Kategorija: Region

  • Vulin: Ako Bečić smatra da je takozvano Kosovo država, neka to otvoreno kaže

    Vulin: Ako Bečić smatra da je takozvano Kosovo država, neka to otvoreno kaže

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin rekao je danas da ukoliko predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić misli da je takozvano Kosovo država, neka to otvoreno kaže i objasni Srbima u Crnoj Gori, a ne da se sakriva iza priče o stavu međunarodne zajednice.

    IRusija i Kina su međunarodna zajednica, pa Bečić ne kaže da će uvažiti njihov stav da takozvano Kosovo nije država – naveo je Vulin reagujući na posljednje napade predsjednika Skupštine Crne Gore Alekse Bečića na Srbiju.

    Vulin je istakao da Srbi na Kosovu i Metohiji moraju da prežive i ne smiju da dopuste da se o njima odlučuje bez njih, te da bi Bečić to znao “da je bar jednom obišao Srbe na prostoru Kosova i Metohije, umjesto što pravda priznanje takozvanog Kosova” saopšteno je iz MUP Srbije.

    – Sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem sam se i slagao i nisam, ali obojica smo mislili da je Srbija majka svih Srba i da im duguje zaštitu, da takozvano Kosovo nije država. To smo posljednji put jedan drugom ponovili u manastiru Morača na pomenu ubijenom Pavlu Bulatoviću – poručio je Vulin.

    On je rekao i da to da li će Svetozar Marović biti izručen Crnoj Gori ili ne, zavisi od ishoda postupka koji se vodi pred nadležnim sudovima u Srbiji, a ne od policije.

    – Gospodin Bečić ne razumije da politika nije razgovor o modi sa Boškom Jakovljevićem, već javna delatnost u kojoj se svađate i mirite, ali se okupljate oko ideja i principa – poručio je Vulin.

    Predsjednik Skupštine Crne Gore i Demokrata Aleksa Bečić ponovo je juče iznio niz optužbi na račun zvaničnog Begrada za stanje u Crnoj Gori.

    Bečić je u izjavi za TV-vijesti, između ostalog, pozvao vlasti u Srbiji da izruče, kako je rekao, osuđenog šefa budvanske kriminalne grupe Svetozara Marovića, koji je bio i jedini predsjednik Državne zajednice Srbija i Crna Gora.

    Politička kriza u Crnoj Gori nastala je nakon smjenjivanja ministra pravde i usvajanja Rezolucije o zabrani negiranja navodnog genocida u Srebrenici 17. juna.

  • Rama zahvalio Grenelu na inicijativi “mali Šengen”: Zalažem se za to godinama

    Rama zahvalio Grenelu na inicijativi “mali Šengen”: Zalažem se za to godinama

    Specijalni izaslanik bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa za dijalog Beograda i Prištine, Ričard Grenel, razgovarao je sa albanskim premijerom Edijem Ramom između ostalog i o inicijatiivi “mali Šengen”.

    “Postoji neriješen sukob zbog nepriznanja Kosova od strane Srbije. Ali moguće je poboljšati život ljudi, poboljšati ekonomsku saradnju, organizovati slobodan protok dobara i ljudi i ja se zalažem za to godinama”, rekao je albanski premijer Edi Rama.

    Rama je iznio i kritike na račun EU zbog toga što nije donijela odluku o početku pristupnih pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije.

    “Za nas je to krajnje frustrirajuće. EU ponovo nije ispunila obećanje”, dodao je Rama.

    Grenel je vodio intervju sa Ramom za mrežu Njuzmaks koji je objavio i na svom Tviter nalogu.

  • Brnabićeva: Nerazumno otkrivati karte o Kosovu i Metohiji

    Premijer Srbije Ana Brnabić rekla je danas u Skupštini Srbije da je nerazumno otkrivati sve karte u vezi sa rješavanjem pitanja Kosova i Metohije, ali da se zna šta su “crvene linije”, šta su premise i da je u interesu bezbjednost Srba na Kosmetu.

    Neću otkrivati naše karte. Znam koje su nam pozicije, ali mislim da se ti razgovori dešavaju u skladu sa Ustavom Srbije, pokušavamo da zaštitimo mir, dugoročnu stabilnost i da spasimo što se spasti može – rekla je Brnabićeva odgovarajući na pitanje samostalnog poslanika Vladana Glišića o platformi za Kosovo i Metohiju.

    Brnabićeva je istakla da je sve što se tiče dijaloga sa privremenim institucijama u Prištini sadržano u Ustavu Srbije, i da to je pozicija koja se brani.

    – Ponašamo se u skladu sa istinom, a to je da je Kosovo i Metohija u okviru Srbije – istakla je Brnabićeva

    Ona je rekla da joj je nejasno stalno insistiranje da se kaže koje su pozicije Srbije, ocijenivši da bi se tako izgubila bilo kakva mogućnost da Beograd u dijalogu nešto dobije, prenijeli su beogradski mediji.

    Brnabićeva je ukazala da je mnogo učinjeno pametnim potezima i politikom, i da otkrivanje pozicija ne bi bila pametna politika.

    Ona je navela da se, kada je riječ o dobroj regionalnoj saradnji, sve promijenilo dolaskom novih privremenih institucija u Prištini, posebno njihovog premijera Aljbina Kurtija.

    Upitana o rezultatima sastanaka koje je imala proteklih sedmica u Antaliji, Beču i Luksembrugu, Brnabićeva je ocijenila da bi moglo da se desi da na prvom važnom sastanku 5. jula, u okviru Berlinskog procesa, četiri sporazuma na kojima se jako dugo radilo, ne budu usvojena, što bi bio veliki udarac za regionalnu saradnju.

    Ona je navela da Srbija nastavlja s velikim brojem regionalnih projekata, među kojima je auto-put Beograd–Sarajevo u oba pravca.

  • Vladajuće partije u Crnoj Gori predložile da umjesto ekspertne vlade bude izabrana stranačka

    Vladajuće partije u Crnoj Gori predložile da umjesto ekspertne vlade bude izabrana stranačka

    U Podgorici je sinoć održan sastanak partija parlamentrne većine, na kojem je razgovarano o prevazilaženju političke krize, a predložene su ozbiljne strukturne promjene.

    Predsjednik SNP-a Vladimir Joković kazao je nakon razgovora da je sastanak protekao u tolerantnoj atmosferi sa željom da se svi problemi prevaziđu, prenose Vijesti.

    “Nije bilo tenzija, što je ohrabrujuće. Bilo je određenih prijedloga, ali sačekat ćemo da na novom sastanku sljedeće nedjelje nađemo rješenje. Bilo je i radikalnih prijedloga, ali čini mi se da preovladava želja svih da se dođe do dogovora. Od radikalnijih prijedloga bio je da se ide na izbore. Preovladalo je mišljenje najvećeg dijela učesnika da je ovakvo stanje neodrživo”, kazao je on.

    On kaže kako je dobro da će se smanjiti tenzije između određenih subjekata.

    “Bilo je riječi o tome da se razgovara sa svima, pa i s premijerom, ali će o tome biti riječi na sastanku naredne sedmice”, kazao je Joković.

    Predsjednik Demosa Miodrag Lekić kazao je da je jedan od uzroka negativnog toka političkih procesa to što se većina nije sastajala.

    “Ovaj sastanak je težio tome da se dođe do kompromisa. Nismo došli do toga, ali smo bez povišenih tonova uspjeli saopćiti razlike. Dogovorili smo se i da se potencijalne promjene dese na bazi dogovora i pravila. Sastanak je bio uspješan”, naveo je.

    Lekić je kazao da je danas pokazana ozbiljnost da se dođe do perspektive konsenzusa.

    “Ogromnu odgovornost imamo pred građanima. Iznesene su sve opcije, o njima ćemo nastaviti razgovarati”, kazao je on.

    Sastanku u Skupštini su prisustvovali Andrija Mandić (Nova), Milan Knežević (DNP), Nebojša Medojević (PzP), Miodrag Lekić (Demos), Aleksa Bečić, Momo Koprivica, Boris Bogdanović (Demokrate), Vladimir Joković (SNP), Marko Milačić (Prava Crna Gora), Maksim Vučinić (Radnička partija), Miloš Konatar (URA), Srđan Pavićević (Civis), Danilo Jokić i Dušan Slijepčević (Ujedinjena Crna Gora).

    Predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) i jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić je kazao da su očekivali da ovo bude Vlada krupnih reformskih zahtjeva, ali da je koalicija ZBCG ostala izvan rada vlade Krivokapića.

    “Trudili smo se da za ovih 200 dana rada vlade kažemo Krivokapiću da se obrati pažnja na ljude koji su iznijeli pobjedu na izborima. Naša današnja ideja da se bira nova vlada naišla je na veliku podršku kolega koji čine parlamentarnu većinu. Bilo je i onih koji to nisu podržali. Nijedan od učesnika sastanka nije rekao da treba zadržati postojeće stanje. Mi smo predložili ono što je najbitnije, da umjesto ekspertne Vlade izaberemo Vladu iza koje bi stajale stranke”, izjavio je Mandić.

  • Kinezi danonoćno grade Pelješki most, do sredine augusta bi trebale biti spojene hrvatske obale

    Kinezi danonoćno grade Pelješki most, do sredine augusta bi trebale biti spojene hrvatske obale

    U preduzeću Hrvatske ceste očekuju da će Pelješkim mostom obale spojiti do 15. augusta, a možda i ranije, jer kineski radnici danonoćno rade.

    Bez obzira na iznimno visoke temperature zraka, 680 radnika kompanije China Road and Bridge Corporation neumorno grade. Kako piše Jutarnji list, radovi se vrše planiranom dinamikom – zavaruju se čelični segmenti između stupova i učvršćuju kose zatege. Spojeno je više od 70 posto rasponske konstrukcije mosta.

    U Hrvatskim cestama očekuju da će se Komarna i Brijesta spojiti do blagdana Velika Gospa, 15. augusta, a možda i ranije, jer se bez prestanka radi.

    “Nakon što se fizički spoje dvije obale, slijede radovi na opremanju samog mosta kolničkim konstrukcijama i ogradama te se postavlja rasvjeta”, izjavio je inžinjer Hrvatskih cesta Jere Šegedin.

    Postavlja se i ograda protiv vjetra, koja bi trebala biti visoka 3,2 metra, tako da vjetar ne bi trebao stvarati neprilike vozačima. Treba napomenuti da most nije projektovan za kretanje pješaka.

    “Svaka ograda je veća od kamiona pa vjetar ne bi trebao utjecati na odvijanje saobraćaja”, ukazao je Šegedin.

    Most je dug 2,4 kilometra, širok je 22,5 metara, a visok 55 metara. Imat će četiri saobraćajne trake, a pretpostavlja se da će u upotrebi biti u martu sljedeće godine.

    Podsjećamo, gradnja je počela 2007., da bi onda zbog globalne recesije bila prekinuta 2012. Nastavljena je 2018. nakon što je za izvođača radova izabrana kompanija China Road and Bridge Corporation. Projekt košta 420 miliona eura, od čega je Evropska unija osigurala 357 miliona eura bespovratnih sredstava.

    U Bosni i Hercegovini pojedini smatraju da je gradnjom mosta Hrvatska narušila pravo Bosne i Hercegovine na otvoreno more. Neki od političara su najavljivali da će pravno zaustaviti gradnju, ali se to nije desilo.

  • Popov: Vlada Crne Gore neće pasti, Abazović i Bečić su pokazali sposobnost

    Popov: Vlada Crne Gore neće pasti, Abazović i Bečić su pokazali sposobnost

    Povodom događaja u Crnoj Gori, odnosa unutar njene Vlade i pozicije naspram Srbije razgovarali smo s Aleksandrom Popovom, političkim analitičarem iz Novog Sada.

    U kontekstu mogućih posljedica po stabilnost trenutne Vlade Crne Gore, a nakon smjene ministra pravde Vladaimira Leposavića i izglasavanja Rezolucije o Srebrenici, Popov je istakao da ona neće pasti, jer još uvijek uživa podršku Crnogorsko-primorske mitropolije, baš kao i u ranijem periodu.

    “Ja mislim da je, kao i kod formiranja ove vlade, ključnu riječ imala mitropolija, koja je organizovala litije koje su dovele do odlaska Demokratske partije socijalista s vlasti. Ovdje se vidjelo da je prilikom donošenja ove rezolucije u crnogorskom parlamentu patrijarh Porfirije uputio oštre riječi. Od mitropolita Joanikija je stiglo samo jedno upozorenje, rečeno je da treba da se sve stvari rješavaju razgovorom i dogovorom. Nijednom ja bar nisam u njegovoj izjavi vidio nijednu riječ osude. Na kraju krajeva, da je zapravo cilj bio i da se htjelo, mogla je reakcija mitropolije biti takva da ona zajedno s Demokratskim frontom napravi proteste ispred parlamenta, međutim to se nije desilo”, rekao je Popov.

    U nastavku ističe da je Zdravko Krivokapić utjecajem preminulog Amfilohija, mitropolita crnogorsko-primorskog, stavljen na čelo zajedničke opozicione liste te da je i sama vlada formirana tako što je Dritan Abazović, predsjednik Građanskog pokreta URA, predložio Andriji Mandiću, predsjedniku Demokratskog fronta, da Krivokapić bude premijer. Međutim, Mandić je tada kazao da to ne dolazi u obzir i Amfilohije je u jednom trenutku presudio podržavši Krivokapića. Ipak, sada se postavlja pitanje opstanka trenutne Vlade.

    “Sve vrijeme DF je ‘opozicija’ ovoj vlasti zato što ona poštuje koalicioni dogovor koji je potpisan prilikom formiranja vlade, a to je da će raditi na daljnjoj demokratizaciji Crne Gore, ali i da će poštovati sve međunarodne obaveze koje su ranije preuzete. Ovdje DF stalno prijeti rušenjem vlade, međutim ukoliko sruše ovu Vladu i dođe do vanrednih izbora, ja mislim da će biti najveći gubitnik u toj cijeloj priči, jer mislim da je građanima Crne Gore već previše stalno te uzburkane atmosfere, jedne nenormalne atmosfere”, naglašava Popov.

    Navodi nekoliko razloga zašto DF može biti najveći gubitnik ukoliko se upusti u avanturu rušenja vlasti.

    “Vidimo da Aleksa Bečić i Dritan Abazović, a posebno Bečić, koji se pokazao kao jedan sposoban i mlad čovjek, s velikom energijom, i mislim da te građanske snage imaju šansu da budu ta vodeća snaga ubuduće. Pitanje je šta će se dešavati s DPS-om, kad bi došlo do raslojavanja, sigurno da bi dobar dio njih prešao na stranu građanskog bloka Demokrata Bečića i URA-e Dritana Abazovića”.

    U kontekstu pitanja zašto su Demokrate podržale rezoluciju, ali ne i smjenu Leposavića u Skupštini, Popov kaže da je sada već bivši ministar dolazio iz njihovih redova i da su oni iz solidarnosti odbili podržati smjenu. Međutim, poštujući koalicioni sporazum, odlučili su glasati za rezoluciju. Očekivano, reakcije iz Srbije bile su i više nego oštre.

    “Srbija je puno uložila u to, ona je jako podržavala litije i čak je na razne načine, u vrijeme izbora, i pred same izbore, bilo dosta miješanja Srbije, sa ciljem da dođe ta prosrpska varijanta, politička opcija na vlast. Međutim, to se nije desilo, došao je Krivokapić koji vuče poteze koji u nekom smislu, kada je riječ o vanjskoj politici, pa i u onom trendu koji je ranije postojao na unjutrašnjem planu, nisu povoljni za Beograd. Oni su mislili da će to biti jedna prosrpska politika, ali to se nije desilo”, ističe Popov te dodaje da je, s obzirom na tu veliku “investiciju”, ogorčenje Beograda veliko.

    On naglašava da su za razliku od Beograda, Amfilohije, Joanikije i sam premijer Krivokapić shvatili da Crna Gora mora imati autentičnu politiku, jer bi bez toga, u slučaju usklađivanja politike sa Srbijom, došlo do maksimalne polarizacije društva.

    “Kad bi se to desilo, to bi dovelo do još veće polarizacije, iako su izbori već doveli do polarizacije, koja je postojala i ranije u crnogorskom društvu. Znamo da je tu malo oštriji i jači mentalitet, tu bi moglo doći i do neželjenih situacija, tako da se svi oni odgovorni ljudi koji znače nešto u Crnoj Gori trude da izbjegnu taj najlošiji scenarij”, rekao je Popov te dodao da je odgovor Alekse Bečića na optužbe iz Srbije bio više nego jasan i energičan, da oni neće biti ničije sluge i da će isključivo služiti građanima Crne Gore.

    U vezi sa cijenom koju bi Bečić mogao platiti, Popov ne smatra da će Demokrate zbog spomenute odluke izgubiti dio desno orijentisanog glasačkog tijela u korist DF-a, jer su stvari već “otišle previše udesno, tako da će se početi polako vraćati u centar”. U istom smislu ističe da neće biti novih litija koje bi homogenizovale biračko tijelo, da DF nema podršku Joanikija te da bi izlazak na izbore bio prevelik rizik za Mandića.

  • Dačić na otvaranju rusko-srpske konferencije: Odnosi dvije zemlje od strateške važnosti

    Dačić na otvaranju rusko-srpske konferencije: Odnosi dvije zemlje od strateške važnosti

    Budućnost odnosa sa Ruskom Federacijom za Srbiju je pitanje od strateške važnosti i bilateralni odnosi su na najvišoj tački.

    Izjavio je ovo predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić na otvaranju rusko-srpske konferencije “Rusija na Balkanu: pogled u budućnost” Međunarodnog diskusionog kluba “Valdaj”.

    Dačić je naglasio je da Srbija nije ni pomišljala da se pridruži uvođenju ekonomskih sankcija protiv Rusije i to neće dogoditi ni ubuduće.

    – Odnosi Srbije i Rusije su na najvišoj tački koju pamte naše generacije. Uvjeren sam da smo u posljednjoj deceniji uspjeli da pronađemo i učvrstimo modele saradnje na kojima možemo da gradimo stratešku saradnju – rekao je Dačić na konferenciji u Ruskom domu u Beogradu.

    On je istakao da je Rusija najuticajniji saveznik Srbije u očuvanju njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta kada je riječ o Kosovu i Metohiji.

    – Znajući da možemo da računamo na podršku Rusije i Kine, ali, prije svega Rusije, naša pozicija je veoma olakšana i pruža nam prostor da se u dijalogu o Kosovu i Metohiji nosimo sa izazovima koji se pred nas postavljaju – rekao je Dačić.

    On je dodao i da su evropski put Srbije i njene evropske ambicije praćene jačanjem sveukupnih veza sa Rusijom i drugim partnerima, uz ocjenu da pristupanje EU može da bude samo podstrek za još bolju saradnju.

    Ambasador Ruske Federacije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko rekao je da od ove konferencije očekuje da donese svježe, a ne trivijalne ideje o budućnosti regiona i sadašnjoj situaciji.

    – Govore o sadašnjoj situaciji na Kosovu i kažu da je potreban kompromis. A kakvo to može da bude kompromisno rješenje? Rješenje kako bi ta odluka bila u okviru međunarodnog prava i zasnovana na Rezoluciji 1244. To se podrazumeva. U isto vrijeme mi razumijemo da ako se to rješenje pojavi, ono će biti specifično – rekao je Bocan-Harčenko.

    Na otvaranju skupa govorili su i rukovodilac Rosotrudničestva (Federalna agencija za pitanja Zajednice Nezavisnih Država, sunarodnika u rasejanju i međunarodnu društvenu saradnju) Jevgenij Primakov, ministar spoljnih poslova Nikola Selaković, ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin i kopredsjednik srpsko-ruskog Međuvladinog komiteta za trgovinu, ekonomsku i naučno-tehničku saradnju Nenad Popović.

  • Krivokapić: Crna Gora je matica Srba koji žive u Crnoj Gori, a ne Beograd

    Krivokapić: Crna Gora je matica Srba koji žive u Crnoj Gori, a ne Beograd

    U istoriji Crne Gore nije zabilježeno da se u kratkom vremenskom periodu, sa najviših državnih adresa Srbije, upućuju otrovne poruke Vladi i predsjedniku Skupštine Crne Gore, kako bi se na taj način pokušali proglasiti izdajnicima, poručio je danas premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić.

    Krivokapić je danas na sjednici Skupštine Crne Gore, u okviru Premijerskog sata, odgovarao na pitanja poslanika. Premijerskom satu nisu prisustvovali poslanici DPS-a i DF-a, koji bojkotuju rad parlamenta.

    Odgovarajući na pitanje poslanika koalicije “Crno na bijelo” Srđana Pavićevića, kako, u kontekstu najnovijih političkih događanja, tumači odnos srpskih zvaničnika prema Vladi, premijeru i zvaničnoj politici Crne Gore i njenim protagonistima, Krivokapić je istakao “da u istoriji Crne Gore nije zabilježeno, da se u kratkom vremenskom periodu, sa najviših državnih adresa Srbije, ovako otrovne strijele upućuje Vladi, premijeru, predsjedniku Skupštine i na taj način pokušava da nas proglasi izdajnicima”.

    “Vlada nema otvorenih pitanja sa svojim susjedima i dosljedna je u sprovođenju ovog cilja, i to ne samo kroz prizmu evropskih i evroatlanskih integracija, već kao svom nedvosmislenom i trajnom opredjeljenju”, poručio je Krivokapić.

    Naglasio je da je u više navrata istaknuto da je Crna Gora posvećena razvoju dobrosusjedskih odnosa sa Srbijom.

    “Najbolji dokaz je da bukvalno ne postoji ministar iz ove Vlade koji nije posjetio Srbiju”, rekao je Krivokapić.

    Kazao je da je veliki broj turista iz Srbije, koji trenutno borave u Crnoj Gori, pokazatelj da su trenutno zaoštravanje političkih odnosa između dvije države neće uticati na svakodnevni život građana dvije države.

    “Prirodno je da postoje nesuglasice, ali treba staviti akcenat na ono što spaja dvije države, a ne razdvaja”, poručio je Krivokapić.

    Pavićević je rekao Krivokapiću da bi volio da objasni kolegama da mjera srpstva u Crnoj Gori apsolutno ne mora da bude u okvirima koje su postavili Ivica Dačić, Aleksandar Vučić, Milorad Dodik i Aleksandar Vulin.

    “Mi bi voljeli da oni ispoštuju našu želju da ostanemo autentični u našem postajanju”, kazao je Pavićević.

    Krivokapić je kazao da je Crna Gora matica Srba koji žive u Crnoj Gori, a ne Beograd.

    “To je činjenica. To što su određeni srpski političari uveli praksu je jedan odnos dogovora koji pokušava da pretvori crnogorski dio prostora u vječite sukobe”, rekao je crnogorski premijer.

    Istakao je da su podjele u Crnoj Gori naslijeđene.

    “Zato, ako želimo da idemo naprijed, to jedino možemo ekonomskim preporodom”, poručio je Krivokapić.Nakon što je Skupština Crne Gore 17. juna usvojila Rezoluciju o Srebrenici, od strane vlasti u Srbiji upućene su oštre poruke prema zvaničnoj Podgorici.

  • Hrvatska ilegalno protjeruje migrante u BiH

    Hrvatska ilegalno protjeruje migrante u BiH

    Indicija je bilo odavno, a sada je više njemačkih medija zajedno objavilo veliko istraživanje sa video-snimcima o ilegalnom vraćanju migranata na granici Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, prenosi danas Dojče vele.

    Za komplikovani projekat istraživanja udružili su se njemački nedeljik „Špigel”, medijska organizacija “Lajthaus reporters”, švajcarski „SRF Rundšau”, dopisništvo njemačkog ARD-a iz Beča i hrvatske novine „Novosti”.

    Zajedno su utvrdili da hrvatska policija sistematski protjeruje potražioce azila kojima je potrebna zaštita u Bosnu i Hercegovinu, a da im ne pruža priliku da podnesu zahtijev za azil.

    Istražiocima je prvi put uspjelo da snime takozvane „pušbekove”, odnosno ilegalno vraćanje izbjeglica nakon što su već prešli granicu neke zemlje. Za nedjelju dana saradnici medija zabilježili su ileglano vraćanje oko 65 potražilaca azila, među kojima je bilo i trudnica i djece, a djelimično i invalida. Na snimcima se jasno mogu prepoznati pripadnici hrvatske granične policije, prenosi DW.

    Sažetak snimljenog materijala mediji su objavili na internetu. Snimci pokazuju kako hrvatski policajci vraćaju osobe iz Hrvatske, dakle iz EU, u šume u BiH. Migranti, među kojima je bilo i djece, ispričali su novinarima, između ostalog, i o tomu da su ih tukli. Osim toga, u Hrvatskoj su im, kažu, uništene kamere mobilnih telefona kako ne bi mogli da snimaju događaje.

    Takozvani „pušbekovi” u suprotnosti su s hrvatskim, evropskim i međunarodnim pravom. O takvim akcijama na hrvatskoj granici, dakle spoljnoj granici EU, mediji su izvještavali više puta.

    Na pitanje njemačkog „Špigela”, hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova u Zagrebu saopštilo je da se kod tih akcija radilo o legalnom spriječavanju ulaska osoba na granici. Pritom nije neophodno utvrditi „potrebe migranata”, navode u Zagrebu.

    Hrvatsko Ministarstvo takođe ignoriše činjenicu da su potražioci azila, prema njihovim sopstvenim navodima, već bili prodrli duboko na hrvatsku teritoriju, navodi „Špigel”. Zakon EU u takvom slučaju zabranjuje protjerivanje preko zelene granice i propisuje da se takvim osobama na njihov zahtijev omogući podnošenje zahtjeva za azil.

    Poslanici u Evropskom parlamentu koji su pogledali snimke u tome vide opasnost za vjerodostojnost Evropske unije. Evropska komisija mora da prisili Hrvatsku da potražiocima azila omogući postupak za dođlu azila, izjavila je holandska poslanica u Evropskom parlamentu Tineke Štrik.

    Hrvatska vlada bi mogla da ima problema i zbog izvještaja Odbora protiv mučenja Savjeta Evrope. Iz kuloara se može čuti da je taj izvještaj gotov, ali još nije objavljen, i da on potvrđuje optužbe protiv granične policije.

    Hrvatska vlada se protivi njegovom objavljivanju, a hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova to opovrgava.

    Nadležna komesarka Evropske komisije Ilva Johanson kaže da je do sada dobila mnogo sličnih izvještaja i da svaki pojedini slučaj mora da bude istražen. A hrvatski premijer Andrej Plenković je, kaže, prilikom njenih posjeta iskazao razumijevanje i obećao da će uspostaviti nezavisni mehanizam za praćenje poštovanja ljudskih prava na granici.

  • Hrvatski premijer smatra: Za funkcionisanje BiH važno da se svi narodi osjećaju dobro

    Hrvatski premijer smatra: Za funkcionisanje BiH važno da se svi narodi osjećaju dobro

    Hrvatski premijer Andrej Pleković rekao je da je za dobro funkcionisanje BiH bitno da se svi konstitutivni narodi i građani osjećaju dobro.

    Povodom odbijanja amandmana narodnjaka u Evropskom parlamentu da se u rezoluciji o napretku BiH spomene konstitutivnost tri naroda u BiH, Plenković je rekao da nije dobro preglasavanje i inženjering.

    “Šta god pisalo u toj rezoluciji, bilo bi dobro da se spomenu konstitutivni narodi jer mislim da je to pozitivno. To neće promijeniti činjenicu da u BiH postoje tri konstitutivna naroda”, rekao je Plenković po dolasku na samit EU u Brisel.

    On kaže da je važno da se postigne konsenzus oko izborne reforme koja će omogućiti legitimnu zastupljenost sva tri naroda u institucijama BiH i bolje funkcionisanje, prenose hrvatski mediji.

    Prema njegovim riječima, dogovor o reformi izbornog sistema trebaju same postići institucije u BiH, političke stranke.

    Plenković je naveo da ga je autor izvještaja o BiH Paulo Rangel, portugalski poslanik iz redova Evropske narodne stranke, obavijestio da narodnjaci podržavaju prijedlog da se u rezoluciju ubaci referenca o konstitutivnim narodima, ali da se tome protive liberali i zeleni, dok ni socijalisti nisu skloni tome.

    On je dodaje da u rezoluciji u cjelini ima više pozitivnih stvari.

    “Dejtonski mirovni sporazum se spominje više puta, spominju se presude Evropskog suda za ljudska prava i presude Ustavnog suda BiH. Takođe se pozdravlja dogovor čelnika HDZ BiH i SDA Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića, koji je omogućio da se u Mostaru nakon 12 godina održe izbori”, rekao je Plenković.