VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Milanović: Dok sam ja predsjednik Hrvatska neće popuštati oko prava Hrvata u BiH

    Milanović: Dok sam ja predsjednik Hrvatska neće popuštati oko prava Hrvata u BiH

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je uoči sutrašnje prve službene posjete Bosni i Hercegovini, poručio da “Hrvatska više neće popuštati oko prava Hrvata u BiH” dok je on predsjednik.

    U intervjuu za Večernji list je izjavio da, kako je rekao, Hrvatske želi vidjeti Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji, ali da neće imati popustljivu politiku kada su u pitanju Hrvati u Bosni i Hercegovini.

    “Svima bi bilo u interesu da se poštuje Dejtonski sporazum jer smatram kako njegovim poštivanjem Bosne i Hercegovine može i mora postati uređenja država koja će moći nastaviti put prema EU. Hrvatska to snažno podržava i želi vidjeti Bosnu i Hercegovinu u EU (…) Hrvatska, dok sam ja predsjednik Republike, neće više popuštati, neće stati na pola puta ili prikloniti se jačem”, kazao je Milanović.

    Govoreći o vječitom problemu u BiH u vezi sa izbornim reformama, ponovio je da Hrvatima treba biti omogućeno da u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i domovima naroda biraju svoje političke predstavnike.

    “Pravo da biraš svog predsjednika temelj je svake demokratije, pa tako treba biti i u Bosni i Hercegovini. Ne vidim ko bi imao nešto protiv Hrvata u Bosni i Hercegovini da sami biraju svoje predstavnike”, ocijenio je.

    Milanović pri tome je upozorio da je Dejtonom upravo predviđeno da tri naroda imaju svoje predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda.

    “Za Hrvatsku, to kažem kao predsjednik Republike koja ima ustavnu obvezu brinuti se o Hrvatima u BiH, neprihvatljivo je da BiH bude država u kojoj će se provoditi nečiji eksperimenti, a pogotovo ne na štetu Hrvata”, rekao je hrvatski predsjednik.

    Zaključio je da Hrvatska ima obavezu pratiti provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Milanović dolazi u posjetu Bosni Hercegovini na poziv Sveučilišta u Mostaru te će tom prilikom održati predavanje studentima. Posjetit će i Vitez, Ljubuški, Livno i Tosmilavgrad.

  • Brnabić: Nećemo dozvoliti izvoz litijuma iz Srbije

    Brnabić: Nećemo dozvoliti izvoz litijuma iz Srbije

    Premijerka Ana Brnabić izjavila je danas da će odluka o rudniku Jadar biti donijeta tek kada bude gotova Studija o uticaju na životnu sredinu i da Srbija neće dozvoliti da se litijum izvozi.

    Ona je istakla da, iako je Rio Tinto u Srbiji prisutan od 2004. godine, ranije vlasti nisu pitale šta će biti sa litijumom iz Srbije.

    – Tek smo mi kao Vlada Srbije prvi put tražili od Rio Tinta da ako projekat bude rađen i litijum rudaren, čitav lanac bude u Srbiji i da Rio Tinto zajedno sa Vladom Srbije radi na dovođenu investitora – naglasila je Brnabić.

    Istakla je da je sa Rio Tintom potpisan samo sporazum o saradnji, ali da on ne garantuje ništa osim da, ako rudarenja bude, lanac ostaje u Srbiji i da se litijum ne izvozi.

    Odgovarajući na primedbe o netransparentnosti u vezi sa tim projektom, rekla je da ne zna o kakvoj se netransparentnosti govori, jer je, kako je navela, sve otvoreno i javno.

    Kada su završili prethodnu studiju opravdanosti, bila sam u Loznici i u Rio Tintu, odgovarala na pitanja novinara, ali ona nisu bila vezana za Jadar. Nisu, jer priča još nije bila ispolitizovana, zato što je svima projekat bio odličan i jedva su ga čekali – rekla je Brnabić.

    Dodala je da su, dok je Rio Tinto ulagao u društveno odgovorno ponašanje, svi bili ponosni na njega, a danas kažu da nemaju povjerenja.

    – Oni su tu od 2014, dakle 17 godina. Toliko se sa njima radilo i živjelo, prodavano im je zemljište, a sada kažu nemaju povjerenja – navela je premijerka.

    Ona je podvukla da Rio Tinto od Srbije nije dobio ni dozvolu ni rješenje za eksploataciju, a da će odluka biti donijeta tek kada bude urađena studija o uticaju na životnu sredinu.

    – Ako ona pokaze da nema negativnog uticaja na životnu sredinu, onda ćemo vidjeti da li da dovodimo investitira ili ne, jer nećemo dati da se litijum izvozi iz Srbije. Da su na vlasti oni što su bili do 2012. litijum bi izvozili kao ”bijela lala” zato što im nijednom nije palo na pamet da pitaju Rio Tinto šta će biti sa našim litijumom – zaključila je Brnabić.

  • Vučić uručio državnu zastavu olimpijcima “Želim vam zdravlje i sreću, znanje već imate”

    Vučić uručio državnu zastavu olimpijcima “Želim vam zdravlje i sreću, znanje već imate”

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je danas zastavu Srbije vaterpolisti Filipu Filipoviću koji će je zajedno sa košarkašicom Sonjom Vasić nositi na otvaranju Olimpijskih igara u Tokiju 23. jula.

    Filipović je rekao da su sportisti imali sjajne pripreme, a potom zahvalio državi koja je obezbijedila uslove za to.

    – Kolegama sportistima želim zdravlje i sreću, znanje već imaju inače ne bi bili ovdje. Mi ćemo se u Tokiju boriti do posljednjih atoma snage i nadam se da će to biti dovoljno za medalje. Vas bih zamolio da nam šaljete pozitivnu energiju, za ostalo ćemo se mi postarati – rekao je Filipović.

    Vučić je poručio da se, uprkos olimpijskom pravilu da je “važno učestvovati” Srbija nada pobjedama i medaljama u Tokiju.

    On se posebno obratio džudistkinjama koje će se takmičiti i protiv džudistkinja lažne države Kosovo naglasivši da ne brinu ni o čemu i da se bave sportom.

    – Mi vas ne teramo da se bavite politikom, ni da napuštate postolja. Mnogo ste truda, rada i energije uložili i mi vam želimo da pobjeđujete i da se borite – rekao je Vučić na prijemu koji je organizovao za sportiste i članove Olimpijskog tima Srbije.

    On je podsjetio da je Srbija u Pekingu osvojila tri medalje, u Londonu četiri, da se iz Ria vratila sa osam medalja i da se nada da će ih ovaj put biti i više.

    Predsjednik Olimpijskog komiteta Božidar Maljković rekao je da je obaveza sportista da pobjeđuju, prenose beogradski mediji.

    – To je pogotovo važno za jednu malu zemlju kao što je Srbija i na to nas tjeraju sjajni rezultati naše istorije. Kada bi vas nabrajao sada sve koji ste donijeli medalje sigurno bih nekoga zaboravio. Idemo da se borimo, a moje trenersko pravilo je “Daj najviše što možeš toga dana, pa idi spavaj”. To pravilo jako dobro praktikuje i najveći naš sportista Novak Đoković – rekao je Maljković.

    Olimpijske igre u Tokiju održaće se od 23. jula do 8. avgusta, a odlukom japanskih institucija, iz pandemijskih razloga – publike na borilištima uopšte neće biti.

  • Vučić sa srpskom djecom iz FBiH i Hrvatske: Učite ćirilicu i poštujte svoje komšije

    Vučić sa srpskom djecom iz FBiH i Hrvatske: Učite ćirilicu i poštujte svoje komšije

    Predsjednik Aleksandar Vučić ugostio je danas u Vili Mir srpsku djecu iz Federacije BiH i Hrvatske, koja u sklopu Ljetnjeg kampa borave u Srbiji i poručio im da uče ćirilicu, poštuju svoje komšije, da se vole međusobno, ali da uvijek čuvaju svoje srpsko ime i prezime, dodajući da će im država pomagati koliko može.

    Predsjednik se prije podne družio sa djecom koja su došla iz Uzdolja, Vira, Kule Atlagića, Islama Grckog, Raducica, Nunica, Zadra, Bribira, Ðevrsaka, Ridana, Odžaka, Bosanskog Grahova, Drvara, Bosanskog Petrovca i Glamoča, njih 44 18 iz Hrvatske i 26 iz Federacije BiH.

    Vučić je rekao da mu je drago što su djeca imala priliku da posjete Novi Sad i fruškogorske manastire, a prenoo je da su mi svi rekli da im se najviše svidjeo Beograd.

    – Beograd jeste naš glavni grad. Kako god okrenete nekome se više dopadne Novi Sad ili neko drugo mjesto, ali Beograd je ishodište svih nas, i važno je da poznajete svoj glavni grad- poručio je on.

    Viber
    Predsjednik se prije podne družio sa djecom koja su došla iz Uzdolja, Vira, Kule Atlagića, Islama Grckog, Raducica, Nunica, Zadra, Bribira, Ðevrsaka, Ridana, Odžaka, Bosanskog Grahova, Drvara, Bosanskog Petrovca i Glamoča, njih 44 18 iz Hrvatske i 26 iz Federacije BiH.

    Vučić je rekao da mu je drago što su djeca imala priliku da posjete Novi Sad i fruškogorske manastire, a prenoo je da su mi svi rekli da im se najviše svidjeo Beograd.

    – Beograd jeste naš glavni grad. Kako god okrenete nekome se više dopadne Novi Sad ili neko drugo mjesto, ali Beograd je ishodište svih nas, i važno je da poznajete svoj glavni grad- poručio je on.

    Upitao je djecu da li im se svidio više Hram Svetog Save ili Kalemegdanski luna park i zoološki vrt, dodajući da se starijima svidio Hram, a mladima Kalemegdan.

    Hram je, kaže, divan i čudesan, te naglasio da je skoro u potpunosti završen poslije više od 100 godina izgradnje.

    Izrazio je nadu da će djeca moći da vide još nešto u Beogradu, i poželio im da se ubrzo ponovo vrate u Srbiju.

    Govoreći o mjestima porijekla djece koja su u poseti, primjetio je da je Grahovo toliko ispražnjeno da se baš mučio posljednji put kada je bi tamo.

    – Drvaru smo dosta pomogli, gledaćemo sada i Grahovu malo više da pomognemo, ali i Petrovcu- dodao je on.

    – Molim vas da volite Srbiju i Beograd, mjesta gdje živite, a mi ćemo da gledamo da pomognemo koliko možemo da bar ponekad uljepšamo vaše djetinjstvo- rekao je Vučić.

    Obećao je djeci i da će nastojati, nekom drugom prilikom, da organizuje i susret sa srpskim reprezentativcima.

    Dorotea Drča iz Zadra zahvalila se predsjedniku Vučiću na gostoprimstvu.

    – Hvala vam što Srbija pamti, i zna i hoće i može da pomogne braću gdje god živjeli. Hvala što ste nas ugostili u Beogradu, našoj prestonici i što nam je Srbija pružila pet nezaboravnih dana. Nadamo se da ćemo moći i mi vas bratski sa ugostimo- navela je ova djevojčica.

    Prenjela je i da pozicija sprske zajednice u Hrvatskoj nije za primjer, ali i poručila da možemo da budemo sigurni da oni nisu ti koji će spuštati glavu i skrivati svoj identitet, već da će biti dostojni potomci svojih predaka.

    – Zagledani smo u Srbiju i radujemo se njenom napretku i jačanju i nadamo se da će ona ostati naš najveći oslonac i da će brinuti o svim njenim sinovima, ma koliko daleko bili- rekla je Drča.

    Na gostoprimstvu su se zahvalili i mališani iz Federacije BiH, na mogućnosti da posjete Srbiju, rekavši da su donijeli svoje srce i poziv predsjedniku da posjeti njihova sela, u kojima bi ga rado dočekali.

    Djeca su od predsjednika Srbije dobila na poklon paketiće sa igračkama i slatkišima, a oni su njemu poklonili maketu manastira Lazarica iz Dalmatinskog Kosova, prenjevši mu da tamo živi 391 srpsko dijete.

    Dobio je i maketu kamene kuće sa maslinama, karakterističnu za taj kraj, uz napomenu da su i Srbi iz Dalmacije čvrsti kao kamen i vječni kao maslina, na šta je predsjednik uzvratio da: “Nema jačih Srba od Krajišnika”.

    Ljetnji kamp je organizovao Fond za izbjegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu, a mladi su od 5. jula boravili u Novom Sadu i Beogradu.

  • Miroslavu Aleksiću produžen pritvor

    Miroslavu Aleksiću produžen pritvor

    Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda u Beogradu produžilo je pritvor Miroslavu Aleksiću, koji može trajati najduže 30 dana.

    Kako javljaju mediji, ova odluka je donesena zbog opasnosti da bi u kratkom periodu mogao da ponovi krivično djelo i jer je za djelo koje mu se stavlja na teret propisana kazna preko 10 godina.

    Protiv riješenja može da uloži žalbu Apelacionom sudu. Na teret mu se stavlja više produženih djela silovanja, navode Novosti.

    Prije nekoliko dana, Apelacioni sud uvažio je žalbu Aleksića i ukinuo je prvobitno riješenje o produženju pritvora, odnosno vratio Višem sudu na novo odlučivanje.

  • Prvog dana Exita 55 uhapšenih

    Prvog dana Exita 55 uhapšenih

    Policija u Novom Sadu je tokom prvog dana održavanja festivala Exit zaplijenila narkotike kod 55 lica, od kojih je 31 strani državljanin, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.

    Zbog neovlaštenog držanja droge uhapšena su 54 lica, a jedno je uhapšeno zbog neovlaštene proizvodnja i prometa droge.

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin ponovio je da će pripadnici policije u skladu sa zakonom na Exitu hapsiti i kažnjavati dilere droge, ali i konzumente.

    “Kao što smo i obećali, pripadnici policije će svakog koga pronađu tokom festivala Exit, bez obzira da li je diler ili konzument droge, kazniti u skladu sa zakonom”, poručio je Vulin nakon prvog dana Exita.

    Vulin je istakao da će policija učiniti sve da posjetioci i učesnici festivala budu bezbjedni, ali prije svih svi građani Novog Sada, navedeno je u saopštenju.

  • Šta Orbanova podrška donosi Srbiji na putu ka Evropskoj uniji

    Šta Orbanova podrška donosi Srbiji na putu ka Evropskoj uniji

    Može li Viktor Orban, najglasniji zagovornik prijema Srbije u Evropsku uniju i ujedno “najbolnija rana” i najnemirnije dijete Brisela, koji se gotovo pri svakom pominjanju Mađarske u Briselu nalazi na meti kritika, Srbiju progurati kroz evropska vrata ili će biti samo dodatni balast na putu kojim se inako previše sporo kreće?

    Premijer Mađarske godinama unazad odstupa od stavova i ponašanja zvaničnog Brisela. Antimigrantska politika, zidovi na granicama, ograničenja građanskih prava, nezavisnosti sudstva, slobode medija, rat protiv LGBT zajednice, ali i oštra retorika, neobaziranje na “savjete” zvaničnika EU, kao i koketiranje sa Moskvom i Pekingom zadaju ozbilje muke čelnicima EU, koji su mu nedavno, nakon što je u mađarskom parlamentu usvojen najnoviji zakon koji ograničava prava LGBT osoba, uputili najoštrije kritike, naglašavajući da postupci Mađarske podrivaju osnovne vrijednosti EU.

    Holandski premijer Mark Rute je po dolasku na samit lidera EU izjavio da Mađarska sa takvim zakonom nema šta da traži u Evropskoj uniji. Rute je, prema diplomatskim izvorima, pozvao mađarskog premijera Viktora Orbana da povuče zakon ili da napusti EU, piše Blic.

    Istovremeno, aktivnosti premijera Mađarska kada je u pitanju proces proširenja EU usmjerene su na pružanje najčvršće moguće podrške Srbiji na evropskom putu. Jedna od tačaka kampanje predstavljanja stavova Budimpešte o budućnosti Evropske unije, koju je njihova vlada vodi u evropskim i regionalanim medijima, tiče se upravo Srbije.

    – Srbija mora, kao članica, da bude primljena u EU – navodi se u oglasu koji nosi potpis Viktora Orbana.

    On je tokom posjete Beogradu rekao da bi proširenje EU trebalo da se ubrza i poručio da će, ako se ne preuzmu aktivnosti koje vode proširenju, Unija tapkati u mjestu i na kraju se raspasti.

    Na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem istakao je da su zemlje centralne Evrope učlanjenjem u EU donele novu energiju te da smatra da Srbija to isto može da donese.

    – Za dvije, tri godine će svi govoriti da ukoliko Unija želi da se razvija potreban joj je ovaj region na čelu sa Srbijom – rekao je Orban odgovarajući na kritike iz EU na njegove stavove o proširenju i podršku koju pruža Srbiji na evropskom putu.

    Podsjećajući da je on prvi u EU kazao da migracije nisu dobre i da ih treba sprečiti i to čak i zatvaranjem granica, Orban je kazao da su ga tada kritikovali, ali da su poslije nekog vremena počeli i drugi to da rade. Prema njegovim riječima, isti je slučaj i sa pružanjem podrške Srbiji. U Briselu stopiranje proširenja, kako kaže Orban, “elegantno zovu zasićenošću proširenjem”.

    – Evropska istorija nas uči da treba da pazimo sa tim da ne pričamo prerano, ali istina je i da ako se na vrijeme ne iznesu činjenice na kojima se zasnivaju odluke, onda te odluke neće biti realizovane. Djelo je važnije od riječi, ali ako ne znam da formulišem šta hoću da uradim, onda neće doći ni do realizacije – kazao je Orban.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zahvalio se Orbanu na pordšci i istakao da su ljudi u Srbiji su ponosni zbog činjenice da imaju takve prijatelje kakva je Mađarska.

    – Malo je takvih prijatelja, vlada i ljudi – podvukao je on.

    Vučić je istakao je da su odnosi između dve zemlje danas najbolji u istoriji, a ministru spoljnih poslova i spoljne trgovine Mađarske Peteru Sijartu uručio Orden srpske zastave prvog stepena zbog nedvosmislenog i jasnog zalaganja da se Srbija priključi EU.

    Sa druge strane, stručnajci smatraju za podrška mađarskog premijera članstvu Srbije u EU “ne može da doprinese mnogo”.

    Suzana Grubješić, potpredsednica Centra za spoljnu politiku istakla je da Mađarska ne odlučuje o tempu evropskih intergracija.

    – Nije Mađarska ta koja će odlučivati o ubrzanju evropskih integracija, ali nečijim ušima prija da dobijete podršku od bilo koga – rekla je Grubješić za N1 i dodala da je činjenica da nijedna zemlja kandidat sa Zapadnog Balkana ne može da računa na podršku nekih moćnih evropskih prestonica.

    Govoreći o Orbanovom proglasu od sedam tačaka za budućnost EU, u kom je i izrazio podršku prijemu Srbije u članstvo, Grubješić kaže da je neobičan način na koji ga je mađarski premijer predstavio – objavljivanjem oglasa u novinama.

    Dejan Bursać iz Instituta za političke studije kaže da mađarski premijer “vjerovatno pokušava da se postavi kao neko ko vodi priču oko daljeg proširenja Evropske unije”.

    Dodao je da izbori, koji će u Mađarskoj na proljeće sljedeće godine, i da će to biti “prvi neizvjesni izbori poslije dužeg vremena”.

    – To je veliki podsticaj Orbanu da svoju retoriku malo zaoštri, i tako mobiliše glasače – rekao je Bursać.

  • Pahor razgovarao s predsjednikom Bugarske o deblokadi Sjeverne Makedonije u pregovorima s EU

    Pahor razgovarao s predsjednikom Bugarske o deblokadi Sjeverne Makedonije u pregovorima s EU

    Slovenački predsjednik Borut Pahor danas je u Sofiji razgovarao sa bugarskim predsjednikom Rumenom Radevom o pristupnom procesu za Sjevernu Makedoniju.

    Sagovornici su se saglasili da će se obojica zauzimati za kompromisno rješenje koje bi Skoplju otvorilo vrata za početak pregovora o članstvu s EU, saopćili su iz Pahorovog kabineta.

    Radev i Pahor su se sastali pred samit država učesnica inicijative “Tri mora”. Ocijenili su da je širenje EU na Zapadni Balkan potrebno i to što prije.

    Slovenija je početkom jula preuzela od Portugala šestomjesečno predsjedavanje Vijećem EU, a Vlada Janeza Janše je kao jedan od svojih prioriteta navela potrebu da EU napravi korak napred u širenju na države Zapadnog Balkana uključene u pristupni proces.

    Ljubljana planira da početkom oktobra održi neformalni samit EU – Zapadni Balkan.

  • Stefanović poručio da za Beograd ne postoji granica sa Kosovom

    Stefanović poručio da za Beograd ne postoji granica sa Kosovom

    Ministar odbrane Srbije Nebojša Stefanović poručio je predsjedniku samoproglašenog Kosova Vljosi Osmani da ne postoji nikakva granica Srbije sa Kosovom već samo administrativna linija.

    Postoji samo administrativna linija sa našom južnom pokrajinom, što je ogromna razlika – rekao je Stefanović, nakon što je Osmanijeva rekla da će se “Vojska Srbije suočiti sa vojskom SAD i NATO, ako pređe granicu sa Kosovom”.

    On je zahlavio Osmanijevoj za interesovanje za Vojsku Srbije uz ocjenu da je to razumljivo jer Vojska jača iz dana u dan i tako će i nastaviti, te je zato siguran da će i predstavnici privremenih institucija u Prištini poštovati Rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN 1244 o Kosovu i Metohiji.

    – Takođe sam 100 odsto siguran da znaju i zašto ne smiju i ne mogu silom ući na sjever Kosova i Metohije. Jasno je što su stalno nervozni – rekao je Stefanović.

    Povodom ocjena Osmanije o međunarodnim vježbama u kojima učestvuje Vojska Srbije, Stefanović je rekao za Tanjug da “Srbija želi članstvo u EU, što je njen strateški cilj, ali da je ujedno vojno neutralna zemlja”.

    – I zato ima mogućnost i privilegiju da organizuje vježbe i sa SAD i Rusijom, ali i drugim zemljama, kad god je to u interesu naše zemlje – rekao je Stefanović.

  • Srbija najsigurnija zemlja u regionu, BiH na samom dnu liste

    Srbija najsigurnija zemlja u regionu, BiH na samom dnu liste

    Srbija se nalazi na 34. mjestu na listi najbezbjednijih zemalja, koju je objavio “Global Finance Magazine”, što je čini ubjedljivo najbezbjednijom zemljom u regionu Balkana.

    Od susjeda, Ruminija je na 51. mjestu, a dok su pri dnu liste Crna Gora, Sjeverna Makedonija i BiH.

    Bosna i Hercegovina se nalazi na 130. mjestu od ukupno 134 zemlje koliko ih je na spisku. Sjeverna Makedonija je 125, dok je Crna Gora 121. Hrvatska se nalazi na 74. mjestu na listi.

    U izvještaju pomenutog magazina navodi se da za Kosovo nije bilo podataka u Izvještaju svjetskog rizika, koji je između ostalog korišten u ovoj analizi.

    Indeks sigurnosti, prema ovom magazinu, čine faktori rizika od prirodnih katastrofa, kriminala, terorizma i rata.

    Srbija je na listi iz 2019. godine bila na 58. mjestu, pa je prema novoj značajno napredovala u bezbjednosti.

    Listu ukupno čine 134. zemlje, na prvom mjestu je Island, a slijede Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Singapur, Finska.