Kategorija: Svijet

Brodovi koji prolaze kroz Ormuski moreuz podliježu novom režimu prolaska koji uključuje dozvole i naknade na takozvanoj naplatnoj rampi Teherana, prenijeli su danas američki mediji.

Zvanični Teheran je preuzeo kontrolu nad ovim vitalnim plovnim putem nakon što su SAD i Izrael napali Iran 28. februara, prenosi “Vol strit džornal”.

U okviru primirja dogovorenog sa SAD ovog mjeseca, Iran je najavio da će ograničiti broj brodova koji prelaze kroz Ormuz na oko dvanaest dnevno i da će naplaćivati putarine iako je predsjednik SAD Donald Tramp rekao da primirje zahtijeva potpuno otvaranje moreuza.

Prema tvrdnjama brokera i transportnih kompanija, brodovlasnici iz Grčke, Kine, Indije i Pakistana pregovaraju o prolasku kroz Ormuz sa Revolucionarnom gardom Irana (IRGC).

Plaćanje takse za prolaz, kako se navodi, koji se mora unaprijed dogovoriti, dostiže i dva miliona dolara za supertankere.

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da će Izrael nastaviti borbu protiv Irana i njegovih saveznika, uz oštre kritike na račun predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana.

“Izrael će pod mojim vođstvom nastaviti da se bori protiv iranskog terorističkog režima i njegovih posrednika”, naveo je Netanjahu u objavi na društvenoj mreži X.

On je istovremeno kritikovao predsjednika Turske Erdogana, optužujući ga da “ugađa” proiranskim pokretima, kao i da je odgovoran za “masakre” nad kurdskim stanovništvom.

Optužbe iz Turske dodatno podižu tenzije

Objava Netanjahua, prema ocjenama izraelskih medija, dolazi kao reakcija na izvještaje iz Turske da tamošnji tužioci traže kazne zatvora u ukupnom trajanju do 4.596 godina za njega i druge izraelske zvaničnike.

Prema tim navodima, optužbe uključuju zločine protiv čovječnosti i genocid, kao i sprečavanje flotile “Sumud” da 2025. godine stigne do Pojasa Gaze.

Izraelski zahtjevi u pregovorima sa Iranom

Izrael zahtijeva razdvajanje pitanje Libana, odnosno libanskog fronta od pitanja Irana i okončanje nuklearnog programa Islamske Republike, javlja izraelski javni servis Kan pozivajući se na izvore. Iako Izrael nije direktno uključen u pregovore u Pakistanu i, kako se navodi, ima sporednu ulogu, izraelska strana je Sjedinjenim Američkim Državama dostavila listu zahtjeva, navodi Kan.

Ti zahtjevi, prema riječima izvora, uključuju iznošenje obogaćenog uranijuma iz Irana, demontažu postrojenja za obogaćivanje u Fordou, gašenje iranskog nuklearnog programa, kao i razdvajanje libanskog pitanja od iranskog konteksta.

Krhko primirje i strah od nove eskalacije

Izraelski zvaničnici upozoravaju da je prekid vatre izuzetno krhak i najavljuju pripreme za mogući nastavak sukoba, dok se u Pakistanu vode direktni pregovori između Irana i Sjedinjenih Američkih Država.

Dok se u Pakistanu održava runda direktnih pregovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, Izrael se priprema za mogućnost povratka ratnim dejstvima ukoliko razgovori ne daju rezultate, dodaje Kan.

Prema riječima izraelskog izvora, američka strana dijeli stavove Izraela, dodajući da postoji nepovjerenje u spremnost Irana na kompromis, zbog čega se razmatra mogućnost obnove sukoba i prije isteka dvije sedmice dogovorenog prekida vatre.

Visoki bezbjednosni zvaničnik izjavio je za Kan da je “sporazum o prekidu vatre izuzetno krhak” i dodao da u Izraelu “preovlađuje više pesimizma nego optimizma”.

Mirovni pregovori delegacija SAD i Irana koji su u toku u Islamabadu imaju za cilj da se postigne sporazum o trajnom mirovnom rješenju, nakon što je u utorak postignut dvosedmični prekid vatre. Delegaciju SAD predvodi američki potpredsjednik Džej Di Vens i specijalni izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof, a iransku predsjednik parlamenta te zemlje Mohamed Bager Kalibaf, prenosi Tanjug.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da su SAD “vojno porazile Iran” i optužio Teheran za postavljanje mina u vode Ormuskog moreuza, uz ocjenu da će Vašington biti “pobjednik bez obzira na ishod pregovora”.

“Potpuno smo pobijedili tu zemlju. Pa da vidimo šta će se desiti. Možda će postići dogovor, možda neće. Nije važno. Sa stanovišta Amerike, mi pobjeđujemo”, naglasio je Tramp, prenosi AP.

Tramp je upozorio i da bi Kina mogla da se suoči sa “velikim problemima” ukoliko bude isporučivala oružje Iranu.

On je istakao da su Sjedinjene Američke Države uništile iransku mornaricu i oko 150 plovila, dodajući da NATO nije pomogao u tim operacijama. On je takođe izjavio da su SAD u “ozbiljnim razgovorima” sa Iranom i da će se tek vidjeti ishod pregovora.

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da neće dozvoliti da Mađarska bude uvučena u rat i neće davati novac za Ukrajinu, naglasivši da će štititi interese mađarskih porodica.

– Zbog naše djece i unuka, moramo reći “ne” prijetnji Brisela i stranke Tisa, koja je u dosluhu sa njima. Moramo reći “da” izboru Fides-KDNP – rekao je Orban gostujući na početku izbornog dana u specijalnom izdanju emisije “Sat pravde”, prenosi “Mađar Nemzet”.

On je rekao da bi pobjedom Tise Mađarska mnogo izgubila i bila bi uvučena u rat.

– Cijela Evropa ide ka ratu, troškovi porodica će vrtoglavo porasti, ali mi nećemo davati novac Ukrajini i zaštitićemo porodice – rekao je Orban.

Ocijenio je da optužbe protiv Fidesa nisu ništa novo i optužio je opozicionu Tisu da je svoju kampanju gradila na bijesu i negodovanju.

– Najviše što mogu da kažu je da mrze premijera i to im je važnije od bezbijednosti – rekao je Orban.

On je ukazao da je mađarski izborni sistem jedan od najbezbijednijih u Evropi i potvrdio da su svi podaci dostupni elektronski i u pisanoj verziji, na papiru, uz poruku da je svaki spoljni uticaj na ishod izbora nemoguć.

– Ne samo što Mađari u zemlji i inostranstvu prate događaje na dan izbora, već nas i cijela Evropa posmatra. Berlin, Varšava i Kijev su se pridružili Briselu i sve vrijeme su podržavali stranku Tisa – rekao je Orban.

Јutros u 6.00 časova otvoreno je 10.047 biračkih mesta na parlamentarnim izborima u Mađarskoj i očekuje se da će do večeras u 19.00 časova glasati oko 7,5 miliona birača, prenijeli su danas mađarski mediji.

Višečasovni pregovori delegacija Irana i Sjedinjenih Američkih Država u Islamabadu u subotu nisu doveli do mirovnog sporazuma koji bi okončao rat, nakog čega je potpredsjednik SAD DŽej Di Vens sa ostatkom američke delegacije napustio Pakistan.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa specijalnim američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom i savetnikom u Beloj kući DŽaredom Kušnerom, Vens je rano jutros potvrdio da nakon 21-časovnih mirovnih pregovora u Islamabadu, SAD i Iran nisu uspeli da postignu sporazum o okončanju rata, prenosi BBC.

– Imali smo niz suštinskih razgovora sa Irancima, to je dobra vijest. Loša vijest je da nismo postigli sporazum i mislim da je to je loša vijest za Iran, a ne za SAD – izjavio je Vens.

On je zahvalio pakistanskim posrednicima, premijeru Šehbazu Šarifu i feldmaršalu Asimu Muniru, i rekao da su “Pakistanci obavili nevjerovatan posao”.

Na pitanje o iranskom nuklearnom programu, Vens je odgovorio da je glavni cilj američkog predsjednika Donalda Trampa da spriječi Iran da posjeduje nuklearno oružje, sada i u budućnosti, prenio je CNN.

– Јednostavna činjenica je da moramo da se uvjerimo da Iran prihvata da odustane od nastojanja da izradi nuklearno oružje i da neće posegnuti za alatima koji će im omogućiti da brzo proizvedu nuklearno oružje – rekao je Vens.

Ponovio je da je iranski nuklearni program uništen i naglasio da je potrebna “fundamentalna posvećenost Irana obavezi da ne razvija nuklearno oružje u budućnosti”.

– To još nismo vidjeli. Nadamo se da hoćemo. Odlazimo odavde sa veoma jednostavnim predlogom, koji je naša posljednja i najbolja ponuda. Vidjećemo da li će ga Iranci prihvatiti – dodao je Vens na konferenciji za novinare.

Naveo je i da su razgovarali o zamrznutoj iranskoj imovinim kao i o nizu drugih pitanja.

– Јednostavno, nismo mogli da ostvarimo situaciju u kojoj su Iranci spremni da prihvate naše uslove – rekao je Vens, dodajući da je delegacija SAD bila fleksibilna u razgovorima i da su se sa Trampom čuli više puta tokom pregovora.

Јutros u 6.00 časova otvoreno je 10.047 biračkih mesta u Mađarskoj i očekuje se da će do večeras u 19.00 časova glasati oko 7,5 miliona birača, prenijeli su danas mađarski mediji.

Nacionalna izborna kancelarija (NVI) će informisati javnost o izlaznosti sedam puta tokom izbornog dana i to u 7, 9, 11, 13, 15, 17 i 18.30 časova, prenosi “Mađar Nemzet”.

Objavljivanje preliminarnih rezultata počeće ubrzo nakon zatvaranja biračkih mesta, a očekuje se da će do 23.00 časa večeras biti obrađeno 92-95 odsto glasova.

U Mađarskoj se danas održavaju parlamentarni izbori na kojima pravo glasa ima više od 8,1 miliona birača, a prema podacima Nacionalne izborne kancelarije, putem pošte iz drugih zemalja može da glasa skoro pola miliona mađarskih državljana, najviše iz Rumunije i Srbije.

Prema anketama javnog mnjenja, glavni rivali su stranka Fides aktuelnog mađarskog premijera Viktora Orbana i proevropska stranka Tisa, koju predvodi Peter Mađar.

Na izborima, koji se održavaju u 106 izbornih jedinica, biće izabrano 199 poslanika Narodne skupštine Mađarske.

Rok za objavljivanje rezultata izbora je 18. april, dok konačni rezultati treba da budu objavljeni do 4. maja.

Za stranke, cenzus za ulazak u parlament je osvajanje pet odsto glasova.

Mađarskog premijera bira parlament prostom većinom glasova, a mađarski predsjednik podnosi predlog za mandatara nove vlade, koji je obično kandidat stranke koja je pobijedila na izborima, a parlament zatim glasa o nominaciji.

Prva runda pregovora između delegacija Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Pakistanu završena je nakon nešto manje od dva sata, a očekuje se da naredna runda uslijedi nakon pauze za obrok.

Kako prenosi Tanjug, obje strane su tokom prve runde iznijele svoje maksimalističke pozicije, a najveći napredak u razgovorima postignut je u vezi sa napadima Izraela na Liban, odmrzavanjem iranske imovine i otvaranjem Ormuskog moreuza.

Mirovni pregovori delegacija SAD i Irana u Islamabadu imaju za cilj da se postigne sporazum o trajnom mirovnom rešenju, nakon što je u utorak postignut dvosedmični prekid vatre.

Delegaciju SAD predvodi američki potpredsjednik Džej Di Vens i specijalni izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof, a iransku predsjednik parlamenta te zemlje Mohamed Bager Kalibaf.

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp objavio je da je njegova administracija podnijela zahtev Komisiji za likovne umjetnosti za izgradnju onoga što je opisao kao “Trijumfalnu kapiju” u Vašingtonu.

Tramp je na mreži “Trut sošl” priložio fotografiju planiranog projekta, koji podsjeća na Trijumfalnu kapiju u Parizu, insistirajući da će to biti “najveća i najljepša” građevina te vrste “bilo gdje u svijetu”.

Zahtjev dolazi uoči obilježavanja 250 godina nezavisnosti SAD od Velike Britanije, za koju je Tramp prethodno najavio niz projekata radi proslave ovog jubileja.

U Vašingtonu su sve glasnije glasine da će Pit Hegset, američki ministar odbrane, postati najveća kolateralna žrtva vojne avanture predsjednika SAD Donalda Trampa na Bliskom istoku.

Hegset, koji insistira da ga zovu „ministar rata“ umjesto „ministar odbrane“, na konferenciji za novinare je proglasio „odlučujuću vojnu pobjedu“ nad Iranom. Navodeći poginule iranske zvaničnike, ponavljao je: „Mrtvi, mrtvi…“, dok mu je američka zastava virila iz džepa na grudima. Dodao je da je neke preskočio i da može da nastavi dalje, uključujući i novog vrhovnog vođu koji je, kako je rekao, ranjen i unakažen.

Međutim, umjesto promjene režima koju je Tramp obećao, nakon smrti vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, Iran je na čelo doveo njegovog sina Modžtabu Hamneija, koga mnogi smatraju još radikalnijim. Predsjednik Tramp je na platformi Truth Social postavio ultimatum: Iran mora da otvori Ormuski moreuz ili će „cijela civilizacija biti uništena večeras i nikada više neće biti obnovljena“. Kasnije je pristao na dvosedmični prekid vatre, što su mnogi protumačili kao brzo povlačenje.

Prema izvorima bliskim Bijeloj kući, upravo je Pit Hegset snažno gurao Trampa ka ratu i preuveličavao mu obećanja o brzoj i čistoj pobjedi, ignorišući savjete potpredsjednika, državnog sekretara i načelnika Generalštaba generala Dena Kejna. Bivši obavještajni oficir američke mornarice Trevis Ejkers rekao je za Dejli bist: „Hegset je cijelu ovu stvar preuveličao Trampu, a to nikada nije bilo nešto što je Tramp zaista želio. Tramp će definitivno tražiti žrtvenog jarca jer nikada neće prihvatiti krivicu. Naći će nekog drugog da krivi“, rekao je Ejkers.

Hegset je od samog početka bio veoma zanimljiva figura. Ima tetovaže koje su privukle veliku pažnju, uključujući jerusalimski krst i natpis „Deus Vult“ („Bog to hoće“) na grudima i bicepsima, simbol povezan sa krstaškim ratovima i hrišćanskom supremacijom nad islamom. „Ako je spreman da na svoje tijelo stavi trajni simbol koji predstavlja hrišćanstvo nad islamom, to vam mnogo govori“, rekao je Trevis Ejkers.

U svojoj knjizi „Rat protiv ratnika“, Hegset je napisao: „Pridružio sam se vojsci 2001. godine jer sam želio da služim svojoj zemlji. Ekstremisti su nas napali 11. septembra i mi smo otišli u rat… Dvadeset godina kasnije, ta ista vojska me je proglasila ‘ekstremistom’… Vojska koju sam volio, za koju sam se borio, za koju sam se poštovao… ispljunula me je.“

Rođen 1980. godine u predgrađu Mineapolisa/Sent Pol, Minesota, Hegset je od studenta elitnog univerziteta postao jedan od najkontroverznijih članova Trampove administracije. Nakon što je završio srednju školu, Hegset se upisao na Prinston, gdje se brzo etablirao kao konzervativni glas. Kao urednik konzervativnih studentskih novina „Prinston Tori“, postao je lider konzervativnog razmišljanja na kampusu poznatom po svojim liberalnim sklonostima.

Nakon što je diplomirao 2003. godine, Hegset se prijavio u vojsku SAD. Tokom aktivne službe bio je raspoređen na nekoliko zahtjevnih lokacija – služio je u američkom zatvoru u zalivu Gvantanamo na Kubi i učestvovao u operacijama u Iraku i Avganistanu. Za svoju službu dobio je nekoliko vojnih odlikovanja i dostigao čin majora. Godine 2014. prešao je u rezervni sastav Nacionalne garde.

Istovremeno sa vojnom karijerom, Hegset je započeo medijsku karijeru na Foks njuzu kao komentator i voditelj. Njegov otvoren, borbeni stil i konzervativni stavovi brzo su ga učinili prepoznatljivim licem desnice. Sve više se prikazivao kao iskusan „frontmen“ – žilav, mišićav i nepopustljiv borac za konzervativne vrijednosti.

Hegset je često koristio društvene mreže i svoje knjige da bi pojačao ovu sliku. Njegove objave sa golim torzom i naslovi knjiga poput „Moderni ratnici“ i „Američki krstaški rat“ bili su posebno zapaženi, što jasno odražava njegov militaristički i ideološki pristup.

Tramp je već otpustio nekoliko visokih zvaničnika, uključujući bivšu sekretarku za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem i bivšu državnu tužiteljku Pam Bondi. Prema riječima Akersa, Hegset je na vrhu liste onih koji bi mogli biti sljedeći.

„Sigurno će biti otpuštanja u bliskoj budućnosti“, zaključio je Akers.