VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Iran pristaje poslati dodatnu vojnu pomoć Rusiji

    Iran pristaje poslati dodatnu vojnu pomoć Rusiji

    Iran je obećao Rusiji isporučiti projektile zemlja-zemlja, uz još bespilotnih letjelica, rekla su Rojtersu dva visoka iranska dužnosnika i dvojica iranskih diplomata, što je potez koji će vjerovatno razbjesniti Sjedinjene Države i druge zapadne sile.

    Posao je dogovoren 6. oktobra kada su prvi potpredsjednik Irana Mohamad Mokber, dva visoka dužnosnika moćne iranske Revolucionarne garde i član Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti posjetili Moskvu radi razgovora s Rusijom o isporuci oružja.

    Rojters je citirao iranskog dužnosnika o putovanju u oktobru koji je rekao: “Rusi su tražili više bespilotnih letjelica i onih iranskih balističkih projektila s poboljšanom preciznošću, posebno familiju projektila Fateh i Zolfagar.”

    Iran je u utorak ponovio svoje poricanje prodaje bespilotnih letjelica Rusiji i pozvao na pregovore s Ukrajinom kako bi se “razriješile” optužbe.

    Ali Teheran istovremeno tvrdi da ima puno pravo prodavati oružje u inostranstvu budući da su ograničenja prodaje oružja sadržana u iranskom nuklearnom sporazumu iz 2015. istekla 2020. godine.

    Amerika, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kažu da bi prodaja projektila bila u suprotnosti s nuklearnim sporazumom.

  • Fon der Lejen objavila kako EU planira smanjiti cijenu gasa

    Fon der Lejen objavila kako EU planira smanjiti cijenu gasa

    Predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Lejen danas je na sjednici Evropskog parlamenta upoznala zastupnike s prijedlozima za smanjenje cijena gasa koje je jučer objavila Komisija.

    O tome će se razgovarati na predstojećem samitu EU, a nakon toga će raspravljati ministri energetike na svom sastanku 25. oktobra.

    Komisija je predložila paket mjera koje predviđaju zajedničku kupovinu gasa, uvođenje mehanizma za ograničavanje cijena na berzi gasa, nove mjere za transparentnu upotrebu infrastrukture i solidarnost među državama članicama, uz kontinuirane napore za smanjenje potražnje za plinom.

    Komisija se nije odlučila na uvođenje ograničenja na veleprodajne cijene plina i umjesto toga je predložila stvaranje nove referentne vrijednosti za određivanje cijena ukapanog prirodnog plina, okvir za predlaganje mehanizma korekcije cijena kako bi se uspostavilo dinamično ograničenje cijena za transakcije na berzi gasa te privremen okvir kako bi se spriječio ekstreman porast cijena na tržištima izvedenica.

    Oni su predložili reformu indeksa na nizozemskoj berzi plina, TTF, koji služi kao referentna vrijednost za Evropu. Taj indeks uzima u obzir samo gas koji se dostavlja gasovodima, a njegova cijena je odletjela u nebo nakon prekida isporuke ruskog gasa i ne uzima u obzir sve veći uvoz ukapanog plina kojim se kompenzuje ruski plin.

    Komisija stoga želi stvoriti novi, komplementarni indeks do marta sljedeće godine, koji bi bolje održavao situaciju na tržištu gasa, to jeste sve veći udio ukapnog gasa, a kako bi se došlo do stabilnih i predvidljivih cijena za kupovinu ukapanog plina za punjenje skladišta za sljedeću sezonu 2023.

    U međuvremenu dok se ne uspostavi novi indeks, Komisija predlaže novi privremeni mehanizam koji bi uveo dinamično ograničenje cijena na berzi TTF, što znači da bi se pri određivanju gornje cijene vodilo računa o cijenama u drugim dijelovima svijeta, kako proizvođači ne bi preusmjerili svoj gas prema drugim tržištima i ostavili Evropu bez gasa.

  • Lavrov: Ruske diplomate na Zapadu rade u nehumanim uslovima

    Lavrov: Ruske diplomate na Zapadu rade u nehumanim uslovima

    Nema smisla održavati prethodno diplomatsko prisustvo u zapadnim zemljama jer ruske diplomate tamo rade u uslovima koji se teško mogu nazvati humanim, izajvio je ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov u obraćanju diplomiranim kolegama koji prvi put preuzimaju diplomatske dužnosti.

    Ruske diplomate u zapadnim zemljama neprekidno su suočene sa problemima i prijetnjom od stresnih situacija, a što je najvažnije za diplomate, nema posla otkada je Evropa presjekla sve ekonomske odnose sa Rusijom, rekao je Lavrov, prenio je TAS S.

    Šef ruske diplomatije je istakao da je Zapad stao na stranu onih koji žele da ožive nacizam, jer podržava Ukrajinu.

    U tim uslovima, Rusija se okreće zemljama koje su spremne na ravnopravnu i obostrano korisnu saradnju, naveo je Lavrov.

    Prema njegovim riječima, zemlje takozvanog trećeg svijeta u Aziji, Africi i Latinskoj Americi sada zaslužuju posebnu pažnju Rusije za moguću saradnju.

    Lavrov je rekao da će sve diplomirane diplomate biti raspoređene na radna mjesta.

    On je ukazao da je Rusija godinama upozoravala da je stvaranje prijetnji na njenim granicama neprihvatljivo, a da je režim u Kijevu zabranjivao Rusima da koriste ruski jezik u obrazovanju, medijima, kulturi i mnogim drugim segmentima.

    Lavrov je podsjetio da je Kijev osam godina bombardovao Donbas, ubijajući, kako tvrdi, žene i djecu, a da to Zapad nijednom rječju nije osudio.

  • Rusija: Odbijen pokušaj zauzimanja nuklearne elektrane Zaporožje

    Rusija: Odbijen pokušaj zauzimanja nuklearne elektrane Zaporožje

    Rusija je saopštila da su ukrajinske snage pokušale da zauzmu atomsku centralu Zaporožje na istoku Ukrajine koja je pod kontrolom ruskih trupa, ali da je pokušaj odbijen poslije nekoliko sati borbe.

    • Nakon granatiranja grada, pokrenut je kopneni napad, uključujući pokušaj zauzimanja nuklearne elektrane Zaporožje. Bitka je trajala nekoliko časova, najmanje tri i po časa – izjavio je lokalni zvaničnik Vladimir Rogov, koga je postavila Rusija.

    On je dodao da je napad “odbijen”, javila je agencija RIA Novosti.

    Istovremeno je guverener Hersona Vladimir Saldo saopštio da vlasti planiraju “premještanje” oko 50.000 do 60.000 ljudi na lijevu obalu rijeke Dnjepar i u ruske regione i da će relokacija trajati oko šest dana, prenio je TASS.

    Saldo je ranije rekao da postoji mogućnost da će se Herson naći pod vatrom ukrajinskih snaga i da ukrajinska strana gomila trupe za veliku ofanzivu.

  • Hrvatska i Mađarska ujedinjene protiv odluke EU

    Hrvatska i Mađarska ujedinjene protiv odluke EU

    Evropska unija je u ponedjeljak odlučila obučiti 15.000 ukrajinskih vojnika, ali i Mađarska i Hrvatska kažu da neće učestvovati.

    Hrvatska se pridružila svom sjevernom susjedu i članici EU, Mađarskoj, u odbijanju obučavanja ukrajinskih vojnika na svojim teritorijama, odluka je donesena u ponedjeljak na sastanku ministara vanjskih poslova Evropske unije.

    “Ne želim da se Hrvatska u ovaj rat uplete više nego što mora biti”, rekao je u utorak u glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu, predsjednik Zoran Milanović.

    “Kao vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske neću odobriti obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj”, dodao je Milanović.

    Milanović je to odgovorio na novinarski upit o odluci Evropske unije da uspostavi misiju za vojnu obuku za dalju podršku Ukrajini i poboljšanje sposobnosti ukrajinskih oružanih snaga koje će djelovati na teritoriji država članica Evropske unije.

  • “Šmit više nema kredibilitet za funkciju u BiH”

    “Šmit više nema kredibilitet za funkciju u BiH”

    Više od 25 evrozastupnika iz njemačkog, nizozemskog i francuskog parlamenta pozvalo je visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje, da povuče nedavno nametnute izmjene Izbornog zakona, a evroparlamentarka Tineke Strik, koja je pokrenula ovu inicijativu, kaže da “Šmit više nema kredibilitet da obavlja ovu funkciju i da se svojim odlukama svrstao na jednu stranu”.

    Strik je u izjavi za N1 navela da je Šmita pozvala u Komitet za spoljne poslove očekujući da će opravdati odluku koju je donio na dan Opštih izbora u BiH o izmjeni Ustava Federacije BiH i izmjeni Izbornog zakona BiH.

    Ona je rekla da OHR i Šmit imaju moć u BiH jer može nametati zakone, a on je to, kaže, uradio u izbornoj noći zanemarijući i neuvažavajući birače koji moraju znati pravila po kojima biraju.

    Ocijenila je da je Šmit nametnutu odluku doneo u “najgorem mogućem trenutku” i da je time, kako kaže, pokazao da mu nije stalo do toga šta građani i birači u BiH uopšte žele.

    Strik kaže da nije problem samo trenutak za donošenje ovih odluka, već i sadržaj samih amandmana.

    Ističe da je Šmit tim odlukama na neki način cementirao etničku segregaciju.

    “To vodi ka etničkim podelama i mislim da je opasno, mislim da je zemlja previše podijeljena po osnovu etničke pripadnosti, a ja mislim da treba ići napred prema inkluzivnom društvu gdje svaki građanin i glas imaju istu težinu”, rekla je Strik.

    Šmit je, ističe, tim odlukama na neki način smirio HDZ umesto da, kako kaže, traži rješenja koja vode zemlju napred.

    Ukazuje da je Šmit na taj način napravio prepreku za novoizabrane političare da konstruktivno zajedno rade.

    “Evropski parlament nema moć i ovlašćenja nad OHR-om i Šmitom. Veće za implementaciju mira ima tu moć, ali mislim da je važno da uputimo vrlo jasan signal. Postoji veliki broj stranaka u Evropskom parlamentu koji se ne slaže s njim, ljuti su i mislim da on nema više kredibilitet za ovu funkciju”, rekla je Strik.

    Smatra i da je za ovu funkciju neophodno imati kredibilitet i autoritet.

    “S jedne strane je to opravdano, a s druge strane, želimo poslati poruku da je pogrešno to što je on uradio te da mora pojasniti svoju poziciju”, rekla je, između ostalog, Strik.

  • “Nismo i ne prijetimo Ukrajini nuklearnim oružjem”

    “Nismo i ne prijetimo Ukrajini nuklearnim oružjem”

    Rusija nije prijetila i ne prijeti Ukrajini nuklearnim oružjem, izjavio je Konstantin Voroncov, zamjenik direktora Departmana za neširenje i kontrolu nad naoružanjem Ministarstva inostranih poslova Rusije.
    „Rusija nije i ne prijeti Ukrajini nuklearnim oružjem. Istovremeno, ozbiljnu zabrinutost su izazvale izjave kijevskih vlasti o mogućnosti revizije nenuklearnog statusa Ukrajine, što bi označilo pokušaj dobijanja nuklearnog oružja nauštrb režima Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Uzimajući u obzir nedavne izjave Kijeva da je neophodno da NATO članice preventivno napadnu Rusiju nuklearnim oružjem, ovo je dvostruko nedopustivo i kategorički neprihvatljivo“, objasnio je Voroncov na sjednici Prvog komiteta Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

    Prethodno je predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski izjavio da NATO treba da nanese „preventivne“ udare na Rusiju, a ne da „čeka ruske nuklearne udare“. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov istakao je da Ukrajina stvara rizike povezane sa primjenom oružja za masovno uništenje, o čemu svjedoči izjava predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog o „preventivnom napadu“ NATO-a na Rusiju.

    Kijev krši Budimpeštanski memorandum
    Diplomata je takođe odgovorio i na replike brojnih zapadnih zemalja, koje su optužile Rusiju da krši Budimpeštanski memorandum.

    On je odgovorio da sam Kijev dugi niz godina nije poštovao budimpeštanske obaveze, a naročito one koje su predviđale suprotstavljanje porastu agresivnog nacionalizma i šovinizma.

    „U Kijevu su otvoreno podsticali nacionalizam, posebno njegove radikalne oblike. Glorifikacija nacističkih zločinaca postala je dio državne politike i ideologije. Upravo je razulareni nacionalni radikalizam primorao stanovnike mnogih ukrajinskih oblasti da brane svoja osnovna prava i vitalne interese putem realizacije prava na samoopredeljenje“, ocijenio je Voroncov.

    Nakon raspada SSSR-a Kijev je naslijedio značajan arsenal nuklearnog naoružanja. Ipak, 1994. godine su Ukrajina, Rusija, SAD i Velika Britanija potpisale Budimpeštanski memorandum, koji je služio kao međunarodni sporazum o bezbjednosnim garancijama u vezi sa pristupanjem Ukrajine Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja. Prema tom sporazumu, nuklearni arsenal na ukrajinskoj teritoriji je likvidiran, a nuklearne sile su se obavezale da će garantovati Kijevu bezbjednost.

  • Grčka apelovala na svoje državljane da napuste Ukrajinu

    Grčka apelovala na svoje državljane da napuste Ukrajinu

    Grčko ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je grčke građane da ne putuju u Ukrajinu i apelovalo na one koji su još uvijek u toj zemlji da je odmah napuste.
    U saopštenju koje je objavljeno nekoliko sati nakon najnovijeg talasa ruskih vazdušnih napada, grčko ministarstvo “snažno obeshrabruje” bilo kakvo putovanje u Ukrajinu, opisujući bezbjednosnu situaciju u toj zemlji kao “nestabilnu i neizvjesnu”, prenosi Gardijan.

    ”U isto vrijeme, građanima Grčke koji se trenutno nalaze u Ukrajini savjetuje se da odmah napuste zemlju. Grčkim građanima koji još nisu napustili zemlju takođe se savjetuje da odmah prijave kontakt podatke u ambasadi Grčke u Kijevu”, navodi Ministarstvo u saopštenju.

    Upozorenje o putovanju izdato je nakon što je ministar spoljnih poslova Grčke Nikos Dendias najavio da će boraviti u Kijevu kako bi razgovarao sa ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom i drugim visokim zvaničnicima Ukrajine.

  • Biden na tržište pušta 15 miliona barela nafte iz američkih rezervi

    Biden na tržište pušta 15 miliona barela nafte iz američkih rezervi

    Predsjednik SAD-a Joe Biden danas bi trebao objaviti da Amerika stavlja na tržište posljednjih 15 miliona barela što je rekordna količina puštanja iz američkih strateških rezervi nafte, s tim da je moguće i veće “oslobađanja” ako cijene energije porastu.

    Nova tranša nafte iz strateških američkih naftnih rezervi od 180 miliona barela stiže kao odgovor na poskupljenja povezana s invazijom Rusije na Ukrajinu, rekao je u utorak visoki američki zvaničnik pod uslovom anonimnosti. On smatra da se strateške rezerve nafte ne koriste neodgovorno, prenosi France24.

    Naredba, koju će Biden objaviti, znači da će predsjednik “jasno dati do znanja da je administracija spremna poduzeti značajne dodatne poteze, ukoliko bude potrebe, tokom ove zime zbog ruskih ili drugih akcija koje narušavaju globalna tržišta.

    Odluka da se napravi najveći do sada pad u rezerve nafte za vanredne situacije, koje se obično drže za reagovanje na situacije kao što su zatvaranje rafinerija nafte zbog uragana, bila je Bidenova odluka s ciljem smirenja energetskog tržišta i zaštite najveće svjetske ekonomije od šokova koje je izazvao rat u Ukrajini.

    Glavni izvoznik energije, Rusija, je pogođena američkim i evropskim sankcijama ubrzo nakon što je izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru, što je izazvalo previranja na tržištima. Osim toga, Kremlj je zaprijetio da će iskoristiti svoju polugu nad opskrbom energijom kao ekonomsko oružje protiv Zapada, koji podržava borbu Ukrajine.

    Za Bidena postoje ozbiljne domaće brige, jer su cijene benzina u jednom trenutku u prosjeku bile više od 5 dolara po galonu, što je izazvalo bijes širom zemlje.

    Iako su cijene od tada umjerene, inflacija je i dalje najveći faktor koji pokreće nade Republikanaca da će poraziti Demokrate na parlamentarnim izborima u novembru, na sredini mandata.

  • Zelenski otpustio ambasadora Ukrajine u Kazahstanu, za sve kriv skandalozni intervju

    Zelenski otpustio ambasadora Ukrajine u Kazahstanu, za sve kriv skandalozni intervju

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je odluku o smjeni ukrajinskog ambasadora u Kazahstanu Petra Vrublevskog, a čini se kako je za ovu odluku najveći “krivac” intervju koji je Vrublevski dao medijima.

    Naime, još krajem augusta, Vrublevski je u intervjuu za kazahstanske medije govorio o stanju u Ukrajini te je objasnio kako se Ukrajinci trude da ubiju što više Rusa.

    “Pokušavamo da ubijamo što je više moguće. Što više Rusa ubijemo sada, to će manje naša djeca morati da ubijaju”, rekao je Vrublevski u tom intervjuu.

    Nakon ove izjave, prve reakcije stigle su iz Rusije, a glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je kako ovakve riječi može uputiti samo ambasador iza kojeg stoji “teroristički režim”.

    Povodom ove izjave, Vrublevski je pozvan i u Ministarstvo vanjskih poslova Kazahstana gdje je morao objasniti svoje izjave. Tokom sastanka, iz kazahstanskog ministarstva su naglasili kako je ponašanje Vrublevskog neprihvatljivo, ukoliko se u obzir uzme činjenica da je on ambasador strane države.

    Nakon razgovora, Vrublevski je uputio izvinjenje, ali su kazahstanske vlasti aktivno radile na tome da ambasador napusti državu.

    “Početkom oktobra, Kazahstan je najavio da će Vrublevski napustiti zemlju. Istovremeno, postojao je dogovor s Ukrajinom da ona sama opozove ambasadora ukoliko ne žele da on bude protjeran iz države odlukom kazahstanskih vlasti”, prenose ukrajinski mediji.