VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Gradonačelnik Niša spasio ženu: Skočio na napadača koji je imao mačetu

    Gradonačelnik Niša spasio ženu: Skočio na napadača koji je imao mačetu

    U jednoj porodavnici u ulici Uroša Predića u Nišu, sinoć 1. februara oko 21 čas, dogodio se pokušaj razbojništva, a kako svjedoci ovog incidenta govore jedan napadač je uz prijetnje pištoljem i mačetom, pokušao da iznudi novac.

    Prema svjedočenju očevidaca, napadač je ušao u objekat i tražio novac uz prijetnje “daj pare” i “upucaću te”, držeći pištolj u ruci, pišu mediji.

    U trenutku incidenta reagovao je gradonačenik Niša Dragoslav Pavlović, koji je uspio da napadaču iz ruke oduzme pištolj i baci ga dalje, prenosi portal Niš TV na Instagramu.

    Na snimku se čuje i žena, pretpostavljamo radnica, kojoj glas drhti od stresa i pretpljenog straha kako komentariše, da je napadač rekao “upucaću te, upucaću te”.

    Ističe se da je gradonačelnik Pravlović hitno i hrabro reagovao.

    Napadač izbačen iz dragstora
    Kako prenose mediji, napadač je kod sebe imao i mačetu, koju je pokušao da upotrijebi dok je gurao kasu, računar i inventar objekta. Nakon što je razoružan, napadač je izbačen iz dragstora, a o događaju je odmah obaviještena policija, dodaje se.

    Iz Policijske uprave Niš potvrđeno je da je zbog pokušaja razbojništva uhapšeno lice, osumnjičeni Lj. M., koji je priveden u rekordno kratkom roku, a dalji rad na utvrđivanju svih okolnosti incidenta je u toku.

  • Knežević: Doći će do ozbiljnih političkih turbulencija

    Knežević: Doći će do ozbiljnih političkih turbulencija

    Predsednik Demokratske narodne partije Crne Gore (DNP) Milan Knežević izjavio je da vlada Milojka Spajića u toj zemlji formlano još ima većinu nakon što je DNP napustio vlast, međutim, dodao je da očekuje da će suštinski doći do turbulencija.

    “Suštinski doći će do ozbiljnih političkih turbulencija, jer je jasan naš odnos prema tome da srpski jezik treba da bude normiran kao službeni i izjednačen sa crnogorskim, da dođe do izmena i dopuna zakona o državljanstvu i da narodna zastava, trobojka iz Ustava Knjaževine iz 1905. godine bude normirana u Zakonu o državnim simbolima i da dođe do sveobuhvatnog dijaloga sa građanima”, rekao je Knežević za TV Pink.

    On je rekao da je Spajićev stav po kojem navodno ne dozvoljava ucene, i zbog kojeg je navodno odbio zahteve DNP, stečen kroz konsultacije crnogorskog premijera sa nemačkim ambasadorom i ambasadorom EU u Crnoj Gori.

    “Onda je gospodin Spajić to na vladi i verifikovao rekavši da su ovo pitanja koja mi trebamo da rešavamo kroz radne grupe. A znate, kad u Crnoj Gori formirate radnu grupu to vam je kao neki kružni tokovi oko kojih se okrećete inikad ne možete kući da dođete”, rekao je Knežević.

    Odnos Hrvatske prema Crnoj Gori

    Komentarišući odnos Hrvatske prema Crnoj Gori, Knežević je upitao da li Crnom Gorom vladaju pomenuta dva ambasadora i ministar spoljnih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman.

    “Hrvati nam traže da vratimo brod Jadran, da im damo Prevlaku, da platimo ratnu štetu za nešto što se nije desilo u Morinju, da im damo neku zemlju u Boki Kotorskoj, svakodnevno zabranjuju našim intelektualcima, našim sveštenim licima ulazak u Hrvatsku, ispostavljaju nove zahteve i Crna Gora bezpogovorn,o šeneći prihvata sve ono što Grlić Radman, Plenković i ova hrvatska desnica traži od Crne Gore”, rekao je Knežević.

    On je podsetio da je njegova partija otkazala podršku i gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, koji će morati ili da traži podršku Demokratske partije socijalista, ili će u Podgorici morati da budu raspisani vanredni izbori što, kako kaže Knežević, dodatno usložnjava situaciju.

  • Kaluđerović: Srpski jezik mora biti službeni – predaja nije opcija

    Kaluđerović: Srpski jezik mora biti službeni – predaja nije opcija

    Srpski jezik mora biti službeni u Crnoj Gori i po tom pitanju politička predaja nije opcija, rekla je poslanik Socijalističke narodne partije u crnogorskoj Skupštini Slađana Kaluđerović.

    Ona je podsjetila da srpskim jezikom govori 269.307 građana Crne Gore, odnosno 43,18 odsto stanovništva, što ga čini ubjedljivo najzastupljenijim maternjim jezikom u zemlji.

    – Niko ne traži da srpski i crnogorski jezik zamijene mjesta u Ustavu, već da se ustavno izjednače tako što će i srpski jezik postati službeni – rekla je Kaluđerovićeva.

    Ona je pojasnila da svaka politička stranka i organizacija imaju pravo da se bore za ravnopravnost srpskog jezika na način na koji procijene da je najbolji, najprincipijelniji.

    Kaluđerovićeva je rekla da će se SNP na svakom mjestu, a posebno u institucijama sistema, bilo to na sjednicama Vlade ili Skupštine Crne Gore, bez dileme boriti za srpski jezik.

    – Pitanje je kojom dinamikom će se stvar rešavati, ali jedno je sigurno – predaja nije opcija – rekla je Kaluđerovićka.

  • Hrvati traže da se Stanivukoviću zabrani ulazak u zemlju

    Hrvati traže da se Stanivukoviću zabrani ulazak u zemlju

    Izjave gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, izrečene tokom obilježavanja Svetog Save u Gračacu i Kistanjama, izazvale su bijes i žestoke reakcije u Hrvatskoj, a pojedini političari otišli su toliko daleko da su zatražili i zabranu njegovog ulaska u tu zemlju.

    Stanivuković je, obraćajući se na Svetosavskoj akademiji u Gračacu, govorio o Republici Srpskoj Krajini, „srpskim zemljama“, a pomenuo je i akcije Bljesak i Oluju, što je u hrvatskoj javnosti protumačeno kao otvorena provokacija i negiranje hrvatskog suvereniteta.

    – Da neko dijete koje je danas rođeno u Banjaluci nikada ne zaboravi Republiku Srpsku Krajinu, da ne zaboravi Oluju i te teške dane – rekao je Stanivuković, dodajući da građani Republike Srpske „puno misle na te krajeve, mjesta i opštine“.

    U nastavku govora isticao je da je važno da se zna „da ova zemlja pripada Srbima“, što je dodatno rasplamsalo reakcije u Hrvatskoj, gdje su njegove riječi shvaćene kao politički neprihvatljive i opasne.

    – Želim vam se zahvaliti na hrabrosti i odvažnosti da ovdje živite i da se borite. Znam da nije lako da se upoznajemo s našom istorijom i kulturom, bez obzira u kojem dijelu naših zemalja živjeli. Da znaju put Svetosavlja, da znaju put naše vjere, da znaju naše korijene, da znaju da ova zemlja pripada nama. I one teške Bljeskove i Oluje koje smo ovdje prošli. Da se podrži naš narod ovdje, da se podrži naša crkva, da se pomogne naša zajednica ovdje u ovim dijelovima zemalja. Ali osjećamo ljubav, ljepotu i značaj ovih naših zemalja i želimo da pomognemo naš narod – istakao je Stanivuković.

    Pvi je reagovao načelnik opštine Gračac Goran Đekić, izabran s liste SDSS, najveće partije sa srpskim predznakom u Hrvatskoj, koji je poručio da Stanivukovićeve izjave nisu pomogle srpskoj zajednici u Hrvatskoj, već su joj nanijele štetu.

    – On spominje Republiku Srpsku Krajinu, ne znam koliko je time pomogao ikome, pogotovo zajednici koja živi u Hrvatskoj i koja ima još uvijek svojih velikih brojnih problema. Namjerno sam zato rekao da bih volio da su tu bila i druga djeca kao i kad prvi dan škole dođe sveštenik i sva djeca iz osnovne škole dobiju poklone. Volio bih da su bili, da upoznaju naše običaje, da se obrazuju u smislu zajedništva, zajedničkih slavlja. Imamo drugačije datume i odvojene crkve, ali bi bilo lijepo da zajedno slavimo i da se zajedno družimo i veselimo tim praznicima – rekao je Đekić, prenosi jutarnji list.

    Dodatno je kritikovao Stanivukovića riječima da njegov govor nije pridonio ideji zajedničkog života u ovoj opštini.

    – Nije nam sigurno pomogao, već nam je odmogao, nema tu šta kalkulisati. Takve izjave su nesmotrene i nema potrebe za njima. Treba pričati o budućnosti. Ne živimo u vremenu za takve izjave. Nije ni vrijeme ni mjesto. Treba pričati o razvoju, poljoprivredi, napretku, što možemo i kako možemo napredovati. Priča o onome što je bilo prije 30 godina nije nikome donijela dobro – dodao je Đekić.

    Oštre osude stigle su i iz hrvatskog Sabora. Poslanik Miro Bulj pozvao je da se Stanivukoviću zabrani ulazak u Hrvatsku, dok je predsjednik Mosta Nikola Grmoja zatražio hitnu reakciju Ministarstva inostranih poslova i da se gradonačelnik Banjaluke proglasi „personom non grata“.

    – Stanivukovića je policija nakon ovih izjava u Gračacu trebala uputiti prema najbližem graničnom prelazu. Nakon toga Ministarstvo inostranih i evropskih poslova trebalo ga je proglasiti „persona non gratom“. Ozbiljnost jedne države, štoviše formalnost u obračunu s velikosrpskom idejom „naših zemalja“ mogla se odraditi u manje od nekoliko sati – objavio je Grmoja na društvenim mrežama.

    Gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec poručio je da se radi o ozbiljnom političkom incidentu, ističući da Stanivukovićevo prizivanje Republike Srpske Krajine i nazivanje dijelova Hrvatske „našim zemljama“ predstavlja svjesno poricanje hrvatske državnosti.

  • Mediji: Bivši crnogorski predsjednik u Epstinovim fajlovima; Đukanović negira

    Mediji: Bivši crnogorski predsjednik u Epstinovim fajlovima; Đukanović negira

    U najnovijim fajlovima o seksualnom prestupniku DŽefriju Epstinu, koje je objavilo američko Ministarstvo pravde, pominju se i bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović, kao i nekadašnji šef slovačke diplomatije Miroslav Lajčak, prenose podgorički mediji.

    Kako se navodi, Lajčak je razmjenjivao poruke sa Epstinom i pominjao Đukanovića, prenijela je RTCG.

    – Predsjednik Crne Gore očekuje našu posjetu – napisao je u jednoj od poruka Lajčak, koji je 2006. godine bio specijalni izaslanik za crnogorski referendum o nezavisnosti.

    Lajčak je, navodno, Epstinu poslao i sliku iz Crne Gore, uz članak američke štampe i uz poruku: “Rekao sam ti, Crna Gora je sjajna”.

    Poruke su, kako se vidi, razmijenjene 2018. godine, navodi RTCG.

    U jednoj od poruka, Epstin je pitao Lajčaka “da li je Đukanović premijer ili predsjednik Crne Gore”.

    – Predsjednik. Milo Đukanović – odgovorio je na to Lajčak, vidi se u objavljenoj dokumentaciji.

    Lajčak je, između ostalog, pitao Epstajna i da li bi mu odgovarao prvi ili drugi vikend za posjetu Crnoj Gori, na šta je on odgovorio da će provjeriti.

    Lajčak je potom napisao “OK, javi mi”, prenose Vijesti.

    U daljoj razmjeni poruka, Lajčak je pitao Epstin: “Šta je sa posjetom Crnoj Gori prvog vikenda u novembru”, na šta je on odgovorio da su “izbori 6. novembra, ali pokušava da je organizuje”.

    Lajčak je na to napisao: “Nisam im još rekao, ali mislim da će biti spremni”.

    Đukanović je izjavio da nije poznavao Epstina, niti je sa njim ikada imao neposrednu ili posrednu komunikaciju.

    – Zato ne mogu svjedočiti o vjerodostojnosti objavljenih Epstinovih razgovora, niti o njegovim eventualnim posjetama Crnoj Gori – naveo je Đukanović.

    Crnogorski mediji su prenijeli da je Đukanović više puta pomenut u najnovijim fajlovima o Epstinu, koje je objavilo američko Ministarstvo pravde, te upitali kako je seksualni prestupnik došao do zaključka da je Đukanović “sjajan lik”.

    – Preporučujem im da, ako ga gdje sretnu prije mene, to obavezno provjere i da o njegovom stavu obavijeste javnost – napisao je Đukanović na Iksu.

  • Bocan Harčenko: Pregovori o NIS-u još nisu gotovi, Srbija će imati gas po najpovoljnijoj cijeni

    Bocan Harčenko: Pregovori o NIS-u još nisu gotovi, Srbija će imati gas po najpovoljnijoj cijeni

    Pregovori o Naftnoj industriji Srbije još nisu gotovi, ali su blizu konačnog rezultata, a Srbija će imati gas i poslije marta po najboljoj cijeni, izjavio je ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan Harčenko.

    On je rekao da ima pomaka u pregovorima o NIS-u i da cijeli proces ide u pravcu koji svima odgovara, te da se trenutni rezultati razgovora u potpunosti uklapaju u prijateljski odnos Rusije i Srbije.

    – I ono što je najvažnije, daju mogućnost za nastavak saradnje u oblasti energetike i u svakoj drugoj sferi – rekao je Harčenko za “Večernje novosti”.

    Na pitanje da li odluku američkog OFAK-a da produži licencu NIS-u do 20. februara vidi kao signal da bi američka strana mogla dati zeleno svjetlo za konačan dogovor o prodaji ruskog udjela mađarskom MOL-u ili su komplikacije i dalje veoma moguće, on je odgovorio da je veoma uzdržan i da se ne može isključiti nijedna pretpostavka, ali da ima “zračak nade”.

    – Odluka OFAK-a o produženju licence je značajna prije svega zbog održavanja funkcionalnosti NIS-a i Rafinerije Pančevo jer je to industrijski resurs važan za energetsku bezbjednost Srbije u širem smislu – rekao je Bocan Harčenko.

    On je naveo da će snabdijevanje Srbije ruskim gasom i poslije marta biti stabilno i po najpovoljnijim cijenama, procjenjujući da je Srbija za sve ove godine kupovine ruskog gasa po povoljnijoj cijeni uštedjela oko 300 miliona evra godišnje.

    – To je zasnovano i na principijelnom dogovoru i razumijevanju između predsednika Rusije i Srbije – rekao je Bocan Harčenko.

    Dodajući da Rusija želi dugoročne odnose sa Srbijom u svakoj sferi, uključujući i energetiku, ruski ambasador je upitao šta će biti ako dođe do pomaka Srbije na evropskom putu, pa EU bude tražila od Beograda ispunjenje nekih obaveza, koje obuhvataju i energetiku.

    On je rekao da Rusija želi da sarađuje sa Srbijom još više i bolje, ali da uzor nije EU koja odavno traži od Srbije da izabere između Moskve i Brisela.

    Dodao je da je veoma važno da se u Savjetu bezbjednosti UN nastavlja praksa rasprave o situaciji na Kosovu i Metohiji i Rezoluciji 1244, te ocijenio da je tvrdnja Zapada “da je Kosovo unikatan slučaj” velika neistina i prevara.

    – Oni bi htjeli da se međunarodni poredak bazira na pravilima koje niko ne zna i izmišljaju ih od slučaja do slučaja – rekao je ruski ambasador, dodajući da se to vidi na slučaju Grenlanda koji SAD želi da preuzme od Danske.

    Bocan Harčenko je istakao da u prekompoziciji globalnih i evropskih odnosa saradnja Rusije i Srbije treba još više da doprinosi stvaranju multipolarnog svijeta, uključujući i mogućnost saradnje Srbije sa efikasnim institucijama kao što je BRIKS.

  • Tramp: Vjerujem da je kraj rata blizu

    Tramp: Vjerujem da je kraj rata blizu

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp kaže da vjeruje da je postizanje dogovora o okončanju rata između Rusije i Ukrajine blizu.

    Govoreći novinarima u Ovalnom kabinetu, Tramp je, navodi Rojters, rekao da smatra da su strane “veoma blizu” sporazumu, ne iznoseći dodatne detalje.

    Američki predsjednik je naveo i da pregovori između Rusije i Ukrajine mogu da se odvijaju i bez učešća specijalnog izaslanika SAD Stiva Vitkofa i njegovog zeta DŽareda Kušnera.

  • Gujon: Neophodna ustavna zaštita srpskog jezika u Crnoj Gori

    Gujon: Neophodna ustavna zaštita srpskog jezika u Crnoj Gori

    Direktor kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon objavio je danas na društvenoj mreži Iks da bi ustavno priznavanje srpskog jezika kao službenog u Crnoj Gori, ravnopravno sa crnogorskim, predstavljalo bi uvažavanje stvarne jezičke strukture društva i demokratske volje najbrojnije jezičke zajednice u ovoj zemlji.

    Gujon je reagovao na objavu predsjednika vlade Crne Gore Milojka Spajića, u kojoj je premijer ocijenio kao “ucjenjivački model saradnje” danas najavljeno otkazivanje podrške Demokratske narodne partjie njegovoj vladi.

    Otkazivanje je uslijedilo nakon neispunjenja zahtjeva DNP da vlada formira radnu grupu koja će se baviti pitanjima koja se tiču statusa srpskog jezika i identiteta.

    Gujon je napisao da se prema posljednjem popisu više od 43 odsto građana Crne Gore izjasnilo se da govori srpskim jezikom, dok se oko 34 odsto izjasnilo za crnogorski koji je trenutno jedini ustavom priznat službeni jezik, i da ta činjenica ne može biti ignorisana u demokratskom društvu.

    – Samo ustavno priznat službeni jezik uživa najviši stepen pravne sigurnosti i ravnopravnosti. Iskustvo Crne Gore u periodu prije 2020. godine, kada je dugogodišnji anti-srpski režim koristio institucije države za sistematsko potiskivanje srpskog jezika i identiteta pokazuje da ‘službena upotreba’ nije dovoljna i da je ustavna zaštita neophodna – naveo je Gujon.

    On je dodao da stav njegove kancelarije nije isključiv već inkluzivan.

    – Ustavno priznavanje srpskog jezika kao službenog, ravnopravno sa crnogorskim, predstavljalo bi uvažavanje stvarne jezičke strukture društva i demokratske volje najbrojnije jezičke zajednice u Crnoj Gori – napisao je Gujon u objavi.

    Predsjednik DNP Milan Knežević danas je saopštio da ta stranka otkazuje podršku Vladi premijera Milojka Spajića, a otkazuje se i podrška vlasti u Podgorici, koju predvodi gradonačelnik Saša Mujović.

    Demokratska narodna partija ranije je uslovila ostanak u Vladi Crne Gore ispunjavanjem zahtjeva o uvođenju srpskog kao službenog jezika, izmjenama Zakona o državljanstvu, uvođenjem trobojke kao narodne zastave kao i započinjanjem dijaloga o spornoj izgradnji kolektora u Botunu.

  • Vučić: Srbija je pouzdan partner EU

    Vučić: Srbija je pouzdan partner EU

    Srbija ostaje posvećena dijalogu, stabilnosti i odgovornom pristupu, uz jasnu želju da svojim radom i rezultatima pokaže da je pouzdan partner EU, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na sastanku sa ambasadorima zemalja članica EU u Srbiji.

    Vučić je istakao da je sa ambasadorima imao otvoren i sadržajan razgovor.

    On je dodao da je na sastanku bilo riječi o evropskom putu Srbije, reformama koje sprovodi i izazovima sa kojima se ova zemlja suočava.

    Vučić je podsjetio da je s tim ciljem Vlada Srbije, na njegov prijedlog, donijela odluku o formiranju Operativnog tima, čija će uloga biti da koordiniše ubrzano sprovođenje svih obaveza na evropskom putu Srbije, a prvi sastanak tog tima održan je danas.

    – Verujem da samo kroz saradnju, međusobno poštovanje i konkretne korake možemo graditi bolju i sigurniju budućnost za sve građane – naveo je Vučić na “Instagramu”

  • Svaki 10 regrut nije sposoban za služenje vojnog roka u Hrvatskoj

    Svaki 10 regrut nije sposoban za služenje vojnog roka u Hrvatskoj

    Oko 10 odsto mladića nije zadovoljilo na zdravstveni pregled za vojni rok u Hrvatskoj, rekao je Ivan Anušić, ministar odbrane Hrvatske.

    “Za liječničke preglede je upućeno 1,200 poziva, skoro svi pregledi su napravljeni, veliki dio toga. Pregledi idu svojom dinamikom. Prvi ročnici će biti u ožujku u vojarni, a postotak onih koji ne prolaze je na nekih desetak posto što je očekivano i to je sasvim u redu”, rekao je Anušić za RTL i dodao:

    “I ono što je bitno naglasiti je da je odaziv na liječničke preglede u nekim gradovima 100 posto, u nekim gradovima 91, 92 posto. Generalno, prosjek je oko 95 posto odaziva”.

    Zdravstveni razlozi zbog kojih dio regruta ne prolazi pregled

    Objasnio je koji su najčešći razlozi zašto regruti nisu prošli zdravstvene preglede.

    “Razni su razlozi, liječnik procjenjuje – dali je to psihijatrijsko ili psihološko testiranje, da li je to liječnički pregled u smislu nekakvih  tjelesnih anomalija ili nečega trećega”, ističe Anušić te dodaje da će prvi ciklus biti gotov vrlo brzo.

    Početak obuke i sadržaj vojnog osposobljavanja

    “Možda već idući tjedan ćemo završiti taj prvi, a onda već idu pozivi za drugi ciklus i do 9. marta prvi ročnici su vojarni”, navodi ministar obrane Hrvatske Ivan Anušić i dodaje:

    “U dva obvezna mjeseca ročnici će učiti rukovanje naoružanjem, vještine preživljavanja, pomaganja drugima, upravljanje dronovima”.

    Zakonski okvir i trajanje obaveznog vojnog roka

    Podsjećamo, Hrvatski sabor je u oktobru 2025. godine, sa 84 glasova za, 30 suzdržanih i 11 protiv, izmijenio Zakon o odbrani i time potvrdio ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka.

    Prema hrvatskom zakonu, “temeljno vojno osposobljavanje” (TVO) trajaće dva mjeseca.

    Osobama koje zbog vjerskih ili moralnih nazora ne žele učestvovati u vojničkim dužnostima biće dopušten prigovor savjesti, a osnovnu vojnu obuku od tri mjeseca odradiće u civilnoj zaštiti ili u lokalnim jedinicama u trajanju od četiri mjeseca.

    Za vojno osposobljavanje naknada će iznositi 1.100 evra mjesečno, a obuka će se upisivati u radni staž, dok će za civilnu službu naknada biti manja.

    Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) poslalo je 29. decembra 2025. godine, prve pozive na obavezne zdravstvene preglede mladićima rođenima 2007. godine, čime je započelo provođenje postupka za temeljno vojno osposobljavanje (obavezni vojni rok).

    Pozivi su upućeni mladićima koji imaju hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Republici Hrvatsko i šalju se poštom iz područnih odjela za poslove odbrane, a regruti ih u svojim poštanskim sandučićima mogu očekivati u roku od sedam dana.