VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Napadnut manastir na Cetinju

    Napadnut manastir na Cetinju

    Ispred Cetinjskog manastira dogodio se verbalni incident kada je grupa građana, sa očitom namjerom da isprovocira prisutne, pokušala na silu da uđe u manastir.

    Veći incident spriječila je policija koja je sprečila upad u manastir, što se vidi na snimku koji je emitovala grupa Montengro Internacional Aliance. Oni su, inače, pokušali da u manastir uđu sa transparentima koji imaju cilj da provociraju druge vjernike, dok su se i sami kao takvi predstavljali.

    Kada ih policija nije pustila da uđu u manastir, počeli su da viču kako im se brani da ispovijedaju svoju vjeru.

    Na Cetinju je danas inače održan performans pod nazivom “Ne! – Jevanđelju mržnje”.

  • Presjek epidemiološkog stanja: Dramatičan rast novozaraženih u zemljama regiona

    Presjek epidemiološkog stanja: Dramatičan rast novozaraženih u zemljama regiona

    Prema posljednjem presjeku epidemiološkog stanja u zemljama regiona danas je zabilježen dramatičan porast broja novozaraženih, hospitalizovanih i umrlih od posljedica korona virusa, a najviše ih i dalje ima u Bugarskoj.

    Uposljednja 24 sata U Hrvatskoj je registrovano 805 novih slučajeva zaraze, gotovo 150 više u odnosu na juče, što je broj aktivnih infekcija povećalo na 3.632. Među njima je 440 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 59 pacijenata. Preminule su četiri osobe.

    U Sloveniji su registrovane 764 novozaražene osobe, od 3.788 testiranih uzoraka PCR metodom. Preminulih nema, ali je broj hospitalizovanih poveća na 159, dok je na intenzivnoj njezi 37 pacijenata. Aktivno je 5.756 slučajeva infekcije, što je za 382 više nego dan ranije.

    U Bosni i Hercegovini je u poslednja 24 sata od 3.554 testiranih uzoraka njih 906 pozitivno na korona virus, dva puta više u odnosu na juče. Prijavljeno je 11 smrtnih slučajeva, tri više u odnosu na prethodni dan.

    Samo u Federaciji BiH testirana su 2.584 uzorka, od kojih je 527 pozitivno na korona virus. Prijavljeno je sedam smrtnih ishoda, odnosno 5.605 od početka epidemije.

    Republika Srpska je testirala 784 uzorka, od kojih je korona virus potvrđen kod 364 osobe. Prijavljena su četiri smrtna slučaja, odnoso 3.869 osoba odpočetka epidemije. Pod zdravstvenim nadzorom trenutno je u Srpskoj 2.772 osoba.

    U Brčko distriktu registrovano je 15 novih slučajeva zaraze korona virusom. Preminulih nije bilo.

    Prema posljednjem presjeku u Crnoj Gori u jednom danu preminulo osam osoba od posledica korona virusa, dok je 571 osoba pozitivna na virus. Broj trenutno obolelih je 8.337. Testiran je 4.162 uzorak, a među novopozitivnima je 31 turista. Ukupan broj preminulih od korona infekcije u Crnoj Gori je 1.732.

    Albanija je registrovala tri smrtna slučaja i 1.054 novozaraženih. Broj aktivnih slučajeva je 10.088, a 18 pacijenata je u teškom stanju.

    Mađarska je prijavila jedan smrtni slucaj od posledica korona zaraze, dok je 194 novih infekcija. Broj aktivnih infekcija je 4.826.

    Bugarska ponovo bilježi veliki broj novozaraženih – 2.053, od više od 26.000 testiranih uzoraka, dok je 56 preminulih u poslednja 24 sata.Aktivnih slučajeva je 31.081 su aktivni slučajevi u zemlji. Broj umrlih od korona virusa u Bugarskoj je 18.896.

    Rumunija je registrovala 1.443 novozaražene osobe od preko 40.000 testiranih uzoraka različitim metodama. Prijavljen je 21 smrtni slučaj.

  • Krivokapić na kućnom liječenju

    Krivokapić na kućnom liječenju

    Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić, koji je posljednja dva dana bio slabijeg zdravstvenog stanja, nije zaražen virusom korona, ali je upućen na kućno liječenje, saopšteno je iz crnogorske Vlade.

    “Iz predostrožnosti su urađena dva PCR testa koja su pokazala da predsjednik Vlade nije zaražen virusom korona. Po preporuci ljekara, premijer je upućen na kućno liječenje i u petak, 3. septembra, vratiće se redovnim obavezama”, pojasnili su iz Vlade.

    Krivokapić je danas trebao da učestvuje na Bledskom strateškom forumu u panel-diskusiji o temi proširenja EU, koja je počela u 16.30 časova.

  • Vučić na Bledu: Entuzijazam za pristupanje EU opada, ne samo u Srbiji

    Vučić na Bledu: Entuzijazam za pristupanje EU opada, ne samo u Srbiji

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas na Bledskom strateškom forumu da je Srbija potpuno privržena svom evropskom putu, ali da entuzijazam za pristupanje EU slabi ne samo u Srbiji već na čitavom Zapadnom Balkanu.

    Na panelu posvećenom budućnosti EU, Vučić je rekao da svi govore o vladavini prava, zelenoj agendi, ali kada se dođe do Zapadnog Balkana kaže se da taj region kulturno pripada EU i da će jednog dana te zemlje postati članice.

    “Rekao bih sada nešto iskreno i nadam se da se nećete ljutiti. Entuzijazam za pristupanje, ne samo u Srbiji, više ne postoji kao što je nekada postojao. Krenuli smo da nalazimo sopstvene načine za podsticanje privrednog rasta”, naveo je on.

    Vučić je rekao da je Srbija ponosna što je među vodećim zemljama Evrope po pitanju privrednog rasta, zahvaljujući tome što su uspostavljeni sopstveni mehanizmi i instrumenti poput inicijative Otvoreni Balkan koja je dogovorena jer zemlje regiona žele da sarađuju bez granica, iako se to nekima ne sviđa “jer nemaju kontrolu nad procesom”.

    Naveo je primjer Sjeverne Makedonije koja je promijenila ime da bi počela pristupne pregovore sa EU, ali se to još nije dogodilo.

    “Sutra će se Albaniji reći da neće da odvajaju njihove pristupne pregovore od Sjeverne Makedonije, a kasnije će Srbija, kojoj se priznaje napredak u brojnim oblastima, biti suočena sa primjedbama nekih drugih. Ne tražim ničiju pomoć, već samo iznosim istinu. Mi to vidimo”, dodao je Vučić rekavši da zato zemlje regiona moraju da budu bliže, da čuvaju mir i stabilnost.

    Vučić kaže kako vjeruje da je poslije Bregzita EU potrebno da se širi, ali umjesto toga ona se začaurila oko svojih unutrašnjih problema i ne vidi širu sliku.

    “Srbija je potpuno opredeljena za evropski put, ali moramo da živimo, da poboljšamo uslove života građanima i brinemo se o sebi zajedno sa susedima”, naveo je.

  • Janša: EU u budućnosti – proširena na Zapadni Balkan

    Janša: EU u budućnosti – proširena na Zapadni Balkan

    Slovenački premijer Janez Janša izjavio je danas, na Bledskom strateškom forumu, da je glavni izazov evropskih integracija osiguranje jedinstva uz poštovanje različitosti, dodajući da vidi Evropu u budućnosti kao jaku EU sa jakim državama članicma, proširenu na Zapadni Balkan, u miru sa sobom, i mirnim i prosperitetnim okruženjem.

    Janša je, u uvodnom obraćanju na Bledskom strateškom forumu, podsjetio da je Slovenija pristupila Uniji 2004. godine, što nije, kaže, vidjela samo kao mogućnost za ekonomski napredak, već kao povratak osnovnim vrijednostima, dodajući da je Unija danas drugačija nego što je bila tokom prvog predsjedavanja Slovenije 2008. godine.

    Prvo slovenačko predsjedavanje bilo je, kaže, posljednje koje nije obilježila kriza, finansijska, migranstka kriza, Bregzit.

    “Nadamo se da u vremenu pred nama djelovanje EU mora postati strateško i dugoročno, usmjereno na postizanje cilja koji su postavili očevi osnivači EU – Evropa slobodna, cijela i u miru sa sobom i susjedima”, rekao je Janša.

    On je naveo da je glavni izazov evropskih integracija osiguranje jedinstva uz poštovanje različitosti, dodajući da je jasno da postoji više vizija budućnosti Evrope, ali da to ne smije biti razlog za podjele.

    Kako je rekao, moraju se naći odgovori na sve izazove a to se neće destiti ako smo podijeljeni.

    “Ne moramo da izmišljamo toplu vodu, ali, moramo se vratiti na početak – traženje konsenzusa, uzajamno poštovanje i solidarnost”, rekao je Janša.

    Kako je rekao, počeo je govor sa podsjećanjem da je Slovenija prije tri decenije stekla nezavisnost, a zaključuje ga pogledom u naredne decenije.

    “Zamislimo i vidimo Evropu i EU koja je zasnovana na evropskoj civilizaciji, jaku Uniju koja počiva na jakim državama članicama, proširenu novim članicama sa Zapadnog Balkana, sa snažnim evropskim institucijama. Vidimo EU koja je u miru sa sobom i sa mirnim i prosperitetnim okruženjem”, rekao je Janša.

  • Vučić: Verujem u ujedinjenu Evropu

    Vučić: Verujem u ujedinjenu Evropu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je danas na Bledskom strateškom forumu da vjeruje u ujedinjenu Evropu i da samo ujedinjena Evropa može kako treba da odgovori na krizu.

    “Verujem da svi od nas treba da budemo deo ujedinjene Evrope”, istakao je Vučić na završetku prvog liderskog panel BSF – a “Budućnost Evrope – odoleti i istrajati”, odgovarajući na pitanje šta će biti ključno za budućnost Evrope.

    Vučić je zahvalio posebno Davidu Sasoliju i Šarlu Mišelu, dodajući da je tačno to što je rekao Mišel da je EU započela jedan veliki projekat koji ima sasvim opipljive rezultate.

    “Znamo sve naše zadatke i šta sve treba da promenimo (na putu ka EU). Ne mogu da kazem da molimo, ali to je naša želja da uđemo u EU. Na kraju, potrebnio smo jedni drugima. Ako pogledamo, na primer, Srbe i Hrvate, ne možemo da se složimo gotovo ni oko čega u vezi sa prošlošću, ali verujem da bez saradnje Srba i Hrvata ne možemo da preživimo u budućnosti, da ne kažem da ne možmeo da poboljšamo sadašnju poziciju”, naveo je Vučić.

    Predsjednik Srbije je naglasio da zato vjeruje ne samo u pomirenje već i praktičan pristup koji će dovesti do boljih rješnja u buducnosti i ponovio da vjeruje u ujedinjenu Evropu.

  • Milanović: Komšić i Džaferović nisu ljudi poštenih namjera

    Milanović: Komšić i Džaferović nisu ljudi poštenih namjera

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je danas da članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović “nisu ljudi poštenih namjera” i dodao da nije dobra “ta nasilna, bezobrazna, direktna prijetnja” da će BiH biti drugačija zemlja od zamišljene.

    “To nisu ljudi poštenih namjera, ali neću im reći da su fašisti i šovinisti, što oni govore meni”, rekao je Milanović danas u Sisku komentirajući reakcije druge dvojice članova Predsjedništva BiH.
    “Tu sam – napadni, udari, pljuni”, poručio im je.


    Milanović je, naime, u utorak rekao da dobronamjernim doživljava poziv čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika da se predsjednici Hrvatske, Srbije i Turske uključe u pregovore o budućnosti BiH jer je Dejtonski sporazum praktično mrtav. Komšić mu je na to predbacio da se ponaša kao advokat Dodikove i politike srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, prenosi Index.hr.

    “Ja znam što sam radio zadnjih 15 godina i kakvu sam vjeru i nadanja ulagao u neke ljude i u nekakve koncepte Bosne i Hercegovine. Naprosto to ne ide. Još u vrijeme Sulejmana Tihića to je imalo šanse, sad nema”, rekao je Milanović.

    Hrvatski predsjednik je upozorio da nije dobra “ta jedna nasilna, bezobrazna, direktna prijetnja da će BiH biti ono kako nije zamišljena”.

    “Takve stvari dovode do ozbiljnih konflikata”, rekao je.

    Dodao je da će se nastaviti boriti za interese Hrvata u BiH jer je tu dužnost preuzeo kad je izabran za hrvatskog predsjednika.

    “Ja sam se kandidirao za predsjednika RH prihvaćajući da je to moj posao, da branim te interese. U protivnom ne bih se nikad kandidirao za hrvatskog predsjednika jer bih morao kršiti hrvatski ustav nakon pobjede. Dakle, ja radim svoj posao”, rekao je Milanović.

    Ova polemika između hrvatskog predsjednika i dvojice članova predsjedništva BiH počela je nakon što je Milorad Dodik pozvao Milanovića da zajedno s kolegama iz Turske i Srbije posreduje u pregovorima o budućnosti BiH, rekavši da su dosadašnji međunarodni predstavnici izgubili njegovo povjerenje jer su zastupali interese Bošnjaka.

  • Brnabić o kovid propusnicama, vakcinaciji i bolničkim kapacitetima

    Premijerka Ana Brnabić izjavila je večeras da se epidemiološka situacija u zemlji komplikuje i izrazila uvjerenje da će medicinski dio Kriznog štaba ponovo insistirati na uvođenju kovid propusnica.

    Brnabić je za TV Pink rekla da postoje pravni problemi u vezi sa uvođenjem kovid propusnica, ali je dodala da se svakodnevno o tome razgovara.

    Apelovala je na ljude da se što prije vakcinišu.

    – To je jedini način da se mi kolektivno ratosiljamo ove bijede, da pobijedimo koronu nastavimo da živimo normalno – poručila je Brnabić.

    Ona je dodala da se čini da je besmisleno pričati o mjerama u trenutku kada je dostupna vakcina i kada je moguće vakcinisati sve građane.

    – To je suprotno zdravoj pameti. Kad bi se vakcinisali svi koji mogu ne bismo morali da pričamo o mjerama – rekla je Brnabić.

    Navela je da je 51,5 odsto ukupne punoletne populacije vakcinisano prvom dozom, da je 49,6 odsto dobilo i drugu dozu, dok je više od 50.000 ljudi vakcinisano trećom dozom.

    Ona je rekla da u ovom trenutku postoje dvije stvari da se izborimo sa korona virusom – jedna je vakcinacija prvom dozom, a druga je otvaranje dodatnih kapaciteta u bolnicama da bi zdravstveni sektor izdržao, odnosno da bi zdravstveni radnici mogli da pruže pomoć i podršku ostalim pacijentima koji su bolesni od nečeg drugog.

    Premijerka je istakla da je Srbija uspjela da završi dvije kovid bolnice, a u četvrtak se završava i treća u Novom Sadu i ocijenila da je time učinjena “nevjerovatna stvar”, jer osim Kine nijedna druga zemlja u svijetu to nije uspjela da učini.

    – Usred pandemije paraleleno s borbom protiv korona virusa mi otvoramo tri nove bolnice s više od 2.000 postelja da bismo obezbijedili da pružimo pomoć, podršku i liječenje svim ostalim ljudima – poručila je Brnabić.

  • Vučić: Raste podrška Otvorenom Balkanu

    Vučić: Raste podrška Otvorenom Balkanu

    Za napredak su potrebni mir, stabilnost, otvorene granice, i pogled u budućnost, istakao je sinoć predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i dodao da naravno postoje oni kojima nije pravo inicijativa “Otvoreni Balkan”.

    “Da li ”Otvoreni Balkan” ima budućnost – siguran sam da ima. Ne možete zaustaviti narode koji žele nesmetano da sarađuju, koji se bore za sve principe na kojima počiva Evropska unija, kao što je slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi”, objasnio je on za TV Pink.

    Upitao je kome bi smetalo da nema granica između Beograda i Skoplja, Beograda i Tirane, odnosno Tirane i Skoplja.

    “Mislim da je to veoma važno i da ne postoji neko ko bi mogao na bilo koji način da nam pokaže i ukaže na to zašto bi to bilo loše. Da li postoje oni koji nisu saglasni i misle drugačije, kao i oni koji nisu sigurni da mogu da upravljaju tim procesima, jer mi upravljamo sami, šta da im radim. Mi ćemo nastaviti”, podvukao je on.

    Vučić je istakao da razumije razloge, jer su velike sile od sticanja nezavisnosti Srbije 1878. pokušavale na svake načine da drže sve pod kontrolom nad Balkanom, da Srbiju obudzavaju i snaže sve druge.

    “To nije od juče. Zato je za nas strahovito važno da nastavimo da čuvamo mir i snažimo Srbiju, da razumemo da takvi interesi postoje i danas. Zašto bi neko drugi želeo toliko snažnu Sbriju”, naglasio je on.

    Podsjetio je da je javni dug Crne Gore prije sedam godina bio 52 odsto, u Srbije 79 odsto, a danas je 58 odsto u Srbiji, a u Crnoj Gori preko 100, dok je u BiH, i Sjevernoj Makedoniji slično pomijeranje u korist Srbije.

    Isto tako je rekao da je prosječna plata u Srbiji bila 330 evra, a u Crnoj Gori 505 evra, a danas je 520 evra u Crnoj Gori, a u Srbiji 560 evra

    I kod stranih investicija Srbije u protekle tri godine privlači 63 odsto u odnosu na sve ostale na Zapadnom Balkanu.

    “To su neverovatne promene. To je velika prednost koju smo uspostavili, a postoje velike sile kojima ne odgovara”, dodao je on.

    Kaže da će one dolaziti da čestitaju, i ukazuje zašto bi im to odgovaralo.

    “Pokušavaće da dižu druge, a Srbiju da spuštaju. Doživljajaju da Srbija želi da dominira projektom ‘Otvoreni Balkan’, a to je naš pokušaj da imaju svi koristi od toga koji se priključe. Razumljivo da ne nailazi na oduševljenje”, dodao je on.

    Kazao je važno da je “Otvoreni Balkan” podržala SAD, Višegradska grupa, kao i danas šef danske diplomatije, te dodao da vjeruje da ćemo tu podršku širiti dalje.

    Inače Vučić je večeras, po dolasku na Bled, priredio večeru u Počasnom konzulatu Srbije za premijere Sjeverne Makedonije i Albanijie, Zorana Zaeva i Edija Ramu, kao i gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića.

    Prenio je da se Janković našalio da je i on domaćin prijema pošto je polu-Srbin.

    “Razgovarali smo o ‘Otvorenom Balkanu’, mnogim zajedničkim inicijativama, kako građani da žive bolje, da otvaramo granice, ali i sa Jankovićem o bitnim pitanjima”, kazao je on.

  • Vučić o inicijativi za smjenu Dodika: Opasan presedan, Srbija to neće prihvatiti

    Vučić o inicijativi za smjenu Dodika: Opasan presedan, Srbija to neće prihvatiti

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da ne očekuje da Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, smijeni srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, te ističe da bi takav potez, ako bi i bio učinjen, predstavljao vrlo opasan presedan i da Srbija takvu odluku nikada ne bi priznala.

    “To ne bi bilo zasnovano na volji naroda. Takvih odluka neće biti, jer ne bi smelo da ih bude”, rekao je Vučić za TV “Pink” u Sloveniji, gdje je doputovao uoči sutrašnjeg početka Bledskog strateškog foruma.

    Govoreći o izjavi bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika DŽaferović da očekuje da Šmit pomogne da “profunkcioniše BiH”, uključujući i smjenu Dodika, Vučić je rekao da poznaje Šmita i misli da on tako nešto ne bi uradio jer bi predstavljalo veoma opasan presedan.

    “Ako to i uradi, Srbija to neće nikada priznati. To bi bilo toliko opasno da ja nemam reči! Zamislite da je Dodik to tražio za nekoga od njih. A mi koji imamo da utičemo na Dejtonski sporazum, odnosno njegovo sprovođenje, nama bi rekli da se mešamo i da ga opstruišemo, to je potpuno neosnovano. Mi ne želimo da rušimo integritet ni Srbije ni BiH”, rekao je Vučić.

    On je podsjetio da je već mnogo puta pokušao da pokrene dijalog između Srba i Bošnjaka, koji moraju da se poštuju i da razmišljaju o budućnosti.

    “Nudio sam tu vrstu strateškog dijaloga i posle linča u Srebrenici pre pet-šest godina. Neke teme su neprihvatljive za srpski narod. Srbija neće prihvatiti odluku da Dodik bude smenjen, ukoliko dođe do toga”, kategoričan je Vučić.

    On je istakao da će Srbija uvijek pomagati razvoj Republike Srpske.

    “Nama je cilj da se spojimo i sa Tuzlom i sa Sarajevom auto-putem”, rekao je predsjednik Srbije