VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Nebezni: Svi se nadamo miru

    Nebezni: Svi se nadamo miru

    Moskva ne vidi spremnost za konstruktivnu saradnju zapadnih zemalja i kijevskih vlasti, izjavio je stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja.

    “Nadam se da će kada prestanu ovo pumpanje oružjem i bezumlje, kada se oni koji ovaj posrednički rat vode protiv nas preko jadnih Ukrajinaca zaustave i kada stvarno saslušaju šta Rusiju brine – i izgledi za mir biti izvesniji“, istakao je diplomata.

    Odgovarajući na pitanje da li se ove godine može očekivati regulisanje sukoba u Ukrajini, Nebenzja je rekao:

    “Svi se nadamo miru“, poručio je diplomata.

    Ranije je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u intervjuu nemačkom listu “Velt“ izjavio da put ka miru vodi preko isporuka oružja Kijevu.

  • Sve je u Putinovim rukama?

    Sve je u Putinovim rukama?

    Ruske vlasti odavno ne kriju da po zatvorima regrutuju borce za rat protiv Ukrajine.

    Da li će ti ljudi koji se bore u jedinicama grupe Vagner zaista biti pušteni na slobodu nakon obavljenog zadatka na frontu?

    Vesti o regrutovanju zatvorenika u ruskim zatvorima, koji se potom šalju u rat protiv Ukrajine, prvi put su se pojavile u julu 2022. Do septembra je to bilo praktično opštepoznato. Regrutovanje vrši preduzetnik Jevgenij Prigožin, koji vodi grupu Vagner. Smatra se da je ta privatna bezbednosna kompanija “vojska u senci” predsednika Vladimira Putina.

    U zamenu za šest meseci vojne službe, zatvorenicima se obećava pomilovanje. S obzirom na to da ruski parlament nije proglasio amnestiju, pravni stručnjaci ocenjuju da su Putinove urebe jedini način na koji zatvorenici mogu biti pomilovani zbog učešća u ratu.

    Otkako je Putin došao na vlast, broj pomilovanja naglo je opao. U poslednja dva mandata bilo je svega nekoliko pomilovanih godišnje – 2021. godine, prema internet-stranici Kremlja, samo šest osoba. A sada je, po Prigožinu, Putin pomilovao hiljade zatvorenika u roku od nekoliko meseci.

    Koliko je boraca regrutovano?
    Ruski internet-portal “Mediazona”, koji radi iz Vilnjusa i Tbilisija, pregledao je podatke ruske zatvorske službe i utvrdio da je broj zatvorenika od septembra do oktobra 2022. godine pao za 23.000 – navodno zbog regrutovanja. Olga Romanova, osnivačica organizacije za ljudska prava “Rusija iza rešetaka”, potvrđuje to i iznosi slične brojke. Prema procenama američkih tajnih službi, čak 40.000 zatvorenika učestvovalo je u ratu u Ukrajini u decembru 2022. godine kao borci jedinica Vagner.

    Posle naglog pada u jesen 2022, broj zatvorenika u zatvorima nije se dodatno smanjio tokom zime, napominje “Mediazona”. Od novembra do januara bilo ih je 6.000 manje, što odgovara trendu prethodnih godina, navodi portal. Britansko Ministarstvo odbrane, koristeći iste podatke, takođe dolazi do zaključka da je obim regrutovanja zarobljenika sada značajno smanjen.

    Foto: Profimedia
    Foto: Profimedia
    Pomilovanje pre odlaska u borbu?
    Internetom kruže mnogi video-snimci o oslobođenim zatvorenicima koje je objavila Prigožinova pres-služba. Međutim, u njima je zabeležen samo jedan zvanični dokument. Na snimku iz oktobra prošle godine vidi se čin odlikovanja za hrabrost četvorice muškaraca u bolnici u Lugansku i kako dobijaju potvrde o puštanju na slobodu i “potpunom pomilovanju”. Na jednoj od njih stoji da se dotični “pušta na slobodu ukazom o pomilovanju predsednika Ruske Federacije”.

    U dokumentu koji se može videti na snimku, navodi se da je Putin potpisao uredbu 6. jula prošle godine, verovatno pre nego što su zatvorenici iz pritvora poslati na front.

    Bivši plaćenik izveštava
    U međuvremenu, bivši borci Vagnera izveštavaju kako zatvorenici dobijaju pomilovanja. Bivši plaćenik i komandant Vagnerove jedinice Andrej Medvedev pobegao je u januaru u Norvešku, gde je dao izjavu nadležnim službama te zemlje.

    “Znam da će, kada stignu na zborno mesto, potpisati ugovore i dobiti formular za pomilovanje pre nego što uopšte krenu u borbu. Možda bi to trebalo da ih ubedi i garantuje im da ih neće lagati o pomilovanju”, rekao je Medvedev za list “Insajder”.

    Još jedan odbegli zatvorenik anonimno je prijavio “Medijazoni” da su zatvorenici dobili molbu za pomilovanje da potpišu još u zatvoru. Prema njegovim rečima, prijave se obrađuju pre nego što muškarci budu poslati na front.

    DW je pregledao spisak dekreta ruskog predsednika za 2022. godinu. Oni su redom numerisani, ali nedostaje numeracija tajnih dekreta, a tako se može odrediti njihov broj. Od 5. do 8. jula, kada je Putin očigledno pomilovao i te zatvorenike koji se vide na pomenutom snimku, potpisana su četiri tajna dekreta. Teoretski, svaki od njih može da uključuje neograničenu grupu ljudi.

    Da li su regruti zaista pušteni?
    No, nema pouzdanih dokaza da se zarobljenici vraćaju iz rata nakon što su odslužili šest meseci u Vagnerovoj trupi i da se puštaju bez ikakvih obaveza. Gotovo svi zatvorenici o kojima kruže snimci, izjavljuju da se neće vratiti normalnom životu, već da će ponovo otići na front.


    Jana Gelmel, ruska advokatkinja koja se zalaže za prava zatvorenika, kaže da regrutovani zatvorenici nisu potpuno slobodni, čak i ako bi bili pušteni nakon služenja u borbi. “Vagnerova trupa ih ionako zadržava kod sebe, jer svi nekako zavise od zatvorskih vlasti i od Prigožina.” Gelmel dodaje da su zatvorenici koji se vraćaju iz rata svesni da bi mogli da završe u zatvoru ako odbiju da ispune zahteve Vagnerove trupe.

    Opasnost od kriminalaca
    Bez obzira na to da li se zatvorenici zaista vraćaju kućama ili idu na “privremeni odmor”, to je opasan razvoj događaja koji dodatno podriva ruski pravosudni sistem, upozoravaju aktivisti za ljudska prava. Među pomilovanima su i osobe osuđene za najteža krivična dela – ubistvo, oružana pljačka ili učešće u organizovanim kriminalnim grupama. Smatra se da su mnogi od njih osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, ali da polovinu nisu odležali.

    Aktivistkinja za ljudska prava Olga Romanova upozorava: “Nema više zločina i kazni. Sada je sve dozvoljeno, a tako nešto ima veoma dalekosežne posledice po zemlju.”

  • Broj poginulih u Turskoj i Siriji porastao na 7.826, stižu spasioci iz svih dijelova svijeta

    Broj poginulih u Turskoj i Siriji porastao na 7.826, stižu spasioci iz svih dijelova svijeta

    Broj poginulih u stravičnom zemljotresu koji je pogodio jugoistok Turske i sjeverni dio Sirije porastao je na 7.826, saopćili su turski zvaničnici.

    Prema posljednjim službenim informacijama koje dolaze iz Turske, broj poginulih u zemljotresu koji je prije dva dana pogodio jugoistok države porastao je na 5.894. S druge strane, od posljedica zemljotresa u Siriji poginule su 1.932 osobe čime je, za sada, ukupan broj žrtava u obje države 7.826.

    Brojni spasioci kako iz Turske tako i iz niza zemalja već se nalaze na područjima pogođenim zemljotresom gdje je i dalje u toku otklanjanje ruševina i potraga za građanima koji su ostali ispod.

    Ministarstvo odbrane Turske saopćilo je kako je aktiviralo sve raspoložive resurse, a gotovo 9.000 vojnika u ovom trenutku nalazi se na jugoistoku države gdje je zemljotres prouzrokovao i najveće posljedice.

    “Povrijeđeni građani prebačeni su vojnim avionima u Istanbul. Gotovo 9.000 vojnika iz kopnenih, pomorskih i zračnih snaga učestvuje u pomoći građanima”, saopćilo je tursko ministarstvo odbrane.

    Dijelove države koji su pogođeni zemljotresom danas bi trebao posjetiti i predsjednik države Recep Tayyip Erdogan.

    “Nadam se da ću danas posjetiti regiju. Svratit ću i u Adiyaman. Neka nam je Bog na pomoći. Sutra ujutro krećem u posjetu”, rekao je Erdogan u utorak.

    Izuzetno teška situacija trenutno je i u Siriji gdje je također u toku potraga za brojnim građanima koji su ostali ispod ruševina.

    Predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata eik Mohammed bin Zayed Al Nahyan naložio je vladi da pošalje 50 miliona dolara pomoći onima koji su pogođeni zemljotresom u Siriji.

  • Republikanci izviždali Bajdena tokom govora u Kongresu SAD-a

    Republikanci izviždali Bajdena tokom govora u Kongresu SAD-a

    Predsjednik SAD-a Joe Biden održao je govor na zajedničkoj sjednici Kongresa u kojem se osvrnuo na situaciju u ovoj državi, ali i na brojne probleme u svijetu.

    Na početku obraćanja, Biden je rekao kako su se Sjedinjene Američke Države, a samim tim i njegova administracija, suočili s brojnim izazovima uključujući ekonomsku neizvjesnost, rat u Urajini, tenzije s Kinom i još mnogo toga.

    Također, Biden je naglasio kako se posljedice napada na Capitolu i dalje osjete, ali da ništa ne može ugroziti američku demokratiju.

    “Priča o Americi je priča o napretku i otpornosti. Američka demokratija je i dalje nesalomljiva. Nema razloga da republikanci i demokrate ne mogu raditi zajedno u ovom novom Kongresu. Ljudi su nam poslali jasnu poruku. Borba radi borbe, moć radi moći, sukob radi sukoba, ne vodi nas nikuda. To je oduvijek bila moja vizija za zemlju. Obnoviti dušu nacije, obnoviti kičmu Amerike – srednju klasu. Ujediniti zemlju. Poslani smo ovamo da završimo posao”, rekao je Biden.

    Vjerovatno najinteresantniji dio govora odnosio se na stanje u ekonomiji SAD-a gdje je Biden ušao u raspravu sa predstavnicima Republikanske stranke.

    “Neki moji prijatelji iz Republikanske stranke pokušavaju uzeti ekonomiju kao taoca. Žele da se složim s njihovim ekonomskim planovima. Svi biste vi trebali znati kakvi su to planovi. Umjesto da bogati plate pošteno svoj dio, neki republikanci žele da zaustave Medicare i programe socijalnog osiguranja. Ne kažem da je to većina”, rekao je prvi čovjek Amerike.

    Ova izjava naišla je na veliko nezadovoljstvo republikanaca u Kongresu. Predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy odmahnuo je glavom, a zastupnica Marjorie Taylor Green ustala je iz klupe te je Bidena nazvala lažovom. Brojni republikanci također su uzvikivali “Nije istina”.

    “To su činjenice. Provjerite sve”, poručio im je Biden.

    Također, Joe Biden je za dug Amerike okrivio i bivšeg predsjednika Trumpa.

    “Pod prethodnom administracijom američki deficit je porastao. Nijedan predsjednik nije napravio veći nacionalni dug u četiri godine kao moj prethodnik. Kako je Kongres odgovorio na to? Tri puta su podizali granicu duga bez preduslova. Plaćali su američke račune kako bi spriječili ekonomsku katastrofu zemlje”, poručio je Biden.

  • U Turskoj skoro 6.000 srušenih zgrada: Uspjeli spasiti više od 8.000 ljudi

    U Turskoj skoro 6.000 srušenih zgrada: Uspjeli spasiti više od 8.000 ljudi

    Nakon razornih zemljotresa koji su pogodili jug Turske i sjever Sirije, sve je veći bilans žrtava dok spasilačke ekipe danonoćno rade na pronalasku preživjelih. Amasada Turske u saopštenju je objavila poražavajuće brojke te posljednje informacije Uprave za vanredne situacije (AFAD).

    Prema zvaničnim informacijama, u Turskoj je poginulo 3.549 ljudi, dok je 22.168 povrijeđenih.

    – Deset naših pokrajina pogođenih zemljotresom proglašavamo područjima katastrofe koja utiču na život. Turska se suočava sa jednom od najvećih katastrofa, ne samo u svojoj istoriji već i u svijetu. Najveća naša utjeha je da smo do sada ispod ruševina spasili više od 8.000 naših građana – rekao je turski predsjednik Redžep Tajp Erdogan.

    Akcije spašavanja nastavljene su i u Dijarbakiru, Gaziantepu, Kahramanmarasu i drugim manjim mjestima.

    – Razornim zemljotresima pogođeno je 13,5 miliona stanovnika, potvrdio je turski ministar urbanizacije i klimatskih promjena Murat Kurum. Uprava za vanredne situacije je potvrdila da je 5.775 zgrada srušeno, dok je broj prijavljenih, ali neprovjerenih urušavanja 11.302 zgrade. U razorenim mjestima na terenu je trenutno više od 50.000 spasilaca, medicinskog osoblja i drugih pripadnika civilne zaštite. U Tursku pristužu spasilački timovi i iz drugih zemalja. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova Turske, u područje pogođeno zemljotresom prebačeno je 2.769 spasilaca iz 65 zemalja svijeta koje su poslale zahtjeve za pomoć – stoji u saopštenju.

    U Turskoj je proglašena sedmodnevna žalost, a vanredno stanje je proglašno za tri mjeseca. U predstavništvima Turske u svijetu zastave su spuštene na pola koplja, a širom Balkana i svijeta građani organizuju akcije prikupljanja pomoći za turski i sirijski narod.

    U međuvremenu, svijet obilaze fotografije i snimci sa mjesta spašavanja gdje turske spasilačke službe tragaju za preživjelima ispod ruševina zgrada. Teški uslovi i snijeg otežavaju spašavanje.

    Podsjećamo, razoran zemljotres jačine 7,7 stepeni po Rihteru pogodio je juče ujutro, u 4:17 po lokalnom vremenu, južne provincije Turske i sjeverne pogranične regije Sirije. Najteže su stradale južne turske provincije Kaharamnaraš, Hataj, Osmanije, Adijaman, Šanliurfa, Dijarbakir, Malatja i Adana. Istog dana, u poslijepodnevnim satima, u 13:24 po lokalnom vremenu, Tursku je pogodio novi zemljotres jačine 7,6 stepeni po Rihteru s epicentrom u distriktu Elbistan.

  • Orban pozvao da se preispitaju sankcije uvedene Rusiji

    Orban pozvao da se preispitaju sankcije uvedene Rusiji

    Viktor Orban pozvao je lidere EU i njenih članica da započnu konsultacije radi preispitivanja sankcija uvedenih Rusiji, saopštio je portparol mađarskog premijera Bertalan Havasi.
    Orban je učestvovao u video-konferenciji sa evropskim kolegama u okviru priprema za dvodnevni samit EU u Briselu koji počinje u četvrtak, 9. februara.

    – Kada se radi o Ukrajini, Viktor Orban je pozvao da se smjesta uspostavi primirje, te da se i započnu mirovni pregovori i sadržajne političke debate u vezi sa sankcijama koje je uveo Brisel i koje uništavaju evropsku ekonomiju – rekao je Havasi.

    Havasi je podsjetio da su, pored Orbana, u video-konferenciji učestvovali predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, predsjednik Bugarske Rumen Radev i premijeri Poljske, Belgije, Finske i Malte, javila je novinska agencija MTI.

    On je dodao da će se tokom samita EU razgovarati o sukobu u Ukrajini, stanju evropske ekonomije i kontroli ilegalnih migracija, prenio je TASS.

  • SZO: Zemljotresi će pogoditi 23 miliona ljudi, od toga 1,4 miliona djece

    SZO: Zemljotresi će pogoditi 23 miliona ljudi, od toga 1,4 miliona djece

    Razorni zemljotresi u Turskoj i Siriji pogodiće 23 miliona ljudi, od čega je 1,4 miliona djece, saopštili su iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

    Adelajd Maršang, glavni službenik za hitne situacije SZO, rekla je da Turska ima jaku sposobnost da odgovori na krizu, ali da će glavne potrebe u neposrednom i nekom srednjem roku biti preko granice u Siriji, koja se već bori s višegodišnjom humanitarnom krizom zbog građanskog rata i izbijanja kolere.

    “Ovo je dodatna kriza povrh višestrukih kriza u pogođenoj regiji. Po cijeloj Siriji potrebe su najveće nakon gotovo 12 godina dugotrajne, složene krize, dok humanitarna sredstva i dalje opadaju”, dodala je Maršang na sastanku odbora SZO u Ženevi.

    Iz SZO saopšteno je da šalju zalihe za hitne slučajeve, uključujući opremu za traume i hitne operacije, te da je aktivirana mreža timova hitne medicinske pomoći.

    “Sada je trka s vremenom. Svakog minuta, svakog sata koji prođe, sve su manje šanse da se preživjeli pronađu”, rekao je glavni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus.

    Dodao je da je SZO posebno zabrinuta za područja Turske i Sirije gdje nema informacija od potresa u ponedjeljak.

    “Mapiranje štete jedan je od načina da shvatimo na šta trebamo usmjeriti pažnju”, poručio je prvi čovjek SZO.

  • Lajčak: Drago mi je što je Priština u principu prihvatila prijedlog EU

    Lajčak: Drago mi je što je Priština u principu prihvatila prijedlog EU

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak saopštio je nakon razgovora u Beogradu i Prištini da mu je drago da je Priština “u principu prihvatila prijedlog EU” i najavio nastavak razgovora na sastanku na viskom nivou.

    Lajčak je to objavio nakon razgovora sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu i sa premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem.

    On je na “Tviteru” danas objavio da je juče otputovao u Prištinu da se sastane sa premijerom privremenih institucija Aljbinom Kurtijem i njegovim zamjenikom Besnikom Bisljimijem, a da je potom otišao u Beograd gdje se sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i Petrom Petkovićem.

    – Drago mi je da je i Priština u principu prihvatilo prijedlog EU. Nastavićemo naše razgovore na sastanku na visokom nivou – naveo je Lajčak.

    Vučić je poslije sinoćnjeg sastanka saopštio da je sa Lajčakom imao otvoren i prijateljski razgovor.

    Kurti je poslije sastanka sa Lajčakom rekao da Priština prihvata prijedlog EU za normalizaciju odnosa sa Beogradom.

  • Sprema se totalni haos u Francuskoj?

    Francuski sindikati pokrenuli su treći talas masovnih štrajkova širom zemlje zbog reformi penzionog sistema i podizanja starosne granice za odlazak u penziju.

    U Francuskoj su otkazane usluge železničkog saobraćaja, škole neće raditi, a rafinerije su obustavile isporuke energenata jer su radnici proglasili obustavu rada, preneo je Rojters.

    Sindikati su ponovo pozvali zaposlene da u velikom broju izađu na ulice francuskih gradova.

    Tokom prva dva dana demonstracija 19. i 31. januara okupilo se po više od milion građana širom Francuske, prema podacima policije. Organizatori, pretežno sindikati, naveli su da je bilo po dva miliona ljudi.


    Rezultati anketa pokazuju da Francuzi, u poređenju sa penzionerima iz drugih zemalja članica OECD, provode najduži vremenski period u penziji, što je privilegija koje većina u Francuskoj ne želi da se odrekne.

    Ministar rada Francuske Olivije Diso odbacio je optužbe opozicije da je vlada poricala razmere uličnih protesta koji su prošlog meseca organizovani širom zemlje i ponovio da su promene potrebne.

    “Penzioni sistem Francuske je gubitaš i ako nam je stalo do tog sistema, mi ga moramo sačuvati”, rekao je ministar Diso u intervjuu za radio RMC.

    Filip Martinez, lider levičarskog sindikata CGT, upozorio je da predsednik Makron igra “opasnu igru” i uvodi duboko nepopularnu reformu penzionog sistema u trenutku kada se Francuzi suočavaju sa visokom inflacijom.


    U parlamentu je u ponedeljak počela rasprava o reformi penzija i to u haosu, jer se vlada našla u direktnom sukobu sa opozicijom koja planira opstrukciju.

    Poslanici će tokom dve nedelje razmotriti oko 20.000 amandmana, od kojih je 13.000 od radikalne levice.

    Ako donji dom parlamenta ne završi raspravu o amandmanima do 17. februara u ponoć, tekst će ipak moći da prođe u Senat, navele su ranije francuske vlasti.

  • Nema pregovora sa EU bez 14 prioriteta i izborne reforme

    Nema pregovora sa EU bez 14 prioriteta i izborne reforme

    Da bi BiH mogla otvoriti pretpristupne pregovore nakon što je dobila kandidaturu za članstvo, moraće implementirati svih 14 prioriteta za članstvo, uključujući i pitanje izborne reforme, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” u Delegaciji EU u BiH.
    Kako su nam napomenuli, prioriteti jedan i četiri eksplicitno upućuju na potrebu ustavne i izborne reforme i stoga ih je potrebno riješiti.

    “Ustavna i izborna reforma ostaje ključno pitanje za BiH. I dalje ostaje neriješeno pitanje sprovođenje presude u predmetu ‘Sejdić i Finci’ i povezanih presuda Evropskog suda za ljudska prava, a rezultat toga je dalja diskriminacija kroz izborni sistem. Štaviše, premda su izbori u oktobru 2022. prošli relativno glatko, slučajevi izborne prevare i dalje podrivaju povjerenje u izborni sistem”, kažu oni.

    Ističu da kandidatski status predstavlja prekretnicu za BiH te kažu da očekuju da novoformirane vlasti iskoriste zamah i nastave reforme koje su davno trebale biti sprovedene, a koje bi omogućile otvaranje pristupnih pregovora.

    U prethodnom izvještaju o napretku koji je objavila Evropska komisija istaknuto je da nije postignut napredak u rješavanju uslova koji se tiču izbornih standarda.

    “Uprkos intenzivnom dogovaranju, političke stranke nisu bile u stanju da se dogovore o reformama kako bi se Ustav i izborni okvir uskladili sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Dok je Centralna izborna komisija usvojila određena poboljšanja putem podzakonskih akata, parlament nije usvojio izmjene Izbornog zakona”, kažu oni.

    Dodaju i da parlament nije usvojio ni amandmane na Izborni zakon kako bi se odgovorilo na preostale preporuke OSCE/ODIHR-a i GRECO-a, uključujući i u pogledu transparentnosti finansiranja političkih partija.

    “Između jula 2021. i marta 2022. EU i SAD su, uz podršku Venecijanske komisije, otvorili razgovore među političkim strankama o paketu izbornih i ustavnih reformi za poboljšanje izbornih standarda, uklanjanje etničke diskriminacije i diskriminacije na osnovu prebivališta iz Ustava u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava kako bi obezbijedili novi izborni model za Predsjedništvo i reforme Ustava entiteta FBiH, kako bi se poboljšala njegova funkcionalnost. Uprkos intenzivnom pregovaranju, pokazalo se da stranke nisu u stanju da pronađu rješenje u skladu sa evropskim standardima uoči izbora 2022. godine”, naglasili su.

    Vehid Šehić, direktor Koalicije građana “Pod lupom”, kaže za “Nezavisne novine” da bi političke stranke trebalo da iskoriste 2023. godinu, koja nije izborna, da se konačno sprovede izborna reforma, što, kako kaže, uključuje i implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”, kao i tehnička poboljšanja.

    “Neupitno je da se pod hitno mora formirati interresorna parlamentarna radna grupa za izmjene Izbornog zakona i da ona treba da promtno počne raditi kako bi u ovoj godini imali prijedloge za izmjene, da bi se sve to moglo raspravljati, provesti javna rasprava i da se na sljedeće lokalne izbore ide s novim Izbornim zakonom”, kaže on.

    Prema njegovom mišljenju, reforma mora da uključuje i uvođenje novih tehnologija, što bi, kako tvrdi, podržali svi građani.