VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Fajon: Slovenija će danas predstaviti plan za dodjelu kandidatskog statusa BiH

    Fajon: Slovenija će danas predstaviti plan za dodjelu kandidatskog statusa BiH

    Ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon prisustvovat će danas u Luksemburgu sastanku šefova diplomatija država Evropske unije na kojem će se razgovarati o situaciji u Ukrajini, ali i o dodjeli kandidatskog statusa ovoj državi.

    Fajon je uoči sastanka naglasila kako joj je izuzetna čast što će prisustvovati današnjem susretu koji je ocijenila iznimno važnim.

    “Prvi put sam ovdje kao šefica diplomatije Slovenije i čast mi je prisustvovati sastanku. Danas ćemo imati važnu diskusiju u vezi Ukrajine. Slovenija će nastaviti svoju politiku podrške Ukrajine i narodu ove države. Također podržavamo dodjelu kandidatskog statusa ovoj državi kao i svim državama unutar Istočnog partnerstva”, rekla je Fajon.

    Ipak, naglasila je kako se na današnjem sastanku ne smije zaboraviti Zapadni Balkan i države koje čekaju ulazak u Evropsku uniju.

    “Ne smijemo zaboraviti države Zapadnog Balkana. Slovenija će danas predstaviti plan kako podržati Bosnu i Hercegovinu i dodijeliti joj kandidatski status. Predstavit ćemo ovaj projekt pred šefovima diplomatija drugih zemalja EU. Također, razgovarat ćemo o konačnom početku pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te o liberalizaciji viznog režima za Kosovo što također podržavamo”, poručila je Fajon.

    Osim Tanje Fajon, uoči današnjeg sastanka medijima su se obratili i šef češke diplomatije Jan Lipavsky, ministar vanjskih poslova Austrije Alexander Schallenberg, grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias te šef diplomatije Luksemburga Jean Asselborn.

    Ministri su naglasili kako je važno podržati Ukrajinu i dodijeliti joj kandidatski status, ali da se u priči o proširenju EU ne smije zaboraviti Zapadni Balkan, a naročito Albanija i Sjeverna Makedonija za koje je ocijenjeno kako predugo čekaju proces početka pregovora s EU o pristupanju ovoj organizaciji.

  • Gujon: Spremni smo da pomognemo Srbima da sačuvaju svoj identitet

    Gujon: Spremni smo da pomognemo Srbima da sačuvaju svoj identitet

    Direktor Uprave Vlade Srbije za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Arno Gujon sastao se u Sjevernoj Makedoniji sa predstavnicima Srba i iskazao spremnost Uprave da sufinansiranjem projekata pomaže njihove napore da sačuvaju svoj identitet u ovoj zemlji.

    Gujon se sastao i sa gradonačelnikom Kumanova Maksimom Dimitrijevskim sa kojim je razgovarao o podršci srpskoj zajednici u ovom gradu.

    On je otvorio koncert KUD-a “Srpski vez” povodom devete godišnjice njihovog rada i poručio folklorašima da na najljepši mogući način čuvaju srpsku kulturu i identitet u Sjevernoj Makedoniji, saopšteno je iz Uprave.

    Tokom boravka u Sjevernoj Makedoniji Gujon je sa ambasadorom Srbije u toj zemlji položio vijenac ispred kripte crkve Svetog Arhangela i Mihaila u Skoplju, gdje počivaju srpski vojnici stradali u Prvom svjetskom ratu.

    On je posjetio i spomen-kosturnicu na brdu Zebrnjak, podignutu u čast poginulim srpskim vojnicima tokom Kumanovske bitke u Prvom balkanskom ratu.

  • Sijarto: Rusija obećala da će nastaviti s isporukama gasa

    Sijarto: Rusija obećala da će nastaviti s isporukama gasa

    Rusija je obećala da će nastaviti sa isporukama gasa Mađarskoj i da će “Gasprom” ispuniti svoje ugovorne obaveze prema Budimpešti, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    Sijarto je u intervjuu za javni radio rekao da su ga izvršni direktor “Gasproma” Aleksej Miler i zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak uvjerili tokom telefonskog razgovora da će ta kompanija ispuniti obaveze prema Mađarskoj, koje su predviđene ugovorom.

    On nije precizirao kada je obavljen telefonski razgovor, ukazuje Rojters.

    Sijarto je naglasio da je energetska bezbjednost Mađarske, uključujući isporuke gasa, stabilna i da se isporuke ovog energenta vrše svakodnevno i na vrijeme, bez ikakvih ometanja, kao što je predviđeno ugovorom.

    Prema ugovoru koji je potpisan sa “Gaspromom” prošle godine, Mađarska dobija 3,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje preko Bugarske i Srbije u okviru dugoročnog ugovora sa Rusijom i još milijardu kubnih metara gasa preko gasovoda iz Austrije.

    Ugovor važi 15 godina, uz mogućnost izmjena kupljenih količina nakon deset godina.

    Gasprom je nedavno, kao odgovor na zapadne sankcije Moskvi, obustavio isporuke gasa danskom “Orstedu” i “Šel enerdžiju” za njihov ugovor o snabdijevanju Njemačke gasom.

    Ruska kompanija je prekinula i isporuke gasa holandskoj kompaniji “Gas Tera”, kao i Bugarskoj, Poljskoj i Finskoj zbog odbjanja da plate za gas u ruskim rubljama.

  • Nestašica goriva na pumpama u Sloveniji

    Nestašica goriva na pumpama u Sloveniji

    U mnogim mjestima u Sloveniji građani danas nisu mogli da natoče gorivo na pumpama, a problemi postoje kod svih dobavljača.

    Nestanak goriva je prijavljen na benzinskim pumpama “OVM-a”, “Petrola” i “MOL-a”, prenose slovenački mediji.

    Štajerska, Pomurje, Prekmurje, Gornja Savinjska dolina, Ilirska Bistrica, Velenje, Jesenice, Kamnik, Nova Gorica, Goriška brda samo su neka od mjesta u kojima nema goriva.

    Građani po dolasku na pumpu dobijaju poruku da goriva trenutno nema na zalihama zbog povećane potražnje.

    U “Petrolu” uvjeravaju građane da je panika nepotrebna, jer imaju dovoljne zalihe i da nema straha od nestašice.

    “Problemi se javljaju širom Slovenije”, rekla je Brigita Zorec iz “Petrola” i dodala da je panika nepotrebna i da su prekidi u snabdijevanju građana samo kratkotrajni.

    Ona je navela da su zbog povećane prodaje već povećali zalihe na prodajnim mjestima, a snabdijevanje je zbog vikenda logistički otežano, što dovodi do kašnjenja u isporuci.

    Nadležni smatraju da građani reaguje na najavljeno povećanje cijena goriva i gomilaju zalihe.

    Osim toga, povećana potražnja je zbog vikenda i povećanog tranzita kroz Sloveniju.

    Premijer Slovenije Robert Golob iznio je prošle nedjelje prve prijedloge za ublažavanje krize, što je jedan od prioriteta nove vlade na početku mandata.

    Vlada će, kako je rekao, ponovo uvesti regulaciju marži trgovaca na benzinskim pumpama van autoputeva i objaviti marže i cijene na autoputevima. Režim će stupiti na snagu 21. juna i trajaće 12 mjeseci.

    “Novim mjerama će cijene goriva u Sloveniji biti slične cijenama u Hrvatskoj van autoputeva”, rekao je Golob i dodao da će biti niže od cijena u Austriji i Italiji.

    Mediji su prenijeli da će, prema ulaznim parametrima, cijena benzina od 95 oktana narednog utorka dostići oko 1,74 evra po litru, a cijena dizela 1,81 evra.

  • Mediji: Sve brutalniji napadi na Vučića

    Mediji: Sve brutalniji napadi na Vučića

    Napadi na Srbiju zbog samostalne i nezavisne politike u vezi sa Kosovom i neuvođenjem sankcija Rusiji postaju sve brutalniji i perfidniji, prenose mediji.

    Najnoviji klevetnički udar izveden je preko Dževada Galijaševića, bivšeg borca Alije Izetbegovića, koji se u medijima u Srbiji i regionu više od 10 godina promoviše kao nezavisni, ali navodno objektivni tumač političkih i bezbednosnih prilika na Balkanu, piše NS uživo, prenosi 24sedam.

    Međutim, u trenutku kada se Srbija nalazi ne meti zapadnih supersila, kao jedina država u Evropi koja odbija da uvede sankcije Rusiji, i kada odbija ultimatume za priznavanje Kosova, bivši Alijin borac se pridužio neprijateljima Srbije, iznoseći niz od preko 15 besmislica i neistina protiv predsednika Aleksandra Vučića, prenose mediji.

    Njegove optužbe protiv Vučića i Srbije, nisu objavljene slučajno, baš u trenutku kada sve najmoćnije države Zapada sprovode kampanju prisiljavanja Srbije da uvede sankcije Rusiji i prizna Kosovo. Sve optužbe, od Otvorenog Balkana, preko odnosa sa Crnom Gorom, Republikom Srpskom, statusom Kosova i Rusijom, sračunate su s ciljem da naruše stabilnu poziciju Srbije, kako u odnosu na sankcije, tako i u odnosu na pitanje Kosova, i zaštitu Srba u regionu, prenosi 24sedam.

    Srbija izdvaja ogromna sredstva za pomoć lokalnim samoupravama
    Optužbe da se Srbija ne bori za Kosovo i da ne pomaže Crnoj Gori i Republici Srpskoj kada Srbija izdvaja ogromna sredstva za pomoć njihovim lokalnim samupravama, kada im gradi škole, vrtiće, mostove, i kada uprkos svetskoj krizi, zbog sukoba u Ukrajini nastavlja da jača i da se razvija nisu slučajne. Može se zaključiti da je upravo jačanje Srbije od dolaska Vučića na vlast, i njegova beskompromisna borba za interese Srba na Kosovu i u celom regionu trn u oku, mnogim liderima iz okruženja, ali i njihovim zapadnim patronima. Najnoviji napadi nisu neočekivani, oni su deo dublje strategije, koja je pripremana godinama. Optužbe su perfidne i usklađene su sa strategijom vođenja širokopojasne kampanje protiv Vučića u kojoj učestvuju mnogi igrači, koji naizgled imaju različite poglede, ali imaju iste uloge, prenose mediji.

    Postavlja se pitanje na osnovu kojih argumenata Alijin mudžahedin optužuje Srbiju, kada je Srbija jedina zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji, mada je najveće svetske supersile na to primoravaju svakog dana, a istovremeno ignoriše činjenicu da se među državama koje su uvele sankcije nalazi i Bosna i Hercegovina?

    Najmanje pet lidera u regionu kojima ne odgovara uspon Srbije
    Kada se sve to ima u vidu, postavlja se pitanje ko naručuje takve tekstove i da li je zaista moguće da su Srbi narod bez imalo pameti, bez imalo svesti i razuma kada Alijin mudžahedin ide po našim televizijma i piše tekstove po našim portalima, i drži nam predavanja iz patriotizma, vođenju države i zaštiti državnih i nacionalanih interesa, i određuju kakvo državnu politiku treba da vodimo?

    Spisak mogućih naručilaca je širok. Pored međunarodnog, antisrpskog faktora, ima najmanje pet lidera u regionu kojima ne odgovara ekonomski i politički uspon Srbije, i koji žele da je destabilizuju i oslabe, i da oslabe Vučića, prenosi 24sedam.

  • Slovenija traži da BiH dobije status kandidata, ovo je njihov prijedlog

    Slovenija traži da BiH dobije status kandidata, ovo je njihov prijedlog

    N1 je u posjedu dokumenta koji su pripremili slovenski diplomati, a kojim se traži da se Bosni i Hercegovini bez odlaganja dodijeli status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Ovaj prijedlog Slovenije će biti predstavljen sutra na sastanku ministara vanjskih poslova EU, a u susret samitu čelnika EU u Briselu u četvrtak i petak.

    U dokumentu se navodi da prije otvaranja pristupnih pregovora Bosna i Hercegovina mora usvojiti zakone navedene u Političkom sporazumu koji su prihvatili predstavnici bh. političkih stranaka u Briselu prošle sedmice.

    U dokumentu u koji je N1 imala uvid navodi se:

    “Cilj prijedloga Slovenije da se Bosni i Hercegovini bez odlaganja dodjeli status kandidata za članstvo u EU je da se odmah pošalje pozitivan signal prema BiH i cijeloj regiji Zapadnog Balkana. Takav signal za BiH, otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao i vizna liberalizacija za Kosovo, ponovo bi potvrdili opredijeljenost EU prema Zapadnom Balkanu.”

    Slovenački prijedlog je zasnovan na “Političkom sporazumu o načelima osiguravanja funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu”, a koji su podržali predstavnici 12 bh. političkih stranaka na sastanku u Briselu prošle sedmice.

    Kako N1 saznaje, cilj prijedloga je “da se povećaju šanse za otvaranje pristupnih pregovora vezanih za poglavlja 23 i 24 u vezi sa vladavinom prava”.

    “Budući da su problemi u oblasti vladavine prava u BiH postali fokus angažmana EU, bilo bi važno stvoriti poseban prostor za otvaranje pregovaračkih poglavlja o vladavini prava (čime bi se spriječilo da pitanja koja nisu s tim u vezi određuju napredak po ovom pitanju)”, navodi se.

    Prijedlog Slovenije glasi:

    1. Bosni i Hercegovini se odmah dodjeljuje status kandidata za članstvo u EU na sastanku Evropskog vijeća u junu 2022. godine
    2. Prije otvaranja pristupnih pregovora, Bosna i Hercegovina mora usvojiti sljedeće zakone, navedene u Političkom sporazumu o načelima osiguravanja funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu od 12. juna 2022. godine:

    a) Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV) i Zakon o sudovima;

    b) Zakon o sprečavanju sukoba interesa;

    c) Zakon o javnim nabavkama.

    1. Implementacija ovih zakona dovesće do otvaranja pristupnih pregovora o poglavljima 23. (Pravosuđe i osnovna prava) i 24. (Pravda, sloboda i bezbijednost).
    2. Ostala pregovaračka poglavlja bi se otvorila nakon što Bosna i Hercegovina završi izbornu reformu i relevantne kriterije, kako je navedeno u Političkom sporazumu od 12. juna 2022. godine. Ovi kriteriji isključuju spomenute zakone u vezi s vladavinom prava koji ostaju uslov za pregovaračka poglavlja 23 i 24.

    Ovaj dokument bit će predstavljen sutra u Luksemburgu na sastanku ministara vanjskih poslova Evropske unije, a u Briselu naredne sedmice će ga predstaviti diplomati, slovenski ministri i predsjednik Vlade Republike Slovenije Robert Golob.

  • Linta: Zagreb i Sarajevo ne žele povratak Srba

    Linta: Zagreb i Sarajevo ne žele povratak Srba

    Prognani Srbi sa područja Hrvatske i Federacije BiH ni nakon 27 godina od završetka rata ne mogu da ostvare imovinska, statusna i druga prava koja su imali prije sukoba, a u Zagrebu i Sarajevu nema političke volje za obezbjeđivanje njihovog održivog povratka, ocijenio je predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta povodom Svjetskog dana izbjeglica.

    Linta smatra da je ključno da Vlada Srbije pokrene suštinski dijalog sa zvaničnim Zagrebom i Sarajevom i da, ako je potrebno, budu formirane i međudržavne komisije kako bi se došlo do sveobuhvatnih, pravičnih i trajnih rješenja.

    Temelj tog dijaloga, prema njegovim riječima, treba da bude Bečki sporazum o sukcesiji, odnosno, Aneks “G” tog sporazuma, u kojem je navedeno da svim građanima i pravnim subjektima moraju biti vraćena i zaštićena prava koja su imali na dan 31. decembar 1990. godine, a da se svi ugovori sklopljeni pod pritiscima i prijetnjama moraju biti proglašeni ništavnim.

    On je podsjetio da je iz Hrvatske protjerano više od pola miliona Srba, koliko i iz FBiH, ali da se mali broj njih vratio na svoja ognjišta.

    “Procjena je da će popis stanovništva u Hrvatskoj pokazati da u toj zemlji ne živi više od 150.000 Srba, dok ih je prije rata bilo više od 700.000, dok u FBiH živi oko 50.000 Srba”, rekao je Linta. (Srna)

  • Stefanović: U narednih 48 časova odgovoriću na sve laži o sebi

    Stefanović: U narednih 48 časova odgovoriću na sve laži o sebi

    Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Nebojša Stefanović reagovao je danas na otpužbe koje je na njegov račun iznijela bivša državna sekretarka u MUP-u Dijana Hrkalović i najavio da će u narednih 48 sati odgovoriti na, kako ističe, sve laži koje su o njemu izrečene.

    Stefanović je u saopštenju naveo da je nebrojeno puta lako i argumentovano razobličavao laži i izmišljotine, koje su protiv njega u javnosti lansirali, kaže, kriminalni i politički klanovi.

    “Dobijao sam i sudske presude protiv onih koji su lagali da sam radio nezakonito i da sam imao veze sa kriminalom. Svaku od tih laži sam do sada razotkrio, sam ili preko suda, verujući da je to jedini ispravan način da odbranim sebe, svoju porodicu i svoju državu kojoj odano služim”, kaže Stefanović.

    Pošto se, dodaje, ti napadi “čistim lažima” protiv njega nastavljaju, nastaviće i on, ističe – isključivo istinom, kao i do sada.

    “Nastaviću još jače, jer napadi i laži dolaze od okrivljenih za teška krivična dela, koja su priznali tokom sudskog postupka i za koja ih čeka ozbiljna sudska odluka”, navodi Stefanović i dodaje:

    “Zbog zaštite svega što su prave vrednosti moje zemlje i moje porodice, odlučio sam da odgovorim na novi talas laži koji plasira okrivljena Hrkalović, kao i deo medijske mašinerije koja je u vlasništvu najbližih saradnika Veljka Belivuka”.

    Zato najavljuje da će u narednih 48 sati odgovoriti na, kako ističe, sve laži koje su o njemu izrečene, koristeći samo istinu i argumente, kao što je, dodaje, i do sada radio.

    “A upravo istina koju ću izneti njih i plaši, pa se služe najnižim podmetačinama i monstruoznim lažima, što je svojstveno onima koji su krivi i koji pokušavaju da krivicu smanje i prebace na drugog. To im neće proći”, zaključio je Stefanović.

  • Nove krivične prijave protiv Dijane Hrkalović

    Nove krivične prijave protiv Dijane Hrkalović

    Novi policijski sindikalni savez podnijeće krivičnu prijavu protv bivše državne sekretarke Dijane Hrkalović, bivšeg ministra policije Nebojša Stefanovića i drugih NN lica zbog zloupotrebe položaja, rečeno je iz sindikata za “Nova.rs”.
    „Jučerašnji intervju Dijane Hrkalović pokazalo je da su ona, tadašnji ministar Nebojša Stefanović i drugi njihovi saradnici, čija imena nije pomenula, kršili zakon i zloupotrebljavali službeni položaj, jer su preduzimali radnje koje njihu u njihovoj nadležnosti. Zbog toga će Novi policijski sindikalni savez protiv njih podnijeti krivičnu prijavu“, najavio je potpredsjednik ove sindikalne organizacije i pripadnik MUP Srbije Milan Dumanović.

    On pojašnjava da po Zakonu o policiji i drugim pravnim aktima ni ministar policije, ni sekretar Uprave kriminalističke policije niti državni sekretar, nemaju ovlašćenja i prava da se miješaju u istragu ili da ih vode.

    „To samo pokazuje koliko oni nisu znali svoj posao i da su od Ministarstva unutrašnjih poslova napravili privatnu firmu“, objašnjava potpredsjednik Novog sindikalnog policijskog saveza Milan Dumanović.

    Podsjećamo, bivša sekretarka MUP Dijana Hrkalović u jučerašnjem intervjuu portalu “objektiv” iznijela je niz optužbi na račun bivšeg ministra policije Nebojše Stefanovića, među kojima su i one koje kažu da je opstruisao istragu protiv ubica Vlastimira Miloševića u januaru 2017. godine.

  • Hrkalović: Stefanović je štitio Belivuka lično

    Bivšoj državnoj sekretarki MUP-a Dijani Hrkalović nedavno je mjera kućnog pritvora zamijenjena mjerom zabrane napuštanja boravišta, odnosno teritorije Beograda.
    Nekada “čelična dama” srpske policije, kako su je nazivali tabloidi, i ranije se pominjala kao osoba koja gaji bliske veze sa pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa, a Hrkalović je ove navode javno negirala. Ona u intervjuu za portal “Objektiv”, kako je navedeno, govori o ubistvu na šinama, prisluškivanju predsjednika, Belivukovom klanu, aferi “Jovanjica”, o privatnom životu, zdravstvenim problemima, zašto je promijenila ime…

    Na samo početku je rekla da Nebojšu Stefanovića treba da bude sram, te da je vrijeme da preuzme odgovornost.

    „Mislim da je konačno došlo vrijeme da sud pita Nebojšu Stefanovića o ubistvu na šinama i došlo je vrijeme da on preuzme odgovornost kao moj šef, a ne da ja sada kao žena robijam zbog njegovih nedjela. To je nečasno i sramno. Taj sporni izvještaj o prepiskama Belivuka na Skaju je djelo Nebojše Stefanovića. U tim prepiskama se spominje i njegovo ime, a takav spisak je otišao. Što se tiče Eleza, terminologija nije kako treba, tužilac je potpisao nalog i to je ovlašćeno prisluškivanje“, rekla je na samom početku Hrkalović, prenosi “Nova.rs“.

    Prema njenim riječima, klan Veljka Belivuka i Marka Miljkovića štitio je lično Nebojša Stefanović.

    Ona je dodala i da nije sama mogla da stavi bilo koje lice na prisluškivanje i da nije ovlašćena za to.

    Podsjetimo, 6. juna prihvaćen je prijedlog Dijaninog branioca i funkcionera SNS-a Vladimira Đukanovića, da joj kućni pritvor bude ukinut i zamijenjen mjerom zabrane napuštanja boravišta, odnosno teritorije Beograda. Ona je u obavezi da se svakog ponedjeljka javlja u policijsku stanicu Voždovac.

    Tužilaštvo je sumnjiči za trgovinu uticajem. Predsjednik Srbije je pominjao njeno ime u kontekstu jednog od nerasvetljenih beogradskih ubistava, u javnosti poznatog kao “ubistvo na šinama”.

    Sljedeće ročište zakazano je za 5. septembar u 10 časova kada bi trebalo da bude iznošenje pisane dokumentacije za dokazni postupak.

    Ko je Dijana Hrkalović?
    Dijana Hrkalović je rođena 1987. godine u Beogradu. Prema podacima iz biografije sa sajta Ministarstva unutrašnjih poslova, koje je prenio portal Istinomer, osnovne i master studije psihologije završila je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu a nakon toga je upisala doktorske studije psihologije na istom fakultetu. Doktorsku disertaciju odbranila je 2020. godine.

    U Bezbjednosno – informativnoj agenciji (BIA) radila je do 2014. godine na operativnim poslovima i stekla specifična znanja neophodna za bavljenje poslovima bezbjednosti.

    Portal Istinomer podsjeća i da je Hrkalović na izborima za Skupštinu Beograda 2012. godine, kao dvanaesta na listi Srpske napredne stranke “Pokrenimo Beograd – Tomislav Nikolić” izabrana za odbornicu u Skupštini Beograda.

    Poslove zamjenika šefa kabineta ministra unutrašnjih poslova Srbije Nebojše Stefanovića, obavljala je od 2014. do 2015. godine. Od 2015. nalazila se na mjestu sekretara Uprave kriminalističke policije u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

    Na dužnost državnog sekretara MUP-a je stupila u julu 2017. godine.

    Pozicija državnog sekretara je pored pozicije ministra – najvažnija, pa je tako Hrkalović često bila prisutna tokom konferencija za novinare ministra.

    Ministarstvo unutrašnjih poslova je 29. maja 2019. objavilo saopštenje u kojem se navodi da “državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije Dijana Hrkalović od sutra više neće obavljati ovu funkciju u MUP-u, zbog drugih obaveza koje će preuzeti u narednom periodu”.

    Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović zahvalio se Dijani Hrkalović na njenoj „ogromnoj posvećenosti na unapređenju rada Ministarstva unutrašnjih poslova“ i poželio joj mnogo uspjeha u narednom periodu, kako na profesionalnom, tako i na ličnom planu.

    Hrkalović nakon toga nije imala javnu funkciju.