VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Erdogan: Ako Švedska i Finska ne ispune obaveze, ništa od ulaska u NATO

    Erdogan: Ako Švedska i Finska ne ispune obaveze, ništa od ulaska u NATO

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako će Turska u narednom periodu pratiti implementaciju sporazuma koji je potpisan sa Švedskom i Finskom uz prisustvo generalnog sekretara NATO-a.

    Erdogan je pojasnio kako će Švedska i Finska morati ispuniti obećanja koja su dala Turskoj u sporazumu, a na osnovu čega Turska neće koristiti veto za ulazak ovih skandinavskih zemalja u NATO.
    “Švedska i Finska moraju ispuniti obećanja, uključujući i ono koje se tiče isporučivanja 73 pripadnika terorističkih grupa. Snažno smo naglasili poruku da od naših saveznika očekujemo istinsku solidarnosti, ne samo riječima već i na djelu”, rekao je Erdogan.
    Nakon što je trilateralni sporazum potpisan u Madridu, Švedska i Finska su dobile zeleno svjetlo za ulazak u NATO. Međutim, za konačni ulazak u ovu vojnu alijansu, bit će potrebna ratifikacija parlamenata svih država članica.

    “Ako Finska i Švedska ispune svoje obaveze, mi ćemo poslati ratifikaciju u parlament. Ako se obaveze ne ispune, to ne dolazi u obzir”, poručio je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan.

    Na kraju obraćanja medijima, turski predsjednik je pozvao sve države da učestvuju u naporima za prekid sukoba.

    “Trebali bismo intenzivirati naše diplomatske napore kako bismo postigli dugotrajni prekid vatre”, izjavio je turski predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan.

  • “Povelja UN je sprečila treći svijetski rat”

    “Povelja UN je sprečila treći svijetski rat”

    Zamenik šefa ruskog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev rekao je danas da je zahvaljujući Ujedinjenim nacijama svet uspeo da izbegne treći svetski rat.

    Govoreći na plenarnom zasedanju Sanktpeterburškog međunarodnog pravnog foruma Medvedev je ocenio da sistem UN nije bez mana.

    “Međutim, uprkos svim problemima i krizama sa kojima su se UN i države članice suočavale proteklih godina, nemoguće je ne saglasiti se da je, u velikoj meri zahvaljujući međunarodnim pravnim i političkim mehanizmima predviđenim u Povelji UN, bilo moguće da se ne sklizne u ponor trećeg svetskog rata“”, rekao je Medvedev.

    On je takođe primetio da su ovi faktori omogućili da se reše mnoga akutna pitanja posleratnog poretka na planeti, da se stvore civilizovana pravila za međunarodnu saradnju, prenosi agencija RIA novosti.

  • “Ne postoji nijedan legalan put kojim bi britanski vojni stručnjaci ušli u BiH”

    “Ne postoji nijedan legalan put kojim bi britanski vojni stručnjaci ušli u BiH”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da ne postoji nijedan legalan put kojim bi britanski vojni stručnjaci ušli u BiH, ali da je to manir stare kolonijalne sile koja nikada nije kucala na vrata svojih kolonija, kako oni BiH očigledno vide.

    Dodik je istakao da je uspostavljanje centra za tzv. sajber sigurnost drugo ime za uspostavljanje britanskog obavještajnog punkta.

    “Osim nelegalnog visokog predstavnika, BiH će dobiti i nelegalne nazovi vojne stručnjake, a sve pod izgovorom navodnog secesionizma i tzv.malignog ruskog uticaja”, izjavio je Dodik, upitan da prokomentariše najavu Velike Britanije da će poslati vojne stručnjake u BiH.

    Prema njegovim riječima, secesionizam je pitanje za Britance, ali ne u BiH već u Škotskoj i dobro bi bilo da se time pozabave na svojoj teritoriji.

    “Svoju viševjekovnu frustraciju Rusima bi da izliječe na BiH, na kojoj nema ko se nije igrao, obučavao i punio svoje biografije. Ništa novo od Britanaca, i pred prošle izbore su poslali svoje jedinice ovdje. Valjda procjenjuju da tako njihovi kandidati iz PDP imaju bolje šanse”, rekao je Dodik za Srnu.

    Velika Britanija saopštila je danas da će poslati vojne stručnjake u BiH, radi borbe protiv uticaja Rusije, jačanja Misije NATO-a i unapređenja stabilnosti i bezbjednosti u zemlji.

  • Putin: Operacija ide po planu

    Putin: Operacija ide po planu

    Ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini odvija se prema planu i nema potrebe da se postavljaju rokovi za njeno okončanje, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin na kraju posjete Turkmenistanu.

    Putin je rekao da je cilj specijalne vojne operacije oslobođenje Donbasa, odbrana naroda koji tamo živi i “stvaranje uslova koji će garantovati bezbjednost samoj Rusiji”, prenio je TASS.

    “Posao se odvija na miran i ritmičan način. Trupe napreduju i stižu do krajnjih tačaka koje su određene kao zadatak u određenoj fazi ovog borbenog posla. Sve ide po planu”, izjavio je ruski predsjednik.

    Na pitanje o mogućem roku za završavanje operacije, Putin je odgovorio da nema potrebe da se postavljaju rokovi.

    “Ovo zavisi od intenziteta borbenih operacija, koje su direktno vezane za potencijalne gubitke, i moramo da razmišljamo o zaštiti života naših momaka”, naglasio je Putin.

  • Raspušten izraelski parlament, prilika za povratak Netanjahua

    Raspušten izraelski parlament, prilika za povratak Netanjahua

    Izraelski parlament, Kneset, glasao je danas za samoraspuštanje, što je otvorilo put za nove izbore 1. novembra, pete za manje od četiri godine.

    Ministar spoljnih poslova Jair Lapid sutra će preuzeti dužnost privremenog premijera u skladu sa uslovima koalicionog sporazuma između odlazećeg premijera Naftalija Beneta i Lapida prošle godine.

    Današnje glasanje u parlamentu dovodi do kraja Benetovog premijerskog mandata, jednog od najkraćih u istoriji Izraela i daje bivšem premijeru Benjaminu Netanjahuu priliku da se vrati na vlast, navodi Si-En-En.

    Nedavne ankete pokazuju da je stranka Likud bivšeg premijera Netanjahua na putu da osvoji najveći broj mijesta u Knesetu, ali ankete ne pokazuju da će njegov desničarski blok nužno imati dovoljno mjesta kako bi dobio parlamentarnu većinu da formira vladajuću koaliciju.

    Odlazeći premijer Benet je poručio da se neće kandidovati za reizbor, rekavši da je “vrijeme da se malo povuče” i “sagleda stvari spolja”.

    Vlada Benet-Lapida položila je zakletvu u junu prošle godine, čime je okončan Netanjahuov premijerski mandat, koji je trajao više od 12 godina.

  • Bajden: Istorijski samit, nova pomoć SAD Ukrajini

    Bajden: Istorijski samit, nova pomoć SAD Ukrajini

    Američki predsjednik Džo Bajden ocijenio je danas da je samit NATO u Mdridu bio “istorijski” i najavio narednih dana novu vojnu pomoć Vašingtona Ukrajini vrijednu 800 miliona dolara.

    “Pružaćemo podršku Ukrajini dokle god bude trebalo”, rekao je Bajden na pres-konferenciji na kraju samita NATO u Madridu, prenosi Rojters

    On je rekao da se NATO transformisao sam prilagođavajući se brzo izmijenjenoj bezbjednosnoj situaciji u svijetu i poručio da će Alijansa braniti svaki pedalj teritorije članica NATO.

    Ocijenio je da je samit Alijanse u Madridu bio “istorijski”, dodaje AP.

  • Stoltenberg: NATO ulaže milijardu evra u vojna tehnološka istraživanja

    Stoltenberg: NATO ulaže milijardu evra u vojna tehnološka istraživanja

    NATO će pokrenuti fond za inovacije čiji će budžet biti milijardu evra, kako bi podstakao tehnološka istraživanja u vojne svrhe, izjavio je danas generalni sekretar te organizacije Jens Stoltenberg na samitu u Madridu.

    Lideri okupljeni na samitu NATO-a u Madridu složili su se da formiraju fond, naveo je Stoltenberg posljednjeg dana sastanka, navodi Rojters.

    “Složili smo se da uspostavimo novi fond za inovacije od milijardu evra”, istakao je Stoltenberg na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

    Multinacionalni fond bi trebalo da okupi vlade, privatni sektor i akademsku zajednicu kako bi ojačao tehnološku prednost NATO-a, saopštila je ta organizacija, navodi britanska agencija.

  • Samit NATO donio odluke o transformaciji i jačanju saveza

    Samit NATO u Madridu bliži se danas završnici odlukama o transformaciji i jačanju Alijanse.

    “Odluke koje smo donijeli u Madridu obezbjediće da naša Alijansa nastavi da čuva mir, sprečava sukobe i štiti naše narode i naše vrijednosti. Evropa i Sjeverna Amerika zajedno u NATO”, izjavio je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, a navedeno je u saopštenju.

    Lideri zemalja članica NATO složili su se sa fundamentalnim promjenama u odvraćanju i odbrani NATO, uz jačanje napredne odbrane, jačanje borbenih grupa u istočnom dijelu Alijanse i povećanje broja snaga visoke spremnosti na preko 300.000.

    Lideri su se, takođe, složili da više ulažu u vojni savez i da povećaju zajedničko finansiranje.

    Tokom samita najbliži partneri NATO Finska i Švedska pozvani su da se pridruže Alijansi, što je značajan podsticaj evroatlantskoj bezbjednosti.

    Saveznici su se složili da pruže dugoročnu podršku Ukrajini kroz ojačani sveobuhvatni paket pomoći.

    Lideri su podržali novi strateški koncept NATO u opasnijem i konkurentnijem svijetu, a kojim se utvrđuje pristup NATO Rusiji i drugim prijetnjama, uključujući terorizam, sajber i hibridne napade.

    Prvi put strateški koncept se bavi izazovima koje postavlja Kina, a lideri su se dogovorili i o koracima za borbu protiv klimatskih promjena, uključujući ciljeve za smanjenje emisije gasova staklene bašte i kretanje ka nultoj emisiji do 2050. godine.

    Na Samitu je, takođe, pokrenut novi fond za inovacije NATO koji će pomoći Alijansi da “izoštri” svoju tehnološku prednost.

    Saveznici su se, takođe, ponovo posvetili borbi protiv terorizma i odgovorom NATO na prijetnje i izazove sa Bliskog istoka, sjeverne Afrike i Sahela.

    “Suočavamo se sa najozbiljnijom bezbjednosnom situacijom u posljednjih nekoliko decenija. Ali izlazimo na izazov sa jedinstvom i odlučnošću”, poručio je generalni sekretar NATO na završnoj konferenciji za novinare.

    On je zahvalio Španiji što je bila domaćin istorijskog samita i rekao da će sljedeće godine samit NATO biti održan u Viljnusu u Litvaniji.

    U Madridu su na samitu prvi put zajedno učestvovali partneri NATO iz Indo-Pacifika – Australija, Japan, Novi Zeland i Republika Koreja.

  • Đinping povodom 25 godina od okončanja britanske uprave

    Đinping povodom 25 godina od okončanja britanske uprave

    Kineski predsjednik Si Đinping rekao je danas tokom posjete Hong Kongu povodom 25 godina od okončanja britanske uprave da se ovaj grad “uzdigao iz vatre”.

    Ovo je prva Sijeva posjeta velikom poslovnom centru nakon gušenja demokratskog pokreta.

    “U prethodnom periodu, Hong Kong je prošao više od jednog ozbiljnog testa i prevazišao više od jednog rizika i izazova”, rekao je Si po dolasku na stanicu brzih vozova u centru grada.

    On je dodao da se “Hong Kong, nakon oluje, uzdigao iz vatre i pokazao izuzetnu vitalnost”.

    Danas je i polovina pedesetogodišnjeg perioda modela uprave koji su dogovorili Velika Britanija i Kina. Prema tom dogovoru, grad će zadržati određenu autonomiju i slobode.

    Kritičari kažu da su te slobode ukinute zakonom o bezbjednosti koji su nametnule vlasti iz Pekinga nakon prodemokratskih demonstracija 2019. godine.

    Si je rekao danas da su “činjenice pokazale da je sistem ‘jedna zemlja – dva sistema’ veoma vitalan”.

    “To može da garantuje dugoročnu stabilnost i prosperitet Hong Konga i da brani dobrobit naroda pokrajine”, dodao je kineski predsjednik.

    Ovo je prvo Sijevo putovanje izvan centralnog dijela Kine u posljednje gotovo dvije i po godine.

  • “NATO nije naša opcija”

    “NATO nije naša opcija”

    Austrijski kancelar Karl Nehamer ocenio je da postoji novi kvalitet saradnje neutralnih i nesvrstanih država kao što je Austrija sa NATO.

    Ali, kako je dodao, da članstvo Beča u zapadnoj vojnoj alijansi nije opcija i da se o tome ne razmišlja.

    Austrija jeste i ostaje neutralna, ali i poudzan partner po pitanju bezbednosne politike, poručio je Nehamer koji prisustvuje Samitu NATO u Madridu.

    On je podsetio da je Austrija već sada sa oko 400 vojnika aktivna u mirovnim misijama EU, kao i sa 300 u misijama NATO i 200 u misijama EU.

    Austrija, prema njegovim rečima, može kao neutralna zemlja da pokaže solidarnost i nastupa kao posrednik.

    To što je dobio poziv od španskog kolege Pedra Sančesa da prisustvuje “evroatlantskoj večeri”, koji su, pored predstavnika NATO država, prisustvovale i nesvrstane članice EU, ocenio je novim kvalitetom u odnosima i, kako je kazao, možda i prekretnicom u saradnji.

    Ukazao je da je to verovatno posledica rata u Ukrajini.

    “Saradnja NATO i EU je važan sastavni deo odbrambene i bezbednosne politike”, istakao je Nehamer.

    Generalni sekretar Slobodarske partije Austrije (FPO) Mihael Šnedlic ocenio je pogrešnim i fatalnim signalom učešće Nehamera na Samitu NATO.

    “Nehamer ponovo nanosi štetu našem statusu kao neutralne zemlje. ”N” u nazivu NATO definitivno ne stoji za trajnu neutralnost”, naglasio je on.

    Inače, Nehamer je na marginama Samita NATO imao sastanak sa predsednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom.

    Taj sastanak Nehamer je okarakterisao kao “početak relaksiranijih odnosa” sa Turskom.

    Između Beča i Ankare u prošlosti postojale su tenzije, zbog kojih je Turska čak i blokirala vojnu saradnju Austrije sa NATO u okviru Partnerstva za mir.