VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • NATO jača odbrambeni koncept, u vizuri i BiH

    Na madridskom samitu NATO-a, a zbog rusko-ukrajinskog rata, usvajanjem novog strateškog koncepta očekuje se značajnije povećanje prisustva Alijanse u regionu zapadnog Balkana, što će uticaja imati i na BiH.

    Na jučerašnjem dijelu samita otklonjene su formalne prepreke prijemu Švedske i Finske u Alijansu, koje je postavila Turska, pa se očekuje da će već na ovom samitu ove dvije zemlje krenuti ka statusu pridruženih članica, dok u narednih nekoliko mjeseci do godinu dana 30 parlamenata zemalja članica ne ratifikuje formalan prijem dvije nove članice.

    Jens Stoltenberg, generalni sekretar Alijanse, juče je izjavio da će na ovom samitu NATO donijeti dalekosežne odluke koje će transformisati Sjevernoatlantsku vojnopolitičku alijansu.

    “To će uključivati novi strateški koncept kako da NATO pripremimo za budućnost u konkurentnijem i opasnijem svijetu. To je fundamentalna promjena u odvraćanju i odbrani NATO-a, kao i snažna dugoročna podrška Ukrajini uz još tješnju saradnju s našim partnerima”, rekao je Stoltenberg.

    Osim toga, Alijansa je najavila slanje vojnih pojačanja na istočne granice prema Rusiji, što znači da će dio trupa biti raspoređen i na Balkanu, odnosno biće obezbijeđene rezervne snage u matičnim zemljama koje će u kratkom periodu, ukoliko bude bilo potrebe, moći biti poslate na istočne granice prema Rusiji. Osim toga, i SAD su najavile da će pojačati svoj kontingent u Evropi, što je potpuni obrat u odnosu na politiku započetu tokom predsjedavanja SAD Baraka Obame, povlačenjem američkih snaga s evropske teritorije i jačanje vojnog prisustva u azijsko-pacifičkom regionu.

    Đuro Kozar, vojnopolitički analitičar iz Sarajeva, za “Nezavisne novine” kaže da u narednom periodu očekuje najavu o jačanju kontingenta EUFOR-a u BiH i kada su vojnici u pitanju, ali i naoružanje i oprema. S obzirom na to da, kako ističe, već sada većinu kontingenta čine NATO članice, on ne očekuje veće probleme u realizaciji ovih odluka. Osim toga, kako ističe, predviđa da će u najskorije vrijeme biti održana vojna vježba vojski Srbije i BiH, koja je bila odgođena, a za koju tvrdi da bi NATO želio da bude održana što je prije moguće.

    “Očito je da se teži jačanju međusobnog povjerenja u regionu, a posebno kad su u pitanju vojske. Tako će se pomoći smanjivanju tenzija u regionu i jačati saradnja na svim poljima”, ocjenjuje on.

    Što se tiče jačanje saradnje, smatra da će ona prvo ići ka jačanju partnerstva, dok se ne donese konačna odluka o ulasku BiH u NATO. Kozar očekuje da će narednih godina doći do jačanja dijaloga unutar BiH, što je neophodan uslov da dođe do konačne odluke.

    S druge, pak, strane, Miloš Šolaja, profesor na banjalučkom Fakultetu političkih nauka, za “Nezavisne novine” ocjenjuje da je stabilnost unutar BiH uslovljena spoljnopolitičkim balansom.

    “Zato mislim da treba imati razumijevanja da bi svaki pritisak, bilo NATO-a, bilo Rusije, na BiH poremetio unutrašnji balans, što nikom nije potrebno, a ponajmanje BiH”, smatra Šolaja. On, međutim, ipak ističe da rusko-ukrajinski rat mijenja geopolitičke odnose i da su zemlje prinuđene da se opredjeljuju, te da s te strane očekuje jačanje pritiska i na BiH.

    Šolaja smatra da je proteklih godina NATO izgubio mehanizme direktnog uticaja u regionu, dijelom i zbog gubitka orijentacije ka stvaranju zajedničke kolektivne bezbjednosti, ali da nova geopolitička i geostrateška orijentacija značajno utiče na zemlje da se svrstavaju na jednu ili drugu stranu.

    “Šta će uraditi svaka od zemalja pojedinačno, zavisi najviše od njihovih geopolitičkih orijentacija, ali meni se čini da ni Srbija ni BiH neće tako skoro u NATO, posebno nakon posljednje odluke Evropskog savjeta da ne dodijeli status kandidata BiH. Većina zemalja Evropskog savjeta su ujedno i članice NATO-a”, ističe on.

    Od predstavnika BiH na samitu je prisutan ministar odbrane Sifet Podžić, koji učestvuje na partnerskoj sesiji samita, na kojoj će BiH dobiti značajno mjesto.

  • Norveška blokada

    Norveška blokada

    Norveške nije dozvolila tranzit ruske robe za ruske rudare na ostrvu Špicbergen, čime krši ljudska prava i principe humanosti, saopštio je danas Konstantin Kosačov, zamenik predsednika Saveta Ruske Federacije, gornjeg doma parlamenta.

    “Radi se o hrani za ruske rudare koji rade u tom naselju. Donošenjem takve odluke norveške vlasti nastoje da ruske rudare ostave bez hrane, što je potpuno nemoralno. Time se krše ljudska prava i principi humanosti”, napisao je Kosačov na društvenoj mreži Telegram.

  • “SAD mjenjaju stav sile”

    “SAD mjenjaju stav sile”

    Američki predsednik DŽozef Bajden izjavio je danas tokom samita NATO u Madridu da Sjedinjene Američke Države menjaju svoj stav sile u Evropi na osnovu pretnji koje dolaze iz Rusije.

    Potvrdio je da će SAD povećati broj razarača u Španiji sa četiri na šest, prenosi agencija Rojters. Naveo je da će Vašington poslati dve dodatne eskadrile F-35 u Veliku Britaniju i uspostaviti štab 5. armije u Poljskoj.

  • Šolc: NATO će slati oružje Ukrajini dok je to potrebno

    Šolc: NATO će slati oružje Ukrajini dok je to potrebno

    Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas u Madridu da će NATO saveznici nastaviti da snabdevaju Ukrajinu oružjem koliko god je to potrebno.

    “Dobro je što zemlje koje su ovde okupljene, ali i mnoge druge, daju svoj doprinos kako bi Ukrajina mogla da se odbrani, obezbeđivanjem finansijskih sredstava, humanitarne pomoći, ali i pružanjem oružja koje je Ukrajini hitno potrebno”, poručio je Šolc na samitu NATO u Madridu.

  • Zelenski: Rusija je povela rat kako bi uspostavila novi svjetski poredak

    Predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski poručio je, prilikom obraćanja na NATO samitu u Madridu, da Ukrajina treba više oružja i novca kako bi se odbranika od ruske agresije, prenosi AFP.

    Ovo nije rat koji Rusija vodi samo protiv Ukrajine. Ovo je rat za pravo da diktira uslove u Evropi, za to kakav će biti budući svjetski poredak – rekao je Zelenski.

    Naglasio je da je apsolutno neophodno za NATO države podrže Ukrajinu oružjem, finansijski ali i sankcijama protiv Rusije. Iznio je podatak da je mjesečno za odbranu Ukrajine je potrebno pet milijardi dolara i da Ukrajina treba moderne sisteme zračne odbrane kako bi zaustavila rusku taktiku uništavanja gradova i civila.

    • Žele apsorbirati grad za gradom u Evropi, koje rusko vodstvo smatra svojim vlasništvom, a ne nezavisnim državama. Ovo je pravi cilj Rusije. Pitanje je, ko je sljedeći za Rusiju? Moldavija? Baltičke države? Poljska? Odgovor je svi oni – poručio je.
  • NATO pomaže BiH da bude elastična i politički nezavisna

    NATO pomaže BiH da bude elastična i politički nezavisna

    Lideri zemalja članica NATO-a donijeli su odluku u vezi sa novim mjerama sa ciljem pojačavanja prilagođene političke i praktične podrške partnerima, uključujući BiH, navodi se u deklaraciji koja je danas usvojena na Samitu Alijanse u Madridu.

    U deklaraciji se navodi da su lideri Alijanse, u svjetlu promijenjenog bezbjednosnog okruženja u Evropi, donijeli odluku u vezi sa mjerama kojima će pojačati podršku partnerima, uključujući BiH, Gruziju i Moldaviju.

    “Radićemo sa njima da izgradimo njihov integritet i elastičnost, razvijemo njihove kapacitete i podržimo političku nezavisnost. Takođe ćemo povećati našu podršku partnerima sa juga kada se radi o izgradnji kapaciteta”, ističe se u deklaraciji.

    Saveznici su najstrože osudili rusku specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, pozivajući Rusiju na punu odgovornost za ono što su nazvali “humanitarnom katastrofom”.

    Oni su poručili da Rusija mora smjesta da prekine operaciju i povuče se iz Ukrajine, kao i da osigura bezbijedan, neometan i održiv humanitatni pristup, dok je Bjelorusija pozvana da “prestane da bude saučesnik u ratu”.

    Lideri su pozdravili učešće predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog na samitu, kao i drugih zvaničnika, uključujući ministra odbrane u Savjetu ministara Sifeta Podžića.

    U dokumentu je, između ostalog, potvrđena puna solidarnost sa vlastima i narodom Ukrajine.

    Govoreći o prijetnjama Alijansi, lideri su upozorili na prijetnje iz Rusije i Kine, kao i na terorizam, kibernetički kriminal, hibritne i prijetnje iz svemira.

  • Erdogan uspješno ucijenio Finsku i Švedsku

    Erdogan uspješno ucijenio Finsku i Švedsku

    Redžep Tajip Erdogan je izgurao svoje – Turska je, kako je saopšteno u utorak iz njegove kancelarije, “dobila ono što je željela” od Švedske i Finske i konačno pružila svoju punu podršku njihovom prijemu u NATO.

    Erdogan se u utorak, uoči otvaranja samita NATO u Madridu, sastao sa finskim kolegom Saulijem Ninisteom i švedskom premijerkom Magdalenom Anderson.

    Finska i Švedska su 18. maja zbog rata u Ukrajini zvanično podnijele prijave generalnom sekretaru NATO za ulazak u alijansu. Turska je inicijalno blokirala njihove prijave, smatrajući da dvije zemlje imaju previše blag stav prema organizacijama poput Radničke partije Kurdistana (PKK), koja je vodila 38-godišnju pobunu protiv Turske tokom koje su stradale desetine hiljada ljudi. Ankara tvrdi da Švedska i Finska kriju članove PKK, kao i osobe koje su povezane sa neuspjelim pokušajem puča u Turskoj 2016. i traži od ove dvije države da odobre zahtjeve za izručenje osoba.

    – NATO je bezbjednosni savez i ne možemo da prihvatimo da teroristi budu u njemu – rekao je sredinom maja turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

    On je u srijedu upozorio da će samit NATO, koji je počeo u Madridu, da iskoristi kako bi dokumentovano dokazao da su Finska i Švedska “licemjerne” u borbi protiv terorizma i dodao da Švedska i Finska moraju da ispune očekivanja Ankare.

    Erdogan je kasnije istog dana ipak popustio, te nakon sastanka sa predsjednikom Finske i premijerkom Švedske potvrdio podršku politici otvorenih vrata NATO potpisujući zajedničku izjavu.

    Kako piše “Gardijan”, sporazum podrazumeva da Finska i Švedska ukinu svoj embargo na oružje, izmijene svoje zakone o terorizmu, podrže Tursku u njenom sukobu sa PKK i prestanu da podržavaju sirijsku pridružnicu ove partije, Jedinice narodne odbrane. Erdogan je danas objavio sedam tačaka sporazuma sa Švedskom i Finskom, preneo je Index.hr.

    Šta je Turska dobila?

    1. Finska i Švedska neće pružiti podršku PKK-u i Fetou (pokret disidentskog turskog sveštenika Fetulaha Gulena), a Turska će zauzvrat pružiti punu podršku zemljama u borbi sa prijetnjama njihovoj nacionalnoj bezbjednosti. Finska i Švedska složile su se da će najoštrije osuditi terorizam u svim njegovim oblicima.
    2. Finska i Švedska obavezale su se da će potvrditi da je PKK zabranjena teroristička organizacija i da će spriječiti aktivnosti grupe i svih drugih terorističkih entiteta, kao i aktivnosti pojedinaca u povezanim i skupinama ili mrežama povezanim sa tim terorističkim organizacijama.
    3. Finska je istakla nekoliko nedavnih izmjena svog krivičnog zakona kojima se proširio opseg kažnjivih terorističkih zločina, od kojih je posljednji stupio na snagu 1. januara, dok je Švedska potvrdila da će sljedećeg 1. januara stupiti na snagu novi, oštriji zakon o terorizmu i da se vlada priprema dodatno da pooštri protivterorističko zakonodavstvo.
    4. Turska, Finska i Švedska potvrdile su da između njih više ne postoji nacionalni embargo na oružje. Švedska mijenja svoj nacionalni regulatorni okvir za izvoz oružja u odnosu na NATO saveznike.
    5. Tri zemlje su se složile da uspostave zajednički mehanizam dijaloga i saradnje na svim nivoima vlasti. Finska i Švedska boriće se protiv terorizma u skladu s odredbama relevantnih dokumenata i politika NATO i preduzeti potrebne korake za pooštravanje domaćeg zakonodavstva u tu svrhu.

    Finska i Švedska će brzo i temeljno rješavati zahtjeve Turske za deportaciju ili izručenje osumnjičenih za terorizam, uzimajući u obzir informacije, dokaze i obavještajne podatke koje je dostavila Ankara, te istražiti i zabraniti sve aktivnosti finansiranja i regrutacije PKK i drugih terorističkih organizacija.

    Tri zemlje su se obavezale na borbu protiv dezinformacija i sprečavanje zlupotrebe domaćih zakona u korist terorističkih organizacija, uključujući aktivnosti koje potiču na nasilje protiv Turske. Finska i Švedska osiguraće da njihovi odgovarajući nacionalni regulatorni okviri za izvoz oružja omoguće nove obaveze prema saveznicima i odražavaju njihov status članica NATO.

    1. Za sprovođenje ovih koraka tri zemlje uspostaviće stalni zajednički mehanizam.
    2. Turska je takođe potvrdila svoju dugogodišnju podršku politici otvorenih vrata NATO, pristajući da podrži prijem Finske i Švedske na samitu u Madridu.

    Turska će od Švedske i Finske zatražiti izručenje 33 pripadnika pokreta PKK i Feto koje smatra teroristima, od čega šest članova PKK i šest članova Fetoa od Finske, a 10 članova PKK i 11 Fetoa od Švedske, objavio je ministar pravosuđa Bekir Bozdag, prenio je Index.hr, dodajući da je Feto pokret sveštenika Fetulaha Gulena, nekadašnjeg saveznika a danas protivnika Erdogana, kojeg ovaj smatra krivcem za pokušaj puča.

    Fred Kemp, predsjednik i izvršni direktor Atlantskog saveta, ocijenio je da je Erdogan “vješto iskoristio ovaj trenutak maksimalne prednosti da izvuče najviše moguće za svoje turske bezbjednosne interese i domaću politiku”.

    – Sve u svemu, ovo je bila maestralna igra Erdogana – zaključio je Kemp.

  • Zvanično: Finska i Švedska pozvane da uđu u NATO

    Zvanično: Finska i Švedska pozvane da uđu u NATO

    NATO je pozvao Švedsku i Finsku da postanu članice te vojne alijanse, navodi se u zajedničkom saopštenju koji je objavljen danas na samitu NATO u Madridu.

    U dokumentu se ističe da će pristupanjem Švedske i Finske te zemlje biti bezbjednije, NATO jači, a evro-atlantski region bezbjedniji.

    Rusija, koja je do sada bila označena kao saveznik, u saopštenju je opisana kao “najznačajnija i direktna prijetnja bezbjednosti saveznika”.

    Navodi se i da je NATO obećao da nastavi da pruža pomoć Ukrajini i usaglasio paket pomoći za modernizaciju odbrambenog sektora te zemlje, prenosi Rojters.

    Dodaje se da je Alijansa odlučila i da značajno ojača sopstvenu odbranu i odvraćanje.

    U dokumentu stoji da su se saveznici obavezali da rasporede dodatne robustne snage visoke pripravnosti na istočnom krilu.

    NATO je u saopštenju Kinu opisao kao izazov za interese, bezbednost i vrednosti Alijanse i kao zamlju koja pokušava da podrije međunarodni poredak zasnovan na pravilima.

  • Još jedna zemlja priznala nezavisnost DNR i LNR

    Još jedna zemlja priznala nezavisnost DNR i LNR

    Sirija je priznala nezavisnost i suverenitet Donjecke i Luganske narodne republike (DNR i LNR), saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova te zemlje.

    “Sirijska Arapska Republika odlučila je da prizna nezavisnost i suverenitet Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike”, navodi se u saopštenju sirijskog Ministarstva spoljnih poslova koje je objavila sirijska državna agencija SANA.

    Predsednik Rusije Vladimir Putin se u februaru, posle vanrednog velikog sastanka Saveta bezbednosti zemlje, obratio građanima Ruske Federacije i izjavio da smatra da je neophodno doneti odluku o momentalnom priznavanju suvereniteta LNR i DNR, jer oni koji su krenuli putem krvoprolića, nasilja i bezakonja nisu priznavali i ne priznaju nijedno drugo rešenje sukoba u Donbasu, osim vojnog.

    Odmah nakon obraćanja, predsednik je u Kremlju potpisao ukaze o priznavanju republika Donbasa.

    U svojim ukazima Putin je naložio da Oružane snage Rusije obezbede održavanje mira u DNR i LNR.

  • Zaharova navodi da Zapad stvara vještačku krizu

    Zaharova navodi da Zapad stvara vještačku krizu

    Rusija ne sprečava izvoz žitarica sa teritorije Ukrajine i spremna je da izveze desetine miliona tona sopstvenog žita ukoliko Zapad ukine blokadu isporuka hrane, rekla je danas na konferenciji za novinare portparol Miistarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je naglasila da Rusija ne sprečava izvoz žitarica iz Ukrajine i otvara bezbjedne koridore za tu aktivnost svakog dana, prenio je TASS.Zaharova je naglasila da će Zapad, ako je zabrinut za moguću pojavu gladi u svijetu, “prekinuti blokiranje isporuka hrane”.

    Prema njenim riječima, “Vašington, Brisel i London čine sve da se situacija vještački eskalira”.

    Zaharova je napomenula da krivicu za blokiranje izvoza žitarica iz Ukrajine snosi i kijevski režim, koji je odgovoran za deminiranje luka.

    Ona je kritikovala njemačkog ministra spoljnih poslova Analenu Berbok zbog izjave da Rusija koristi glad kao oružje.