Pronađena je malokalibarska puška, osam bombi, revolver, pištolj, kao i lovačka puška i velika količina municije, javio je Tanjug.
Uhapšeni je osumnjičen da je u kući držao oružje za koje nema dozvolu.

Pronađena je malokalibarska puška, osam bombi, revolver, pištolj, kao i lovačka puška i velika količina municije, javio je Tanjug.
Uhapšeni je osumnjičen da je u kući držao oružje za koje nema dozvolu.

Beograd je jutros, 23. januara, potresao težak slučaj nasilja kada je na području Voždovca nožem napadnuta dvadesettrogodišnja djevojka.
S.R. je u ranim jutarnjim časovima primljena u Urgentni centar sa ozbiljnom ubodnom ranom u predjelu lica, nakon čega je hitno zbrinuta.
Prema dostupnim informacijama, djevojka je u bolnicu dovezena oblivena krvlju, a ljekari su odmah započeli operativne zahvate kako bi sanirali tešku povredu obraza. Povrede su okarakterisane kao teške, ali je potvrđeno da se nalazi van životne opasnosti.
Dok su ljekari ukazivali pomoć povrijeđenoj, policijski službenici su započeli uviđaj i prikupljanje informacija o napadu. U početku se sumnjalo da je riječ o nasumičnom napadu nepoznate osobe, međutim istraga je ubrzo dobila novi tok.
Djevojka je policiji izjavila da poznaje mladića koji ju je napao, čime je isključena mogućnost da se radi o nepoznatom napadaču.
Kako saznaje Telegraf.rs, o toj informaciji odmah su obaviještene sve policijske patrole na području Voždovca.
U toku je intenzivna potraga za osumnjičenim. Policija pretražuje više lokacija, analiziraju se snimci sa nadzornih kamera, a određeni dijelovi naselja su pod pojačanim nadzorom.
Ljekari su naveli da je napad mogao imati kobne posljedice, jer je sečivo prošlo u blizini vitalnih arterija, ali je djevojka, pukom srećom, izbjegla smrt.
O slučaju je obaviješteno nadležno tužilaštvo, a istraga je u toku.

– Imao sam i odvojen tet-a-tet sastanak sa (specijalnim izaslanikom EU za dijalog Peterom) Sorensenom, gdje smo razgovarali i o situaciji na Kosovu i Metohiji, gdje sam posebno insistirao na formiranju Zajednice srpskih opština, o tome da to mora hitno da se formira, da možemo što pre da počnemo da razgovaramo o Statutu – rekao je Petković.
On je naveo da je govorio i o teškom položaju srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, posebno usred novih pretnji i eskalatornih jednostranih poteza koji dolaze od strane Aljbina Kurtija i režima u Prištini.
– Ukoliko Aljbin Kurti nastavi sa takvom antisrpskom politikom, politikom gaženja dijaloga i obesmišljavanja prava srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, bojim se da se ugrožava u potpunosti opstanak srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, ali i mir i bezbjednost na celom zapadnom Balkanu – ukazao je Petković.
Istakao je da Beograd ostaje apsolutno posvećan kompromisnom i mirnom rješenju.
– I tokom sastanka vanrednog Evropskog saveta mnoge države članice su se raspitivale šta se događa u dijalogu, tako da je dobro za Srbiju, dobro je za sam proces i za, na kraju krajeva, ideju pomirenja da idemo ovim putem i da smo uspeli večeras, zahvaljujući ogromnim naporima Beograda, našeg tima, Komisije za nestala lica Vlade Srbije da dođemo do ovog prvog sastanka Zajedničke komisije – rekao je Petković.
Izrazio je nadu da će za desetak dana, možda malo više, biti nastavljeni sastanci na nivou drugih članova koji učestvuju u radu Zajedničke komisije, dodajući da se čeka poziv Sorensena.

Ambasador je istakao da su tokom cjelokupnog pregovaračkog procesa u vezi sa NIS-om očuvani korektni odnosi i poverenje između Rusije i Srbije i da nijedan korak nije preduzet na štetu Srbije, niti je išta činjeno iza njenih leđa, prenosi RT Balkan.
– Srbija je dala saglasnost da se pregovori vode i sa zainteresovanim učesnicima iz trećih zemalja. Ruska strana je bila otvorena za konkretne biznis ponude svih potencijalnih kupaca. Polazimo od toga da izrađeno rješenje u vezi sa NIS-om odgovara srpskim interesima – rekao je Aleksandar Bocan-Harčenko.
On je podsjetio da je još prethodna administracija SAD otvoreno deklarisala cilj potpunog istiskivanja Rusije iz NIS-a i, šire posmatrano, iz Srbije.
– U takvim okolnostima, dostupno vrijeme je iskorišćeno kako bi se NIS u najvećoj mogućoj mjeri pripremio za funkcionisanje u uslovima sankcionog pritiska. Ovaj zadatak je uspješno realizovan. Preduzete su sve neophodne mjere radi osiguranja energetske bezbjednosti Srbije, a uz poštovanje zakonitih interesa kompanije “Gaspromnjeft – istakao je ruski ambasador.
Bocan Harčenko je ukazao da spekulacije o navodnom mogućem prekidu isporuka ruskog gasa Srbiji nemaju nikakve veze sa stvarnošću.
– Ruska strana doljedno posmatra Beograd kao stabilnog i pouzdanog partnera, strogo poštujući sve ranije postignute dogovore – poručio je ambasador Ruske Federacije u Beogradu.
Iz kompanije “Gaspromnjeft” su inače potvrdili da su potpisali pismo o namjerama sa mađarskim MOL-om o prodaji udjela ruske kompanije u Naftnoj industriji Srbije.
Mađarska kompanija MOL objavila je prethodno da je potpisala preliminarni ugovor sa “Gaspromnjeftom” o akviziciji njegovih 56,15 odsto udela u NIS-u. Za završetak transakcije potrebna su, između ostalog, odobrenja Kancelarije za kontrolu strane imovine SAD (OFAK) i Vlade Srbije. MOL je u saopštenju naveo da kompanije nameravaju da potpišu ugovor o kupovini do 31. marta.

– Sa prijateljima je sve lakše. Kao i uvijek, srdačan i prijateljski susret sa Viktorom Orbanom sa kojim sam ukratko razmijenio utiske o ovogodišnjem WEF26, a posebno o novom poglavlju istorije koje je već otvoreno i kojem svedočimo dok se suočavamo sa sve brojnijim izazovima – naveo je Vučić na Instagramu
Dodao je da je sa Orbanom razgovarao i o pitanjima energetske bezbjednosti, uz dogovor da se skoro sastanu, kako bi što prije konkretizovali mnoge zajedničke planove na dobrobit građana.

Đedović Handanović je navela da tek pošto OFAK i ostali regulatori odobre taj ugovor, koji su dogovorili mađarski MOL i ruski Gaspromnjeft, Srbija će moći od MOL-a da kupi dodatnih pet odsto akcija i tako uveća vlasnički udio pomoću kojeg će, kako je istakla, moći da blokira odluke koje joj nisu u interesu.
– Dakle, zaradićemo više, ojačati svoju poziciju na taj način. Sve to, konačno, prvi put poslije 2008. godine kada smo se dobrovoljno odrekli većeg uticaja, što se pokazalo kao loš potez – rekla je Đedović Handanović za Politiku.
Navela je da kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ADNOK, takođe, ima namjeru da od MOL-a kupi procijente i dodala da će to biti dogovor između dvije privatne kompanije koji Srbija, kako je rekla, podržava jer ima odlične odnose sa UAE zahvaljujući, prije svega, predsjedniku Aleksandru Vučiću.
– Ne zaboravimo da je ADNOK članica OPEK-a i vodeća svjetska kompanija za proizvodnju nafte sa ogromnim iskustvom i globalnim uticajem u naftnom sektoru – navela je Đedović Handanović.
Ministarka je u srijedu potvrdila da je Vlada Srbije poslala pismo američkoj administraciji u kojem je podržala NIS-ov zahtjev za produženje operativne licence i moguću transakciju između MOL-a i Gaspromnjefta, a da se odgovor iz Vašingtona očekuje do kraja nedjelje.

Grlić Radman je to rekao odgovarajući na pitanje da li su strani partneri svesni položaja Hrvata u BiH.
– Teško je govoriti generički “međunarodna zajednica”. Tu se prvenstveno misli na EU i neke druge organizacije ili američke predstavnike. Oni koji su učestvovali u kreiranju Dejtonskog sporazuma zamislili su mulitetničku zemlju u kojoj će postojati mehanizam podjele vlasti i ravnoteža – rekao je Grlić Radman za HRT.
Taj mehanizam je, kaže, narušen, jer Hrvati kao konstitutivni narod ne mogu birati svog predstavnika.
– To treba ispraviti jer će BiH biti stabilna i prosperitetna tek kada se svim narodima prizna ravnopravnost, kao što to nalaže Dejtonski sporazum i Ustav BiH – rekao je Grlić Radman.
Naglasio je da se Hrvatska snažno fokusira i na regionalnu bezbjednost.
– Prioritet može biti i naša bezbjednosno-politička situacija u neposrednom susjedstvu, kao i politika proširenja EU. Prvenstveno na zemlje zapadnog Balkana, tu su BiH, Crna Gora i Albanija – rekao je.
S obzirom na to da su glavni spoljnopolitički ciljevi Hrvatske ostvareni, tvrdi Grlić Radman, logično je, kaže, da se otvara prostor za druga područja od hrvatskog interesa.

Riječ je, kaže, Plenković, o dokumentu koji treba proučiti i o kojem se treba konsultovati.
Kako je najavljeno, američki predsjednik potpisaće povelju tog tijela u četvrtak u 10.30 na marginama skupa u Davosu, a njegovo obraćanje očekuje se danas.
– Da bi se potpisao dokument treba ipak proći određene procedure, to se ne može učiniti ovako, iz dana u dan – rekao je Plenković novinarima u Davosu, prenosi Hina.
Hrvatska je, dodao je, uvijek spremna da podrži sve inicijative koje vode ka miru.
Odbor za mir izvorno je osmišljen kao tijelo koje će nadzirati sprovođenje primirja u Gazi na na osnovu rezolucije Ujedinjenih nacija, ali svjetski mediji pišu da ga je Tramp zamislio kao dugotrajniju alternativu toj organizaciji koju godinama kritikuje.
U Trampov odbor, po dosad poznatim informacijama, pozvano je pedesetak zemalja, uključujući Francusku, Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Pozvani su i ruski predsjednik Vladimir Putin, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, bjeloruski Aleksaneda

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras, 21. januara, u Davosu da je izvjesno da Evropa i Amerika više neće istupati zajedno, bar ne po svim pitanjima kao što je to bio slučaj do sad, kao i da će, naprotiv, istupati nerijetko odvojeno.
Vučić je za RTS rekao da je izvjesno i da će u nekim prilikama SAD i Evropa biti suprotstavljeni jedni drugima i istakao da to moramo da razumijemo što prije.
“To je za nas važan nauk, to moramo da razumemo što je moguće pre, jer smo do juče imali istu grupu ljudi koja je bila proamerički ili prozapadno koji su bili i proevropski orijentisani, sada će tu stvari ići drugačije”, kazao je Vučić.
Dodao je da je uvjeren da je zatvorena jedna stranica istorije i da se od sutra istorija piše drugačije.
“Kako god vi tumačili i kako moj finski prijatelj i kolega pokušava da pronađe uvek način da diplomatskim rečnikom opiše ono što se dogodilo i koliko god bio transatlantski orijentisan i verovao u ideale prošlosti, rečeno je ‘čak i ako Danska ne da Grenland, samo ćemo da zapamtimo’. Plašim se da to nije imalo sasvim takav smisao, ali ne želim ja da ulazim u to, niti mislim da Srbija treba da ulazi u to”, kazao je Vučić.
Dodao je da je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u svom, kako je naveo, nadahnutom govoru jasno rekla da je vrijeme da se stavi tačka na nostalgiju i emocije i da je prošla godina pokazala da je vrijeme da razumijemo da su se stvari u svijetu promijenile, da moramo da se naviknemo na takve prilike i da moramo da donosimo mjere i odluke koje će da donesu evropsku nezavisnost.
Vučić je dodao da to podrazumijeva brojne ne lake korake u budućnosti koji se od Evrope zahtjevaju, prenosi Tanjug.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Vlada Srbije u subotu ili nedjelju održati vanrednu sjednicu zbog, kako je naveo, pogoršanja i usložnjavanja globalne situacije, s ciljem pronalaženja najsigurnijeg i najbezbjednijeg mjesta za Srbiju u aktuelnim geopolitičkim okolnostima.
Vučić je u Davosu rekao da će se na sjednici razgovarati o redefinisanju državnih prioriteta i zadataka, uz potrebu za širim političkim dijalogom. „Moramo da preformulišemo ili da počnemo da razgovaramo o svojim zadacima i o svemu drugom. Moramo o tome da razgovaramo i sa političkim protivnicima“, izjavio je Vučić, dodajući da je cilj donošenje odluka koje će Srbiji obezbijediti stabilnost.
Govoreći o obraćanju predsjednika SAD Donalda Trampa na Svjetskom ekonomskom forumu, Vučić je naveo da mu je potrebno dodatno vrijeme za analizu, ali je ocijenio da se Zapad kreće ka novoj fazi konfrontacije. „Moj zaključak je da idemo u pravcu dalje konfrontacije i sukoba na Zapadu između SAD i Evrope“, rekao je predsjednik Srbije.
Vučić je upozorio da bi eventualno uvođenje novih američkih carina najteže pogodilo automobilsku industriju u Srbiji. Kako je naveo, u tom sektoru, uključujući proizvodnju vozila i rezervnih dijelova, zaposleno je manje od 100.000 ljudi. „Zamislite tarife od 10 plus 25 odsto. Nema više evropske automobilske industrije na američkom kontinentu, a onda se postavlja pitanje šta mi radimo sa tim radnicima“, rekao je Vučić.
Američki predsjednik Donald Tramp najavio je sredinom januara uvođenje carina od 10 odsto za osam evropskih zemalja, uz mogućnost povećanja na 25 odsto od 1. juna, ukoliko ne bude postignut dogovor o kupovini Grenlanda, koji je autonomna teritorija Danske. Prema ranijim navodima, carine bi se odnosile na Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Holandiju i Finsku.
Vučić je istakao i da je zadovoljan načinom na koji se Srbija tretira na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. „Zadovoljan sam jer Srbiju ovdje tretiraju s poštovanjem“, rekao je predsjednik Srbije.
Tokom boravka u Davosu, Vučić se sastao i sa državnim sekretarom Sjedinjenih Američkih Država Markom Rubiom, sa kojim je razgovarao o globalnim političkim kretanjima i ključnim geopolitičkim pitanjima. Na Instagramu je naveo da je riječ o srdačnom i kratkom susretu, tokom kojeg su razmijenjena mišljenja o aktuelnim izazovima.
Predsjednik Srbije je nakon susreta izrazio uvjerenje da će odnosi Srbije i SAD nastaviti da jačaju u oblastima od obostranog interesa, ističući da Srbija ima reputaciju dosljednog i pouzdanog partnera u složenom međunarodnom kontekstu.
U okviru Svjetskog ekonomskog foruma, Vučić se sastao i sa predsjednikom Vlade Češke Andrejem Babišem, predsjednikom Švajcarske Konfederacije Gijem Parmelanom, evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos i predsjednicom Evropske banke za obnovu i razvoj Odil Reno-Baso.