Kategorija: Region

  • Dačić: Uz pesme Halida Bešlića i Baje Malog Knindže probudio sam se iz kome

    Dačić: Uz pesme Halida Bešlića i Baje Malog Knindže probudio sam se iz kome

    Ivica Dačić, ministar unutrašnjih poslova Srbije, rekao je da je njegovo buđenje i skidanje s respiratora počelo omiljenim pjesama Halida Bešlića i Baje Malog Knindže.

    Kako je tekao proces buđenja sa respiratora

    Kako je napisao na Instagramu, on se ne sjeća buđenja, ali su mu to opisali ljekari, medicinska sestra i policajac.

    “Odluka o prestanku rada mašine i skidanju sa respiratora je veoma teška i važna, jer se nikad ne zna hoće li to biti povratak u život ili odlazak u smrt. Zato su lekari odlučili da započnu taj proces u noći između 1. i 2. marta, negde oko jedan sat posle ponoći. Zaključili su da, pošto sam dobro reagovao, i u nesvesnom stanju, na puštanje muzike, da taj proces tako i realizuju”, napisao je Dačić, koji je pet dana bio bez svijesti, na Instagramu i naglasio:

    Pjesme koje su pratile njegov oporavak

    “Buđenje je počelo uz pesmu ‘Romanija’ Halida Bešlića, ‘Podmoskovske večeri’ i ‘Prepelica’ Baje Malog Knindže. Ja se toga ničega ne sećam, sećam se samo da sam otvorio oči oko pola četiri ujutru”.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by Ivica Dačić (@ivica.dacic.rs)

    Nastavio je da se ne sjeća zbivanja od noći 25. februara do jutra 2. marta, pa je zato tjerao medicinsko osoblje da mu ponove šta se desilo, jer mu je sve izgledalo nevjerovatno.

    Lična poruka nakon oporavka

    “Ali eto, posle Strašnog Suda koji sam preživeo i odluke Gospodnje da mi još nije suđeno, u život me je vratila pesma – Halid i ‘Romanija’, ‘Podmoskovske večeri’ i Bajina ‘Prepelica'”, podvukao je Dačić i naglasasio.

    “I to sam baš ja. I kad mi se plače, pevam još jače, pesma je moja sudbina! Dobrim vam se svima vratilo, divni ljudi! Idemo dalje”.

    Ivica Dačić je, podsjećamo hospitalizovan 25. februara na Klinici za pulmologiju KCS zbog obostrane upale pluća. Bio je na respiratoru do 2. marta, a 5. marta je premješten sa intezivne njege na odjeljenje. On je 9. marta otpušten iz bolnice i upućen na kućno liječenje.

  • Slovenija: Zatvorene škole i vrtići, bez struje više od 21.500 potrošača

    Slovenija: Zatvorene škole i vrtići, bez struje više od 21.500 potrošača

    Jak vjetar koji je zahvatio Sloveniju ostavio je bez struje više od 21.500 potrošača Elektro Maribora, a i danas je u 47 opština na na sjeveru zemlje na snazi crveni meteoalarm zbog čega ne rade pojedine škole i vrtići.

    Bez struje je i nekoliko stotina korisnika na području Elektro Celje, oko 2.200 korisnika na području Elektro LJubljane, a nestanci se prijavljuju i iz Gorenjske i područja Primorske, prenosi RTV Slovenija.

    Radi bezbjednosti djece, škole i vrtići u Gorenjskoj ostaju zatvoreni, i to u opštinama Jesenice, Radovljica, Tržič i Predvor, kao i u opštinama Bovec i Kobarid.

    Vatrogasci, radnici putarske i komunalne službe, kao i radnici elektropreduzeća, tokom noći radili su na otklanjanju posljedica sjevernog vjetra, uglavnom su uklanjali oboreno drveće na području Celja, Kranja, Maribora i Murske Sobote.

    Snijeg pada u pojedinim mjestima u istočnoj Sloveniji, a ponegdje ostaje i na tlu. Prema centralnoj i zapadnoj Sloveniji nema padavina, ali duva jak vjetar.

    Zbog zimskih uslova na putevima Novo Mesto–Metlika, Štrekljevec–Jugorje i Soteska–Črmošnjice–Črnomelj važi zabrana kretanja teretnih vozila iznad sedam i po tona.

  • Snijeg i u Crnoj Gori, neki gradovi bez struje

    Snijeg i u Crnoj Gori, neki gradovi bez struje

    U Crnoj Gori snijeg je sinoć pao u okolini Nikšića i Cetinja, u Plužinama, Šavniku, a nešto intenzivnije na Žabljaku, u Kolašinu i na planinama na sjeveru, dok je u ostalim dijelovima zemlje padala mjestimično jaka kiša praćena udarima vjetra, prenose crnogorski mediji.

    Zbog nevremena, dijelovi Cetinja i Nikšića satima su bili bez struje, dok je napajanje uspostavljeno na području Bara i Herceg Novog, gdje je takođe bilo prekida u snabdijevanju električnom energijom, prenose Vijesti.

    Zbog snežnih padavina saobraćaj je bio obustavljen na putu Nikšić – Vilusi oko tri sata, jer se kod Vilusa zaglavilo više kamiona, a snijega ima i na auto-putu Princeza Ksenija, navodi portal.

  • Krenuo sa 160 litara rakije preko granice pa ostao bez nje i platio kaznu

    Krenuo sa 160 litara rakije preko granice pa ostao bez nje i platio kaznu

    Carinski službenici na graničnom prelazu Tovarnik otkrili su 160 litara neprijavljene rakije u kamionu državljanina Srbije, kojem je zbog prekršaja izrečena kazna od gotovo 10.000 evra.

    To se dogodilo proteklog vikenda, kada je muškarac teretnim vozilom srpskih registarskih oznaka pokušao da uđe u Hrvatsku preko graničnog prelaza Tovarnik.

    Carinici vukovarske mobilne jedinice izdvojili su ga zbog pojačanih mjera nadzora vozila, a iako je vozač uredno podnio carinsku deklaraciju za prevoz polovnih putničkih vozila i etno-roštilja iz Srbije u Sjedinjene Američke Države, posumnjali su da prevozi još nešto što nije prijavio.

    Pregledom tovarnog prostora teretnog vozila carinski službenici pronašli su 160 litara domaće rakije za koju vozač nije podnio carinsku deklaraciju, prenosi Jutarnji.hr.

    “Prekršiocu je izdat prekršajni nalog te mu je izrečena novčana kazna od 9.900 evra, kao i 30 evra troškova postupka”, saopštili su iz Carinske uprave.

    Kako dodaju, vozač je odmah uplatio 6.600 evra, odnosno dvije trećine izrečene kazne, iskoristivši mogućnost popusta za brzo plaćanje, a rakija mu je oduzeta.

    Foto: Carinska uprava
  • Vučić: Očuvaćemo cijene goriva i sigurnost snabdijevanja uprkos globalnoj krizi

    Vučić: Očuvaćemo cijene goriva i sigurnost snabdijevanja uprkos globalnoj krizi

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da država nastoji da očuva stabilnost cijena energenata i obezbijedi sigurnost snabdijevanja, uprkos rastućim globalnim pritiscima i posljedicama sukoba na svjetskom tržištu nafte i gasa.

    „Ima dobrih vijesti, ali odlaganje nije rješenje problema. Mi već imamo sankcije i moramo to da riješimo“, rekao je Vučić gostujući u Dnevniku Radio-televizija Srbije, naglašavajući da rafinerija radi stabilno i da protok nafte nije prekinut.

    Prema njegovim riječima, prerada nafte dostiže oko 10.000 tona dnevno, dok se u narednom periodu očekuje povećanje na 11.000 do 12.000 tona. Istakao je da su potpisani ugovori za dodatne rezerve, te da je cilj da goriva bude dovoljno na svim pumpama, uključujući i manje distributere.

    Vučić je naveo da je Srbija zbog razlike u cijenama i rasta kotacija već pretrpjela značajne gubitke, ali da stabilne javne finansije omogućavaju državi da amortizuje udare. „Uvozimo po mnogo većim cijenama, ali ćemo učiniti sve da cijene na pumpama ostanu iste“, poručio je.

    Govoreći o energetici, istakao je da Srbija trenutno ima jednu od najnižih cijena gasa u Evropi, odmah iza Mađarske, te da bi, ukoliko se zadrže postojeći trendovi, mogla imati i među najnižim cijenama naftnih derivata. Naglasio je da je ključni cilj države da spriječi rast cijena, kako bi se zaštitio životni standard građana i spriječio rast cijena osnovnih namirnica.

    „Mi kupujemo naftu po kotacijama koje su u snažnom porastu, ali gledamo da to ne prebacimo na građane“, rekao je Vučić, dodajući da će država svjesno smanjiti svoje prihode kako bi očuvala stabilnost tržišta.

    Predsjednik Srbije ukazao je i na značaj rezervi, navodeći da Srbija trenutno ima zalihe za više od 90 dana, što je više nego u većini zemalja Evropske unije. „Imamo više rezervi nego 75 odsto zemalja EU“, istakao je.

    U kontekstu budućeg snabdijevanja, najavio je razgovor sa Vladimir Putin o novom gasnom aranžmanu, izražavajući očekivanje da neće biti problema sa ruskim isporukama. Istovremeno je naglasio potrebu razvoja alternativnih pravaca snabdijevanja, uključujući interkonektore prema regionu.

    Vučić je podsjetio da je dogovoreno povećanje isporuka gasa iz Azerbejdžana, te da će Srbija nastaviti ulaganja u infrastrukturu kako bi smanjila zavisnost od jednog izvora.

    Govoreći o socijalnoj politici, najavio je da država razmatra pet modela pomoći za najsiromašnije penzionere, posebno one sa minimalnim primanjima. Istakao je da takve mjere zahtijevaju ozbiljna finansijska sredstva i stabilnu ekonomsku osnovu.

    „Radimo na rješenjima, ali to ne može preko noći“, rekao je Vučić, dodajući da bi samo povećanje zaštitnih dodataka zahtijevalo stotine miliona evra godišnje.

    On je naglasio da država vodi računa o očuvanju fiskalne stabilnosti, posebno u uslovima globalnih kriza i povećanih izdvajanja za energetiku i bezbjednost. Takođe je istakao da je prosječna plata u januaru dostigla oko 1.010 evra, uz očekivanje daljeg rasta tokom godine.

    Zaključio je da će država nastaviti da balansira između ekonomskih izazova i potrebe da zaštiti standard građana, uz fokus na stabilne cijene, sigurno snabdijevanje i podršku najugroženijima.

  • NIS će nastaviti da povećava preradu sirove nafte

    NIS će nastaviti da povećava preradu sirove nafte

    Naftna industrija Srbije povećala je preradu sirove nafte, a u aprilu će nastaviti da povećava proizvodnju kako bi svih derivata bilo dovoljno, rečeno je na sastanku ministra rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović i generalnog direktora NIS-a Kirila Tjurdenjeva.

    Ona je navela da država preduzima sve mjere da tržište ostane redovno snabdjeveno i da male pumpe nastave da rade bez prekida, saopšteno je iz Ministarstva rudarstva i energetike Srbije.

    – Očekujemo da svi koji kupuju od NIS-a, manji i veći kupci, budu snabdjeveni. Sve što NIS proizvodi je za naše tržište i u ovom trenutku uspijevaju da zadovolje sve količine za koje imaju zahtjeve – rekla je Handanovićeva.

    Podsjetila je da operativna licenca koju je NIS dobio od američke Kancelarije za kontrolu strane imovine važi do 17. aprila, kao i da je država stavila na raspolaganje naftnim kompanijama 40.000 tona dizela iz svojih rezervi.

    – Zabranili smo izvoz dizela, benzina i sirove nafte, smanjili akcize za 20 odsto i dali državne zalihe dizela na raspolaganje naftnim kompanijama, čime smo uspjeli da zaštitimo tržište od nestašica i visokih cijena – napomenula je Handanovićeva.

    Ukazala je da je, zbog skoka cijena nafte, znatno smanjen uvoz derivata, te da se Srbija suočava sa mnogo faktora – naftnom krizom zbog sukoba na Bliskom istoku i Ukrajini, kao i američkim sankcijama sa kojima se NIS bori duže od godinu dana.

    Prema njenim riječima, uprkos svemu snabdijevanje ostaje pouzdano jer država donosi prave mjere u pravom trenutku.

    Tjurdenjev je zahvalio za podršku i pomoć koju Srbija pruža NIS-u u posljednjih godinu dana tokom rješavanja pitanja američkih sankcija, ističući da je to bilo značajno za održavanje poslovanja kompanije.

  • Srušen simbol jugoslovenskog luksuza: Titovi hoteli nestali bez traga (VIDEO)

    Srušen simbol jugoslovenskog luksuza: Titovi hoteli nestali bez traga (VIDEO)

    Nekada najelitnije jugoslovensko odmaralište u Kuparima kod Dubrovnika, gdje su boravili Josip Broz Tito i brojne svjetske zvijezde, danas je praktično nestalo.

    Rušenje hotelskog kompleksa počelo je prošle godine, a nekadašnji luksuzni hoteli sada su potpuno uklonjeni. Na prostoru gdje su se nalazili ostale su tek velike gomile šljunka i građevinskog materijala.

    Jedini objekt koji je preživio jeste Hotel Grand, koji će biti obnovljen i postati centralni dio budućeg turističkog kompleksa.

    Novi luksuzni projekt na Jadranu

    Na ovoj lokaciji uskoro bi trebala početi izgradnja novog ekskluzivnog turističkog kompleksa koji bi, prema najavama, mogao postati jedan od najluksuznijih na Jadranu.

    Investitor projekta je singapurska kompanija HPL, vodeći partner globalnog hotelskog brenda Four Seasons, kojoj je odobrena koncesija na 99 godina.

    Novi kompleks predviđa hotel visoke kategorije, luksuzne apartmane i vile, kao i brojne dodatne sadržaje poput bazena, restorana, spa centra i marine.

    Fokus na okoliš i održivost

    Novi sadržaji će se pažljivo uklopiti u prirodni ambijent uvale. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje okoliša, uz korištenje zelenih krovova i modernih arhitektonskih rješenja.

    Prema najavama, Kupari bi u naredne četiri godine trebali zasjati u potpuno novom ruhu, čime bi nakon više od tri decenije zapuštenosti ovaj prostor konačno dobio sadržaj kakav zaslužuje, piše Biznisinfo.

    Dio prihoda od projekta ići će i lokalnoj zajednici, dok će plaže većinom ostati dostupne javnosti.

    Rat uništio Kupare, slijedi novi početak

    Kupari su u drugoj polovini prošlog vijeka bili simbol luksuza i prestiža u bivšoj Jugoslaviji. Kompleks je služio kao vojno odmaralište za visoke oficire, političare i diplomatske goste.

    U ovom ekskluzivnom ljetovalištu odmarao je i predsjednik SFRJ Josip Broz Tito, koji je u blizini imao i svoju vilu, gdje je ugostio brojne svjetske ličnosti, uključujući i holivudske zvijezde.

    Kompleks je na vrhuncu mogao primiti oko 2.000 gostiju, nudeći hotele visoke kategorije, privatne plaže i vrhunsku uslugu.

    Međutim, rat 1991. godine ostavio je Kupare u ruševinama, a decenijama nakon toga ovaj prostor je bio zapušten i prepušten propadanju.

    Danas, nakon rušenja starih objekata, Kupari ulaze u novu fazu – onu koja bi ih ponovo mogla vratiti na mapu najprestižnijih destinacija na Jadranu, navodi Biznisinfo.

  • Milanović: Ima života i bez EU

    Milanović: Ima života i bez EU

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović primio je danas, 24. marta, u Zagrebu makedonsku predsjednicu Gordanu Siljanovsku Davkovu i poručio da proces pristupanja njene zemlje predugo traje, da ne može da daje savjete, ali da ima života i bez Evropske unije.

    “Makedonija sama odlučuje šta joj je bolje i koji put bira. To je, pretpostavljam, put sigurnosti, zadovoljstva, blagostanja, mira i spokoja njihovih građana. Ovo drugo, uključujući i EU i NATO je fasada, vrsta energetske obnove, stiropor… ono što čini kuću je struktura – nosivi zidovi i njena struktura”, rekao je Milanović na zajedničkoj konferenciji za medije sa Siljanovskom Davkovom, prenosi Tanjug.

    Ovo, kazao je, nisu savjeti i ne može ih davati ni svom komšiji pored kojeg živi, a kamoli, kako je rekao, drugoj državi.

    “Ovo su moja razmišljanja. To važi i za Hrvatsku. EU je nadgradnja, nije zgrada… EU je dobrodošla senzacija, dok traje. To je to, nemam tu nikakvih iluzija”, naveo je hrvatski predsjednik.

    Makedoniji je poželio da sama ocijeni, bez tuđe manipulacije i mentorstva, šta je za njih dobro.

    “To traje predugo. Prije 5, 6, 7 godina ovo ne bih govorio, a danas govorim jer to vidim. Ima života i bez EU i to uspješnog i dostojanstvenog”, istakao je Milanović.

    Makedonska predsjednica Siljanovska Davkova saglasila se sa Milanovićem da status Makedonije kao kandidata traje predugo.

    “Predano smo krenuli tim putem, dobili smo 20 i nešto više pozitivnih izvještaja, ali nikako da dođe do pregovora. Od nas se traže najčudnije stvari. Traži se da mijenjamo Ustav”, navela je.

    Napominje da traži savjete od drugih zemalja, poput Albanije i Crne Gore, ali da ih Makedonija traži i od Brisela da nema dvostrukih standarda i da se vrednuje ono što se vrednuje i kod ostalih zemalja.

    Na pitanje da li vidi srećan ishod ovom maratonu, Siljanovska je rekla:

    “Radi se o maratonu s nepredvidivim ishodom i preprekama, a te prepreke nemaju utemeljenje u evropskom pravu”, rekla je Siljanovska Davkova, prenijeli su hrvatski mediji.

  • Milanović: Ima života i bez EU

    Milanović: Ima života i bez EU

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović primio je danas, 24. marta, u Zagrebu makedonsku predsjednicu Gordanu Siljanovsku Davkovu i poručio da proces pristupanja njene zemlje predugo traje, da ne može da daje savjete, ali da ima života i bez Evropske unije.

    “Makedonija sama odlučuje šta joj je bolje i koji put bira. To je, pretpostavljam, put sigurnosti, zadovoljstva, blagostanja, mira i spokoja njihovih građana. Ovo drugo, uključujući i EU i NATO je fasada, vrsta energetske obnove, stiropor… ono što čini kuću je struktura – nosivi zidovi i njena struktura”, rekao je Milanović na zajedničkoj konferenciji za medije sa Siljanovskom Davkovom, prenosi Tanjug.

    Ovo, kazao je, nisu savjeti i ne može ih davati ni svom komšiji pored kojeg živi, a kamoli, kako je rekao, drugoj državi.

    “Ovo su moja razmišljanja. To važi i za Hrvatsku. EU je nadgradnja, nije zgrada… EU je dobrodošla senzacija, dok traje. To je to, nemam tu nikakvih iluzija”, naveo je hrvatski predsjednik.

    Makedoniji je poželio da sama ocijeni, bez tuđe manipulacije i mentorstva, šta je za njih dobro.

    “To traje predugo. Prije 5, 6, 7 godina ovo ne bih govorio, a danas govorim jer to vidim. Ima života i bez EU i to uspješnog i dostojanstvenog”, istakao je Milanović.

    Makedonska predsjednica Siljanovska Davkova saglasila se sa Milanovićem da status Makedonije kao kandidata traje predugo.

    “Predano smo krenuli tim putem, dobili smo 20 i nešto više pozitivnih izvještaja, ali nikako da dođe do pregovora. Od nas se traže najčudnije stvari. Traži se da mijenjamo Ustav”, navela je.

    Napominje da traži savjete od drugih zemalja, poput Albanije i Crne Gore, ali da ih Makedonija traži i od Brisela da nema dvostrukih standarda i da se vrednuje ono što se vrednuje i kod ostalih zemalja.

    Na pitanje da li vidi srećan ishod ovom maratonu, Siljanovska je rekla:

    “Radi se o maratonu s nepredvidivim ishodom i preprekama, a te prepreke nemaju utemeljenje u evropskom pravu”, rekla je Siljanovska Davkova, prenijeli su hrvatski mediji.

  • Milatović: Ne igrajte se više sa građanima, izglasajte otvorene liste

    Milatović: Ne igrajte se više sa građanima, izglasajte otvorene liste

    Crnogorski predsjednik Јakov Milatović ponovo je danas apelovao na sve političke aktere u parlamentu da pokažu političku odgovornost i konačno sprovedu ključnu reformu izbornog zakonodavstva.

    – Apelujem još jednom na sve političke aktere u Skupštini Crne Gore. Nemojte više da se igrate sa crnogorskim građanima. Izglasajte ključnu, suštinsku reformu. Izglasajte otvorene liste – poručio je Milatović.

    On smatra da su Crnoj Gori neophodne suštinske izborne reforme, a prije svega uvođenje otvorenih izbornih lista, koje bi omogućile građanima da direktno biraju svoje predstavnike u Skupštini.

    Podsjetio je da je još prošle godine uputio inicijativu za uvođenje otvorenih lista i zatražio referendum o tom pitanju, ističući da je cilj takve reforme jačanje demokratskog legitimiteta poslanika i njihove odgovornosti prema građanima.

    – Crnoj Gori su potrebne otvorene liste. Potrebna nam je Skupština u kojoj poslanici imaju legitimitet koji dolazi direktno od građana. Tome i služe otvorene liste, da naši predstavnici konačno budu odgovorni onima koji ih neposredno biraju – saopštio je Milatović.

    Dodao je da pozdravlja svaki politički potez koji ide u pravcu unapređenja izbornog sistema i veće odgovornosti izabranih predstavnika prema građanima.