Kategorija: Region

Predsjednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević čestitao je danas Srpskoj listi, a prije svega Srbima na sjajnom rezultatu na lokalnim izborima koje su u nedjelju organizovale privremene institucije u Prištini i istakao da su to postigli poslije svega što im je radio Aljbin Kurti.
Miloš Vučević (Foto: TANJUG/ MILOŠ MILIVOJEVIĆ) –
Miloš Vučević (Foto: TANJUG/ MILOŠ MILIVOJEVIĆ)
– Ako se ne varam od 2001. imali smo najveću izlaznost na sadašnjim izborima. Zamislite kada su to Srbi uspjeli da urade na KiM i poslije svega onoga što im je premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti radio, ali i poslije svega što su preživjeli za tih 24 godine, ne samo pod Kurtijem već i eskalacijom koja dolazi sa njegovom vladom u Prištini – rekao je Vučević na konferenciji za novinare u prostorijama SNS-a.

Vučević, koji je savjetnik predsjednika Republike Srbije za regionalna pitanja, na pitanje kako ocjenjuje trenutno stanje u regionu i položaj Srba u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori rekao je da se Republika Srpska nalazi u vrlo delikatnoj situaciji.

– Blokade u Srbiji onemogućavale su nam da se bavimo pitanjima i KiM i Republike Srpske. Nadam se da će narod i rukovodstvo Republike Srpske, ali i sve političke stranke pokazati i održati minimum solidarnosti i zajedništva, odnosno minimum koji je neophodan da bi sačuvali Republiku Srpsku kao veliku tvorevinu borbe srpskog naroda devedesetih godina, jer bez nje mislim da je nemogući obstanak Srba u BiH – rekao je Vučević.

Kada je riječ o Crnoj Gori, Vučević je naveo da pozdravlja svaki vid učešća srpskog naroda u izvršnoj i u zakonodavnoj vlasti.

– Drago mi je da su predstavnici srpskog naroda mnogo prisutniji i zastupljeniji počev od lokalnog nivoa pa do državnog. Oni uvijek mogu da računaju na podršku Srbije u smislu identitetske politike i očuvanja nacionalnih svojstava i osobenosti našeg naroda – rekao je on.

Vučević je naglasio da se nada da će Srbi u Crnoj Gori sačuvati svoj jezik koji je, kako je dodao, po izjavama samih građana Crne Gore, jezik koji najveći broj građana te zemlje koristi kao maternji.

– Naravno, velika borba nas očekuje za ćirilično pismo, za povratak svih tih stvari u udžbenike u Crnoj Gori, ali verujem da će Srbi u Crnoj Gori moći na tome da istraju i da budu uspješni – rekao je Vučević.

Govoreći o polozaju Srba u Hrvatskoj, Vučević je naveo da je tamo situacija složenija i da ne želi da daje neke prejake ocjene kako ne bi otežavao položaj Srba.

– U Hrvatskoj, na žalost, Srbi su se sveli gotovo na statističku grešku. Taj proces asimilacije je nesumnjiv, prije svega u velikim gradovima i u velikim sredinama. U malim sredinama Srbi zadržavaju svoju kompaktnost, ali je problem demografski i u pogledu broja ljudi koji žive u tim sredinama i prije svega u životnom dobu, odnosno tamo žive mahom stariji ljudi – rekao je on.

Dodao je i da za očuvanje nacionalnog identiteta u Hrvatskoj nosi Srpska pravoslavna crkva.

Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Beogradu bila izuzetno sadržajna i dodala da su predstavnici opozicije ponovo pokazali svoje pravo lice time što su se razočarali jer predsjednica EK nije došla kako bi kritikovala ili kažnjavala bilo koga u Srbiji.

– Bio je dobar dan za evropske integracije Srbije, jako, jako dobra i sadržajna posjeta i izuzetno značajna posjeta predsjednice Evropske komisije Beogradu. Žao mi je što smo ponovno mogli da ustanovimo da kad god ovi predstavnici bivše vlasti ne dobiju ono što su očekivali, odmah uslijedi drvlje i kamenje na EU, pa i na predsjednicu Evropske komisije – rekla je Brnabić na konferenciji za medije u Skupštini Srbije, odgovarajući na pitanje kako komentariše očekivanja opozicije da će Srbija biti kritikovana i u Beogradu i u Berlinu.

Brnabić je navela da su očigledno očekivali da će Fon der Lajen “grditi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića” jer je to njihov “mentalitet prema sopstvenoj zemlji da strani zvaničnici treba da dođu i ovdje drže predavanja”.

– Oni imaju taj mentalitet da strani zvaničnici treba da nas grde kao da smo mi dječica i da nam govore šta treba da radimo i kako treba da radimo. Ursula fon der Lajen to nije uradila, već je kao predsjednica Evropske komisije pokazala poštovanje prema Srbiji, prema cijeloj Srbiji i prema svim građanima Srbije. Pokazala je poštovanje prema institucijama Republike Srbije – istakla je Brnabić.

Dodala je da su predstavnici bivše vlasti ponovo pokazali svoje pravo lice, a to je da svaki put od stranaca očekuju da ovdje dođu i da nas kažnjavaju, grde, ponižavaju, da nam nešto spočitavaju.

– Ta vremena su prošla. I naš narod je stavio tačku na to 2012. godine, kada je rekao “dosta nam je ponižavanja”. I ovdje nije kriva EU zato što se ovi svako malo žale EU. Krivi su oni što imaju takav odnos prema sopstvenoj zemlji – rekla je Brnabićeva.

Dodala je da je EU pokazala poštovanje i zahvalila je predsjednici EK na tome.

Ocijenila je da je za predstavnike bivše vlasti bio težak dan juče jer je pokazao ne samo da Srbija nije ni u kakvoj izolaciji od EU, već i da pojedine članice EU nisu promijenile svoj stav prema predsjedniku Aleksandru Vučiću, institucijama Republike Srbije.

– Ne, sasvim suprotno. Pokazalo se da one žele, više nego što su ranije željeli, da čuju šta mi imamo da kažemo – kazala je Brnabić.

Podsjećajući da je juče govorila u njemačkom Bundestagu, istakla je da je to prvi put da je neko od zvaničnika Srbije pozvan da govori o situaciji u Srbiji.

Ukazaala je da su do sada uvijek u Bundestag pozivani neki drugi, neki iz organizacija civilnog društva, predstavnici bivše vlasti, ali nikad zvaničnici Republike Srbije.

– Ovo je bio prvi put da su ljudi iz Bundestaga pozvali nekog zvaničnika Republike Srbije i da je neko u Bundestagu rekao “čekajte, ne može više ovako. Ako čujemo svaki put jedno, jedno viđenje toga šta se dešava u Srbiji, sad ćemo da čujemo i drugu stranu”. Ne samo da nismo izolovani, već smo prvi put dobili šansu i poziv da se naš glas čuje tamo gdje se često govorilo o Srbiji bez prisustva zvaničnika Republike Srbije – naglasila je Brnabić.

Ukazala je da to nije izolacija, već pokazivanje većeg poštovanja, uvažavanja i razumijevanja za sve ono što se zaista u posljednjih 11 mjeseci dešava u Srbiji.

Cilj SAD najavljen je još prošle godine, kada su bile u toku pripreme za uvođenje sankcija, a sada je potvrđen – postići potpuno povlačenje ruskog kapitala, odnosno smanjenje prisustva Rusije u Srbiji i na Balkanu, rekao je ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko, govoreći o situaciji oko sankcija rusko-srpskoj kompaniji NIS.
Aleksandar Bocan-Harčenko (Foto: Tanjug, MSP) –
Aleksandar Bocan-Harčenko (Foto: Tanjug, MSP)
– Najvažniji zadatak u novonastalim okolnostima je očuvanje održivosti NIS-a, koji je stub energetskog sektora Srbije. Gasprom i Gaspromnjeft ne odustaju od svojih investicija i planova razvoja koji su zacrtani još pre sankcija. To su društveno odgovorne kompanije, tako da otpuštanje, smanjenje plata i slično ne dolazi u obzir. Sve socijalne obaveze biće ispunjene, to je potvrđeno srpskoj strani – rekao je Bocan-Harčenko za ruske medije.

Kako je naveo, što se tiče mogućih rješenja, Rusija i Srbija će ih tražiti u okviru i na osnovu Međuvladinog sporazuma o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede od 25. januara 2008. godine, što je potpuno u skladu sa međunarodnim pravom, uzajamnim obavezama i ciljem zaštite suvereniteta obje zemlje.

Dodao je da su neprihvatljive situacije u kojima se treća strana miješa i primorava ih na “ustupke” korisne samo za nju.

Govoreći o politici EU prema Srbiji, istakao je da se agenda EU svodi na nastavak pritiska na Srbiju da se pridruži antiruskim sankcijama i prizna nezavisnost tzv. Kosova.

– Srbi dobro znaju šta danas predstavlja Evropska unija. Veoma su zabrinuti zbog njene militarizacije i defakto spajanja EU i NATO-a, što dovodi do smanjenja broja pristalica evropskih integracija – istakao je ambasador.

Na temu rusko-srpske ekonomske saradnje, najavio je da je za drugu polovinu novembra ove godine planiran 21. sastanak Međuvladinog rusko-srpskog komiteta za trgovinu, ekonomsku i naučno-tehničku saradnju.

– Trenutno, ključne oblasti saradnje su energetika, saobraćajna infrastruktura, poljoprivreda, prehrambena industrija i druge – kazao je Bocan-Harčenko.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da su nadležne službe ustanovile prisustvo trojice ruskih državljana u kampu “Sunčana reka” između Loznice i Malog Zvornika, kao i da su privedena lica srpske nacionalnosti koja su bila dostupna.

On je to rekao na konferenciji za medije na pitanje da li ruske službe stoje iza borbenog kampa za strance kod Loznice i da li je o tome razgovarano danas na sastanku sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i dodao da su zatečene osobe dale podatke o kojim licima je riječ i da se nastavlja dalja istraga.

“Ta lica se i dalje nalaze u poritvoru. Kao što smo priveli 11 lica povodom incidenata u Parizu i dva lica povodom incidenata u Nemačkoj na mitingu koje je jedan od opozicionih lidera održavao i gde je neko bacio farbu lažno želeći da optuži nekoga iz nemačkih vlasti”, rekao je Vučić, prenosi Tanjug.

On je rekao da ne može da tvrdi da ruske službe stoje iza kampa u Loznici, ali da su ta lica privedena i da je istraga u toku.

“To je ono što mogu da potvrdim, istraga se nastavlja”, rekao je Vučić.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen razgovarali su u Beogradu o evropskom putu Srbije, reformama, energetskoj bezbjednosti i regionalnoj stabilnosti, nakon čega su se obratili javnosti.

Vučić je poručio da je za Srbiju članstvo u Evropskoj uniji strateško opredjeljenje i prioritet spoljne politike, naglasivši da se taj kurs neće mijenjati. „Posebno mi je zadovoljstvo što smo bili u prilici da ugostimo predsjednicu EK. Zahvalan sam joj što je u više navrata dolazila u Srbiju, ne samo u njen glavni grad“, rekao je Vučić.

On je istakao da Srbija od početka sukoba u Ukrajini nije otvorila nijedno novo poglavlje u pregovorima sa Evropskom unijom, ali da vjeruje da će napredak u vezi sa biračkim spiskovima i radom Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) biti pozitivno ocijenjen u Briselu.

Govoreći o ekonomskoj situaciji i energetskim izazovima, Vučić je naveo da je kompanija NIS pod američkim, a de fakto i pod evropskim sankcijama. „Nadam se da ćemo imati podršku i pomoć Evropske unije. Znam da EU ne može da izuzme Srbiju iz carina i novih kvota za čelik, ali se nadam da će Evropska komisija naći način da zemljama kandidatima olakša položaj“, rekao je on.

Vučić je dodao da će predstojeća zima biti teška, ali da je Srbija obezbijedila dovoljne količine nafte i gasa. „Biće to i politički zahtjevna zima, ali blisko ćemo sarađivati sa Evropskom unijom po svim pitanjima od značaja“, rekao je predsjednik Srbije.

Fon der Lajen je istakla da Srbija može da nastavi da računa na podršku Evropske unije. „Srbija je prije dvije decenije napravila izbor da se pridruži EU i sada je pravi trenutak da se tim putem krene dvostruko brže. Vrijedi uložiti taj trud jer se približavate cilju“, poručila je predsjednica Evropske komisije.

Ona je naglasila da je neophodno da Srbija ubrza reforme u oblastima vladavine prava, medija i izbornog zakonodavstva, te da nastavi usklađivanje spoljne politike sa politikom EU. „Pozdravljam napredak u vezi sa biračkim spiskovima i REM-om. Važno je da se napredak nastavi i da svi učestvuju u reformskom procesu“, dodala je Fon der Lajen.

Govoreći o energetskoj saradnji, istakla je da Evropska unija povezuje Srbiju sa svojim tržištem energije i da je pozvala Srbiju da se pridruži zajedničkom mehanizmu EU za nabavku gasa. „To je prava garancija da će srpske porodice imati sigurnost i toplotu tokom zime“, rekla je predsjednica EK.

Vučić je potvrdio da Srbija, u saradnji sa EU, radi na izgradnji interkonektora prema Sjevernoj Makedoniji i Rumuniji kako bi diverzifikovala izvore energije. Dodao je da 54,5 odsto izvoza sa Zapadnog Balkana potiče iz Srbije, a da je Njemačka najveće izvozno tržište.

Predsjednik Srbije govorio je i o unutrašnjoj situaciji u zemlji, istakavši da je ponosan na „demokratsko opredjeljenje i postupanje države“. „Niko nije stradao, ovo je zemlja šampion po slobodi okupljanja. Policija je reagovala samo u krajnjoj nuždi i sa minimum sile“, rekao je Vučić.

Potvrdio je da su srpske vlasti privele više lica u vezi sa incidentima u inostranstvu i utvrdile prisustvo trojice ruskih državljana u kampu kod Loznice, navodeći da je istraga u toku.

Vučić i Fon der Lajen razgovarali su i o dijalogu Beograda i Prištine. „Za tango je potrebno dvoje“, kratko je poručio Vučić.

Predsjednica Evropske komisije doputovala je u Beograd u okviru svoje godišnje turneje po Zapadnom Balkanu, a prema najavama iz Brisela, jedna od glavnih tema razgovora bio je Plan rasta za Zapadni Balkan, koji treba da omogući dublje ekonomske veze i brže približavanje regiona Evropskoj uniji.

Vučić je naveo da posjeta Ursule fon der Lajen učvršćuje temelje odnosa Srbije i Evropske unije. „Zahvalan sam na njenoj spremnosti da razumije izazove sa kojima se suočavaju Srbija i zemlje regiona. Srbija, kao i uvijek do sada, ostaje ozbiljan i odgovoran partner na tom teškom i izazovnom putu“, zaključio je predsjednik Srbije.

Crnogorski predsjednik Јakov Milatović istakao je tokom današnjeg razgovora sa predsjednikom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen da je cilj Crne Gore da pregovore sa EU završi do 2026. godine, a da do 2028. postane punopravna članica.

– Vrijeme je da završimo posao. Vrijeme je da Crna Gora bude snažna i evropska država. Pokretanjem izrade pristupnog ugovora poslali bismo jasnu poruku da naše evropske ambicije potvrđujemo djelima, a ne riječima – poručio je Milatović na sastanku na Lovćenu.

On je naglasio da su nezavisne, profesionalne i odgovorne institucije ključ evropske Crne Gore, saopšteno je iz Milatovićevog kabineta.

– Bez jakih institucija nema ni evropske države. Potreban nam je funkcionalan Ustavni sud koji obezbjeđuje stabilnost i povjerenje građana u sistem. Institucije moraju služiti građanima i to je suština evropskog puta – istakao je Milatović.

Na sastanku Milatovića i Fon der Lajenove razgovarali su o reformama koje Crnu Goru približavaju članstvu u EU – jačanju institucija, vladavini prava, borbi protiv korupcije, razvoju stabilne ekonomije i zaštiti ljudskih prava.