U zagrebačkom naselju Dugave muškarac je četiri sata držao zatvorene u stanu bivšu surpugu i dvoje djece, javlajju hrvatski mediji.
Kako navodi Dnevnik.hr, pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko oko 20 sati priveli su osumnjičenog muškarca koji je već bio osuđen zbog nasilja u porodici.
Na terenu su bili pripadnici policije i vatrogasci.
Na petom spratu zgrade, gdje je muškarac držao bivšu suprugu i dvoje djece, bili su pregovarač i specijalci.
Zvaničnici tužilaštva i carinskih službi u Crnoj Gori saopštili su u petak da je jedan špediter priveden pod sumnjom da je učestvovao u švercu pola tone kokaina iz Ekvadora, koji su crnogorski nadležni organi juče pronašli u jednom od kontejnera sa bananama upućenim ka jednom crnogorskom trgovačkom lancu.
“Juče smo, shodno naredbama nadležnog suda, izvršili pretres jednog trgovinskog lanca gdje je isporuka sa drogom propuštena. U toj pošiljci je nadjeno oko 500 kilograma opojne droge kokain”, saopštio je Specijalni državni tužilac Miroslav Turković.
Prema njegovim riječima, dobijeni podaci upućuju na sumnju da je tokom 2021. godine u Sloveniji, Crnoj Gori i Ekvadoru stvorena kriminalna organizacija, koja je vršila “određeni broj kriminalnih djela, konkretno neovlašćena proizvodnja, držanje i prodaja droge”.
“Dokazi upućuju da je pripadnik ove kriminalne organizacije postao i jedan crnogorski državljanin Đ.D. koji obavlja poslove špedicije u jednom pravnom licu u Crnoj Gori. Prikupljeni su dokazi koji upućuju da je ta osoba imala zadatak da vrši manipulaciju kontejnera sa bananama u kojima je smješten kokain, da dostavlja brojeve kontejnera kupcima ovog južnog voća, a sve u cilju izuzimanja droge ispod mjera carinika”, kazao je Turković.
Osumnjičeni je, kako navode tužioci, “slijedeći uputstva od ovlašćenog radnika firme koja je prodavac te robe, opojnu drogu kokain usmjerio prema jednom trgovačkom lancu iz Crne Gore, kako bi na taj način prešao graničnu liniju i ušao u Crnu Goru, i time stvorio uslove da drugi pripadnici kriminalne organizacije dodju u posjed droge, ali su u tome spriječeni od strane naših državnih organa”
Turković je rekao da je droga bila zapakovana “na način da se pakovanje jasno razlikuje od ostatka tovara, odnosno banana koje su bile u tom kontejneru”.
“Očigledno je da je namjera je bila da se ova roba izuzme u slobodnoj carinskoj zoni i da se na taj način dalje tranzitira, a dio plasira na tržište Crne Gore”, rekao je.
Turković je pojasnio da je “droga, koja je bila smještena u kontejner za medjunardni transport robe u jednoj luci u Ekvadoru, po dolasku u luku Bar brodom Spirit of Chennai, koji je u luku dosao prema dispoziciji jednog dobavljača te robe – pravnog lica iz jedne od zemalja u kojoj je formirana ta kriminalna organizacija, po dolasku u slobodnu carinsku zonu luke Bar manipulisao tim kontejnerom i označio ga u namjeri da se ispod mjera carinskog nadzora izvuce opojna droga”.
“Put droge je bio takav, na što ukazuju podaci i dokazi prikupljeni tokom postupka, da je dolazila iz Južne Amerike do takozvanih “sabirnih luka” u Evropi, odakle se manjim brodovima transportovala do luke Bar. Cilj ove kriminalne organizacije je bio da se droga izuzme ispod mjera carinskog nadzora u slobodnoj carinskoj zoni”, rekao je.
Tužioci su rekli da je osumničeno još nekoliko osoba iz Crne Gore, na čijoj identifikaciji se radi, učestvovalo u krijumčarenju zaplijenjene droge.
Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić kazao je da sa sigurnošću može da tvrdi da kokain nije bio namijenjen kompaniji Voli, u čijem logističkom centru je pronađena pošiljka sa drogom.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je kako je potrebno pomoći i olakšati dogovor Hrvata i Bošnjaka da bi se postigao krajnji dogovor za izmjene Izbornog zakona BiH.
“Da bismo postigli dogovor moramo ga omogućiti, olakšati, pomoći između političkih stranaka i institucija BiH. Da bi Hrvati na teritoriji Federacije BiH izabrali legitimnog člana Predsjedništva BiH mora se postići dogovor s Bošnjacima koji žive na toj teritoriji zajedno s Hrvatima. Bez tog dogovora teško ćemo ići u novi Izborni zakon koji će biti pravedan i pravičan i u duhu što je dogovoreno u Dejtonu”, rekao je.
Plenković kaže da od 2006. godine postoji anomalija u smislu da izbornim inžinjeringom jedan narod bira predstavnika drugog u Predsjedništvu BiH.
“To je ogromna i neugodna prepreka u našim odnosima. Nije normalno da Hrvat u Predsjedništvu BiH nikad nije primljen u Hrvatskoj zadnjih nekoliko godina. To je nenormalno, to je apsurdno. Tu moramo postići dogovor i naš cilj je razgovarati i sa Izetbegovićem i sa Čovićem, da pomognemo cijelu tu priču. Tako da ne stvaramo protivnike već da imamo prijatelje i saveznike”, kazao je premijer Hrvatske.
Novi ambasador SAD u Prištini Džef Hovenijer izjavio je danas da niko ne smije da zaboravi niti negira ono što se dogodilo u Račku pre 23 godine.
To je, prema njegovoj oceni, “brutalno ubistvo bespomoćnih civila”.
Hovenijer je, na obeležavanju 23 godine od sukoba snaga bezbednosti Srbije i pripadnika tzv. OVK, u kojoj je ubijeno 45 Albanaca, ocenio da negiranje tih incidenata i veličanje ratnih zločina obeščašćuje sećanje na mrtve, ponovo otvara rane preživelih i vraća region unazad.
“Mir i pravda dolaze iz jasnog priznanja zločina iz prošlosti”, rekao je Hovenijer, objavljeno je na Tviteru američke ambasade u Prištini.
Prištinska Gazeta ekspres prenosi da je Hovenijer rekao da su, kao odgovor na te “zločine” SAD, u saradnji sa NATO saveznicima, intervenisale kako bi zaštitile “narod Kosova” i “ugrožene civile”.
U selu Račak na KiM, u noći između 14. i 15. januara 1999. godine, počeo je sukob snaga bezbednosti Srbije sa pripadnicima tzv. Oslobodilačke vojske Kosova, u kojem je ubijeno 45 Albanaca.
Priština za taj sukob tvrdi da je bio “masakr” nad civilima.
Broj građana pozitivnih na virus korona sve je veći i veći, a epidemiološka situacija u zemlji izrazito je teška i vanredna, izjavio je danas nakon sjednice Kriznog štaba pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković i apelovao na sve da poštuju važeće mjere.
Gojković je prenio da je Krizni štab odlučio da se trajanje karantina za zaražene smanji sa 10 na sedam dana, zbog lakšeg oblika oboljenja, a kako bi se građani što prije vratili na posao.
Takođe, odlučeno je da se vrijeme između druge i treće doze vakcine smanji na tri mjeseca.
Gojković je rekao i da omikron soj dominira u Srbiji i da je dogovoreno smanjenje cijena testova na sopstveni zahtjev, pa će PCR testovi umjesto 9.000 koštati 6.000 dinara, a antigenski umjesto 3.500 – 1.800 dinara.
Kada je riječ o drugom polugodištu u školama, Gojković je rekao da od ponedjeljka učenici osnovnih škola u Vojvodini nastavljaju nastavu neposredno, dok vojvođanski srednjoškolci kreću na kombinovani vid nastave.
O početku drugog polugodišta u školama u centralnoj Srbiji odlučivaće se u utorak, a Gojković kaže da su najbliži rješenju po uzoru na Vojvodinu.
Dodao je da je u tom slučaju problem i registrovana pojava gripa, kojeg nije bilo prošle godine.
Gojković je istakao i da omikron soj dominira u Srbiji.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na Instagram nalogu buducnostsrbijeav i podržao Novaka Đokovića i odogovorio premijeru Australije na njegovu najnoviju odluku da poništi vizu teniseru.
“Ako ste hteli da zabranite Đokoviću da po 10. put osvoji trofej, zašto ga niste vratili odmah, zašto mu niste rekli da je nemoguće da dobije vizu? Zašto ga maltretirate”, upitao je Vučić.
Vučič je upitao zašto se tamošnje vlasti iživljavaju nad Đokovićevom porodicom i nad jednom nacijom.
U videu je rečeno da su napadi i pritisci na Đokovića dostigli razmjere da je nemoguće da se on ne oglasi.
“Nikada nisu mogli da nam oduzmu srce i dostojanstvo”, poručio je Vučić po pitanju Đokovića.
Vučić je dodao da će Srbija biti uz Đokovića.
Gojković: Đoković je bio zaražen, ne možemo da ga kaznimo
Nakon sjednice Kriznog štaba, tokom obraćanja medijima, novinar CNN-a dotakao se teme Novaka Đokovića i dokumenta koji je obljavljen.
Dokument je pokazao da je Novak Đoković bio pozitivan na virus korona.
“Uz mogućnost da budem krivično gonjen od strane Novaka Đokovića, svako objavljivanje medicinske dokumentacije bez znanja građanina je krivično delo”, istakao je pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković.
Dodao je i da su analizirali dokument koji je objavljen.
“Mi smo analizirali taj dokument i on je apsolutno validan i za nas je ta priča apsolutno jasna. Đoković ima validan dokument da je bio pozivitan”, rekao je on.
Na pitanje da li je tačno da je Đokoviću javljeno dan kasnije da je pozitivan, Gojković je rekao da je “njegovo je kada je on video i otvorio mejl”.
“Taj dokument je prosleđen na adresu pacijenta u toku tog dana u kasnim večernjim satima. Šta je on uradio posle toga, ja to ne mogu da komentarišem. To je pitanje za njega i za rad ostalih državnih organa”, zaključio je on.
Na pitanje o kazni, Gojković je rekao da “u ovom trenutku ne postiji kazna kojom bi on mogao biti kažnjen ako je napravio prekršaj” i dodao da je kazna bila moguća samo u vanrednom stanju.
Naglasio je i da mu je žao što Novak nije vakcinisan.
“Ja sam vakcinisan i svi u mom okruženju, poruka vlade je da se svi građani vakcinišu. Neko to prihvata, a neko ne. Mi živimo u slobodnom svetu. Iskreno, veoma mi je žao što se Novak nije vakcinisao, ali isto tako branim njegovu slobodnu volju iako se sa time apsolutno ne slažem”, rekao je Gojković, prenosi B92.
Rekao je i da je širok pojam između slobode vakcinacije i zdravlja, kao i da u ovom trenutku niko nema odluku da se svi moraju vakcinisati.
“Kao lekar i neko ko zna kolika je blagodet vakcinacije sa time se ne slažem, ali očigledno ne uspevamo do svih da dopremimo. Zatrpani smo dezinformacijama”, zaključio je Gojković u obraćanju medijima.
Hrvatski Državni zavod sa statistiku objavio je prve rezultate popisa stanovništva u toj zemlji koji pokazuju da je Hrvatska tokom proteklih 10 godina ostala bez 396.360 ljudi i da tek tri grada imaju više od 100.000 stanovnika – Zagreb, Split i Rijeka.
Od popisa stanovništva 1948. Hrvatska nije zabilježila ovoliko nizak broj. Od 1991. je izgubila 895.736 stanovnika, skoro cijeli Zagreb. U zadnjih deset godina, tj. od prošlog popisa stanovništva, koji je održan 2011, izgubljeno je 396.360 stanovnika, gotovo 10%.
Hrvatska nije imala manje stanovnika još od 1948. godine, pokazuju rezultati popisa. Broj stanovnika u ovoj zemlji pada od 1991, od kada je izgubila 895.736 stanovnika, odnosno skoro cijeli Zagreb, dok je samo tokom posljednjih deset godina, od prošlog popisa koji je sproveden 2011, izgubila 396.360 stanovnika – gotovo 10 odsto.
Te 2011. godine u Hrvatskoj je živelo 4.284.889 građana, a danas ih živi samo 3.888.529.
Poslije Zagreba (769.944 stanovnika), Splita (161.312 stanovnika) i Rijeke (108.622 stanovnika), četvrti najveći grad u Hrvatskoj i dalje je Osijek, koji je 2011. godine imao 108.048 stanovnika, a sada ih ima 96.848.
Rijeka je izgubila 14,6 odsto svog stanovništva, a Split 13,7 odsto.
Rezultati popisa pokazuju da nema županije u Hrvatskoj koja je zabilježila porast broja stanovnika.
Vukovarsko-sremska je izgubila skoro svakog petog stanovnika (više od 19 odsto), Sisačko-moslavačka i Brodsko-posavska 17.53 odsto, a najmanji pad je bio u Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji.
Hrvatski mediji pišu da je realan broj stanovnika još i manji jer su mnogi građani popisani iako veći dio godine rade u inostranstvu, dok su se neki i odselili, ali su ih porodice popisale u Hrvatskoj.
Hrvatski demografi Anđelko Akrap i Marin Strmota objavu o prvim rezultatima popisa stanovništva 2021. komentarisali su za Index, navodeći kako je ovo bilo očekivano. Pritom su upozorili na teške posljedice koje mogu očekivati s padom broja stanovnika kao što su urušavanje penzionog, zdravstvenog i obrazovnog sistema.
“Sve je to očekivano i treba voditi računa o tome da su to još uvijek prvi rezultati. Kad se objave potpuni rezultati, oni će pokazati pravo stanje, a možemo očekivati još i manji broj stanovnika od ovog. Više ih ne možemo imati s obzirom na dugogodišnje prirodno smanjenje, imamo više umrlih nego rođenih, a i ogroman talas iseljavanja”, kazao je Anđelko Akrap.
Osim broja stanovnika, opada i broj domaćinstava u Hrvatskoj, ali raste broj stambenih jedinica, pogotovo u priobalnim županijama.
Broj domaćinstava smanjen je za 80.615 (5,31 odsto), a broj stambenih jedinica povećan je za 103.534 (4,61 odsto).
Popis stanovništva u Hrvatskoj je, nakon što je rok tri puta produžavan, završen sredinom novembra prošle godine.
Građani su mogli sami da se popišu koristeći upitnik u elektronskom obliku koji je bio dostupan na portalu e-Građani, da bi nakon toga popisivači popisivali sve popisne jedinice koje se nisu samostalno popisale, uz kontrolu podataka prikupljenih samostalnim popisivanjem.
Američki državni sekretar Entoni Blinken u pismu kosovskom premijeru izražava nadu da će njegovo lično liderstvo dati novi impuls dijalogu Beograda i Prištine.
Aljbin Kurti bi trebalo da se pridržava ranije preuzetih obaveza, izbegava retoriku koja podiže tenzije, pomoviše transparentnost i uključi se u pregovore sa neophodnim fokusom, kreativnošću i hitnošću, suština je Blinkenovog pisma.
Blinken je istakao da SAD veruju da je dijalog Beograda i Prištine uz posredovanje Evropske unije najbolje mesto za normalizaciju odnosa i dodao je da Vašington u tom cilju blisko sarađuje sa partnerima iz EU.
Ponovio je da nerešeni odnosi Beograda i Prištine ostaju glavna prepreka članstvu i punoj integraciji u evropske i evroatlanske institucije, što je, kako je rekao, “zajednički cilj SAD i Kosova”.
“Kao prijatelj i partner Kosova, SAD se raduju zajedničkom radu na punoj primeni agende predsednika Bajdena za naše odnose, uključujući jačanje vladavine prava, zaštitu manjinskih prava, promociju ekonomskog rasta i obezbedjenje dugo odlaganog sporazuma izmedju Kosova i Srbije sa fokusom na uzajamnom priznavanju”, napisao je Blinken, prenosi Reporteri.
Naveo je da su odnosi između SAD i vlasti u Prištini “ukorenjeni u zajedničkim demokratskim vrednostima i posvećenosti suverenom i nezavisnom Kosovu”.
Blinken je poručio Kurtiju da obrati pažnju na postizanje sporazuma o električnoj energiji na severu KiM i napredak u postizanju zajedničkih ciljeva u vezi sa nestalim osobama.
Dodao je da je “u interesu Kosova da ta pitanja budu rešena i brzo dovedu do kompromisnog rešenja, kako bi mogla da služe kao osnova za dalji napredak ka sveobuhvatnoj normalizaciji.
“Podrška sudskim odlukama, posebno onima koje se odnose na manjinska prava, imala bi takodje pozitivan efekat i u skladu je sa prioritetima vaše vlade za jačanje vladavine prava”, smatra Blinken.
On u pismu poziva Kurtija da blisko sarađuje sa američkim ambasadorom u Prištini Džefrijem Hovenijerom i specijalnim predstavnikom SAD za zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom jer obojica imaju puna ovlašćenja da potpuno ovlašćeni da se bave tim pitanjima. “Spremni smo da pomognemo Kosovu da postigne zajedničke ciljeve”, zaključio je Blinken.
Republika Srpska ima svoju politiku, mi svoju, a naša je obaveza da pomažemo Srpskoj, imamo zakone i prirodne obaveze, ne naglašavajući integritet BiH, mi svoj posao radimo, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u intervjuu za RTS.
“Ne vodimo politiku Republike Srpske. Razgovaram o svemu sa Miloradom Dodikom, ne slažem se sa sanckcijama, ne zato što sam Srbin, prirodno bi to bilo, svim najvažnijim međunarodnim predstavnicima sam rekao da je to katastrofa što su uradili jer ima mnogo pitanja na koje nema odgovora. Entitetu Republika Srpska otimate ovlašćenja”, naglasio je Vučić.
Vučić je izjavio da “nikada neće reći ništa što bi moglo da naškodi Srpskoj, niti bilo kome u Srpskoj”.
“Nikome neću u Srpskoj da naštetim. Šta me briga šta od mene očekuje neko drugi? Ponašam se u skladu sa interesima Srbije. Naš posao je da očuvamo stabilnost u regionu, a ne da se dodvoravamo. Šta god da kažem, nikad nikome neće biti dovoljno dobro, ni u Sarajevu, Zagrebu, Prištini”, poručio je Vučić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o litijumu i njegovom iskopavanju u Srbiji.
“Razgovarao sam o tome sa predsednicom vlade nekoliko puta. Neću da ulazim u političke rasprave. Mučno mi je da odgovaram ljudima koji su doveli Rio Tinto. Neko je doneo Zakon o rudarstvu 2006. godine koji je bio pravljen za Rio Tinto, zbog čega oni imaju određena prava i potraživanja prema Srbiji”, istakao je on.
Kako je naveo, moramo da donosimo racionalne odluke.
“Raspoloženje je takvo da bi u Vladi raskinuli sve, i da time pokažemo Srbiji koliko nas ta neodogovornost od ranije košta. Ja sam rekao da nemamo prava to da radimo jer mi treba da obezbedimo taj novac i ne treba da podilazimo narodu”, istakao je.
Kako je dodao, morali bismo da idemo pred britanske i američke arbitraže ako odlučimo da raskinemo.
“Mislite da mi nije najlakše da kažem da sam saglasan sa Vladom? Ja mislim da će Vlada tu odluku da donese. Ja mislim da bi trebalo da se donese moratorijum do kraja godine da ne gubimo ogromnu šansu i novac”, dodao je.
Kako je naveo, nikada nikoga iz Rio Tinta nije sreo sem na dva sastanka.
“A mislim da su nekima ilegalno davali novac. Nemam dokaza, a to sad ne možete da istražite posle 15 godina. Pare su dobili za promenu Zakona o rudarstvu. Za to nemam dokaze ali za to postoji opravdana sumnja, dali su nekom istražna prava za džabe. Izbrisana je iz zakona odredba o javnom nadmetanju za prava”, dodao je.