prema zarobljenim borcima (iz Mariupolja op.a.) u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom, posebno Ženevskim konvencijama, te osiguravanju neograničenog pristupa Međunarodnom komitetu Crvenog krsta”, poručili su iz Berlina.

    Inače, ovakav pristup Njemačke i Francuske kada je riječ o vojnicima iz Mariupolja je na neki način čudan ukoliko se u obzir uzme činjenica da je do sada upućeno nekoliko apela prema ruskoj vojsci da u Ukrajini moraju postupati prema konvencijama UN-a što je nemali broj puta Kremlj u potpunosti ignorisao.

    Između ostalog, iz Berlina je nakon telefonskog razgovora saopćeno kako je Putin obećao otvaranje pojasa koji bi se koristio za izvoz žita iz crnomorskih luka te je između ostalog pojasnio kako Rusija taj dio neće koristiti za svoje ofanzivne akcije u Ukrajini.

  • Jačanje rublje pravi problem Rusiji

    Jačanje rublje pravi problem Rusiji

    Ruska centralna banka juče je opet snizila kamatnu stopu, treći put od početka maja, kako bi zauzdala jačanje rublje.

    Naime, od dna dostignutog u martu po uvođenju međunarodnih sankcija zbog invazije na Ukrajinu, ruska valuta udvostručila je svoju vrednost prema američkom dolaru.

    Kako prenosi “Fajnenšel tajms”, Banka Rusije je snizila kamatnu stopu sa 14 na 11 posto. Time je ključna kamatna stopa sa 20 posto početkom aprila praktički prepolovljena.

    Na nivou iz 2015.

    Kako podseća Poslovni dnevnik, podizanjem kamatne stope na čak 20 posto ruska centralna banka pokušala je da stabilizuje kurs koji se našao pod pritiskom po uvođenju sankcija te potonuo sve do 150 rubalja za dolar.

    Prema mišljenju finansijskih analitičara i ekonomista, činjenica da Banka Rusije već treći put snižava kamatnu stopu znači da monetarnu vlast brine rapidni uspon rublje.

    Snažna valuta ne samo da je teret za tamošnju privredu kojoj se ove godine predviđa potonuće u dvocifrenu recesiju, već stvara pritisak na vladine finansije snižavanjem vrednosti u dolarima denominovanih prihoda od nafte i gasa u lokalnoj valuti.

    Ove je nedelje kurs ruske valute ojačao na 51 rublju, što je nivo posljednji put viđen 2015. godine. Nakon vesti o snižavanju kamatne stope kurs je ponešto oslabio na 60 rubalja.

    “Ovakva neuobičajena aprecijacija počela je da bude problem za finansijsku stabilnost, da ne pominjemo rizik za ekonomsku aktivnost”, za FT kaže Sofija Donets, ekonomistica u Renaissance Capitalu.

    Osim što šteti ravnoteži budžeta, jaka rublja otežava život ruskim izvoznicima, dodaje Donetsova. Stoga je iznenadno snižavanje kamatne stope nesporno izazvano jačanjem valute.

  • Moskva želi da razgovara o načinima nastavka isporuke žitarica

    Moskva želi da razgovara o načinima nastavka isporuke žitarica

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je tokom telefonskog razgovora sa liderima Francuske i Njemačke da Rusija ima volju da razgovara o načinima omogućavanja Ukrajini da nastavi isporuku žitarica iz luka u Crnom moru, saopšteno je iz ruskog Kremlja.

    “Rusija je, sa svoje strane, spremna da pomogne pronalaženju opcija za neometan izvoz žitarica, uključujući ukrajinskih iz luka u Crnom moru”, navodi se u saopštenju Kremlja.

    U saopštenju se ističe da je Putin poručio predsjedniku Francuske Emanuelu Makronu i njemačkom kancelaru Olafu Šolcu da je Rusija spremna da poveća izvoz đubriva i poljoprivrednih proizvoda ukoliko se ukinu sankcije, a to je zahtjev koji je iznio i u razgovorima sa italijanskim i austrijskim liderima u posljednjih nekoliko dana.

    Kremlj ističe da je Putin poručio i to da je Rusija spremna za nastavak razgovora sa Ukrajinom, javio je Rojters.

    “Posebna pažnja posvećena je statusu pregovora koji su zbog Kijeva zamrznuti. Predsjednik Vladimir Putin potvrdio je otvorenost ruske strane za nastavak dijaloga”, dodaje se u saopštenju.

    Ruske i ukrajinske zalihe pšenice čine gotovo jednu trećinu globalnih zaliha, a Rusija je i ključni globalni izvoznik đubriva, dok je Ukrajina veliki izvoznik kukuruza i suncokretovog ulja.

    Ukrajina i zapadne zemlje optužile su Rusiju da krizu hrane, koju je stvorila specijalna ruska vojna operacija u Ukrajini, koristi kao oružje, jer je usljed operacije došlo do naglog povećanja cijena žitarica, jestivog ulja, gotiva i đubriva.

    Rusija je za situaciju okrivila sankcije Zapada i miniranje ukrajinskih luka.

  • Džonson i Zelenski razgovarali o izvozu žitarica iz Ukrajine

    Džonson i Zelenski razgovarali o izvozu žitarica iz Ukrajine

    Britanski premijer Boris Džonson rekao je danas predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom da međunarodni partneri intenzivno rade na pronalaženju načina za nastavak izvoza žitarica iz Ukrajine kako bi se spriječila globalna prehrambena kriza.

    Džonson, koji je redovno razgovarao sa Zelenskim od početka napada, rekao je da su dvojica lidera, takođe, razgovarali o važnosti da međunarodna zajednica ostane ujedinjena oko rata, prenio je Rojters.

    On je rekao je da će Velika Britanija raditi sa partnerima iz G7 na hitnom napretku kada je riječ o izvozu žitarica, saopštila je britanska strana.

    Dvojica lidera su se dogovorili o narednim koracima i imperativu za Rusiju da ublaži blokadu i dozvoli bezbjedne brodske puteve.

  • Preminuo kardinal Anđelo Sodano

    Preminuo kardinal Anđelo Sodano

    Kardinal Anđelo Sodano, kontroverzni vatikanski moćnik, optužen za prikrivanje jednog od najozloglašenijih seksualnih zlostavljača u Katoličkoj crkvi, preminuo je u 94. godini.

    Sodano, koji je neko vrijeme bio bolestan i preminuo sinoć, bio je državni sekretar za vrijeme dvojice papa Jovana Pavla II i Benedikta XVI, odnosno na drugom mjestu u vatikanskoj hijerarhiji 16 godina između 1990. i 2006. godine, prenio je Rojters.

    Vjeruje se da je Sodano, zajedno sa sekretarom Jovana Pavla, tadašnjim nadbiskupom Stanislavom Dživišom, vodio Katoličku crkvu tokom posljednjih godina života pokojnog pape, kada mu se zdravlje pogoršalo zbog Parkinsonove i drugih bolesti.

    U seriji tekstova u “Nešenal katolik riporteru” 2010. godine, autor Džejson Beri, stručnjak za seksualna zlostavljanja u crkvi, napisao je kako je Sodano blokirao Vatikan da pokrene istragu za seksulana zlostavljanja protiv oca Marsijala Masijela, osnivača vjerskog reda Legije Hristove.

    Sodano je primljen u red sveštenika 1950. godine, da bi nekoliko godina kasnije obavljao diplomatsku službu.
    Služio je u ambasadama Vatikana u Ekvadoru, Urugvaju, Čileu prije nego što je ponovo pozvan u Vatikan kako bi obavljao visoke administrativne uloge.

  • Lukašenko: Napeta situacija na granici

    Lukašenko: Napeta situacija na granici

    Napeta vojno-politička situacija razvija se na bjeloruskoj granici, izjavio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

    “Napeta vojno-politička situacija razvija se na granicama naše otadžbine, u našim teškim vremenima, isto kao prije osam decenija”, rekao je Lukašenko u čestitki povodom Dana granične straže.

    On je istakao da će Bjelorusija štititi svoju nezavisnost i teritorijalni integritet, ako bude potrebno, te da će graničari učiniti sve moguće da održe državne granice netaknutim.

    Bjeloruski premijer Roman Golovčenko saopštio je prošle sedmice da Bjelorusija preduzima mjere odbrane svog suvereniteta usljed aktivnosti NATO-a blizu granica države.

    Zamjenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga Bjelorusije Ruslan Kosigin napomenuo je početkom mjeseca da je NATO udvostručio vojno prisustvo u Istočnoj Evropi, što omogućuje Alijansi da u najkraćem mogućem roku pošalje udarne snage na granicu Rusije i Bjelorusije.

  • Pad bitkoina gurnuo zemlju na rub propasti

    Pad bitkoina gurnuo zemlju na rub propasti

    Zahvaljujući preduzetnom predsedniku jedna siromašna državica Centralne Amerike nedavno se pretvorila u svojevrsnog zamorca.

    Time nam je omogućila da u realnom vremenu promatramo eksperiment koji testira bitkoin u praktičnoj upotrebi.

    U glavnoj ulozi su El Salvador i predsednik Najib Bukele, osvedočeni kriptoentuzijasta koji je prošle godine zaprepastio svetsku javnost, iskoristivši Bitcoin Conference kako bi najavio legislativu kojom će bitkoin (pored američkog dolara) postati službeno sredstvo plaćanja, piše Poslovni dnevnik.

    Ideja je tri meseca kasnije provedena u djelo, a posledice su zasad … prilično neugodne. Za početak, inicijativa kojom je bitkoin trebalo da postane opšte prihvaćeno sredstvo plaćanja doživela je pravi fijasko. Ili tako barem tvrde autori istraživanja pod naslovom “Are Cryptocurrencies Currencies? Bitcoin as Legal Tender in El Salvador”, gde se već u uvodu navodi kako je upotreba bitkoina koncentrisana među mladom muškom populacijom koja (za razliku od siromašnijih slojeva) ionako nema problema s pristupom bankovnom sistemu.

    Autori uz to zaključuju kako je u datim okolnostima (niskog životnog standarda i pandemije) koncept digitalne valute dobio idealnu priliku da osvetla obraz kriptoevanđelistima, ali je projekat neslavno – propao. Tehnički, doduše, još uvek traje, no rezultati su daleko od ohrabrujućih.

    U septembru je predsedničkim dekretom pokrenuta aplikacija Chivo (digitalni novčanik) u kojoj je za svakog stanovnika rezervisana ista količina bitkoina (u protuvrijednosti 30 dolara, što je otprilike trodnevni prosečni dohodak u El Salvadoru), no svega polovina anketiranih je aplikaciju uopšte pokušala da upotrebi.

    Od onih najupornijih, manje od polovine je nastavilo koristiti Chivo nakon što su potrošili predsednički znak pažnje, i što je najgore, postotak inostranih doznaka s kriptovalutama koje su upuštene putem digitalnog novčanika meri se tek jednocifrenim brojkama.

    Ili u prevodu, bitkoin kao (službena) valuta je – podbacio. I to uprkos velikom potencijalu, jer El Salvador je vrlo siromašna država u kojoj doznake iz inostranstva predstavljaju vrlo bitnu stavku uza skroman životni standard građana. Pored brojnih tehničkih problema, jedan od najvažnijih razloga neuspeha, kao što možete naslutiti, jesu velike oscilacije cene bitkoina koje ga čine vrlo nepouzdanim sredstvom plaćanja.

    Zbog toga su istraživačke ekspedicije američkih novinara proteklih meseci uvijek završavale jednako, dokumentujući tek retke situacije u kojima su transakcije (plaćanja bitkoinom) uspešno realizovane.

    Iako ih zakon obvezuje da prihvate uplate u bitkoinu, većina preduzetnika svejedno insistira na dolarima. Veliko nepoverenje u državne institucije sigurno nije pomoglo, a na tom tragu je i opaska o visoko centralizovanom sistemu kojim su zapravo izdata osnovna načela kriptovaluta; u zemlji u kojoj demokracija ne cveta, deo stanovnika Chivo doživljava najpre kao sredstvo kontrole u rukama vladajuće garniture.

    Javne finansije u rasulu

    A Chivo predstavlja tek mali komadić grandiozne vizije koja je, iz razumljivih razloga (duboke korekcije) sada na čekanju. U planu je bila izgradnja novog grada (i pogona za rudarenje bitkoina) koja bi se finansirala putem posebnog izdanja obveznica, makar je apsurdna konstrukcija čudnovatog finansijskog instrumenta (deo kamata bi se isplaćivao u bitkoinu) tek okorelim kriptofanovima tada zvučala atraktivno.

    A ni oni, usled intenzivne korekcije, nisu baš oduševljeni. “Totalni ludak” (u zemlji je u martu uvedeno vanredno stanje), kriptovizionar ili najjednostavnije, “El Hodlador” (urnebesan nadimak koji su mu nadenuli u Financial Timesu), Bukele je dosad potrošio stotinak miliona dolara na zalihe bitkoina čija se tržišna vrednost poslednjih nedelja rapidno smanjuje.

    Prema nekim procenama, prosečna nabavna cena kreće se oko 45.000 dolara (bitcoin se trenutno trguje za 30-ak hiljada), a gubitak je premašio 30 miliona dolara, što je otprilike jednako trošku iduće rate kamata (na ime prethodno plasiranih obveznica) koju El Salvador mora da isplati tokom juna. Investitori su naprosto digli ruke od cele priče. Baš kao i MMF i Svaetska banka, koji saradnju (i nove kredite) uslovljavaju eliminacijom bitcoina kao legalnog sredstva plaćanja.

    S javnim dugom koji doseže 85 posto BDP-a, El Salvador velikom brzinom juri prema bankrotu, a izvedba konvencionalnih obveznica ne ostavlja mesta dilemama: razmere percepcije rizika (i skepse spram mogućnosti naplate potraživanja) otkriva dramatičan rast prinosa koji su u slučaju obveznice s rokom dospeća za dve i pol godine premašili – 50 posto.

    Daleko je to još od rekorda zabeleženih u nekim latinomeričkim državama, no Bukele će zasigurno otići u legendu, kao predsednik prve države koja je bitcoinu dala status nacionalne valute. Nažalost, u knjigama bi mogao ostati zapisan i kao hiroviti autokrata čiji su snovi, zasnovani na vrlo klimavim tezama, srozali standard milionima zemljaka i zemlju odveli u bankrot.