VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Vučić: BiH uvela sankcije Rusiji, Dodika i Srpsku nisu pitali

    Vučić: BiH uvela sankcije Rusiji, Dodika i Srpsku nisu pitali

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je BiH uvela sankcije Rusiji dajući na svih 23 deklaracije pozitivno mišljenje protiv Rusije, ali da ne misli da to ima veze sa Republikom Srpskom.

    “To je način kako se uvode sankcije, ali ne mislim da to ima veze sa Republikom Srpskom, ne mislim da je Dodik tu bilo šta uradio i da je kriv, niti Republika Srpska, prosto ih nisu ni pitali”, rekao je Vučić za TV Pink.

    Istakao je da Srbija, sa druge strane, nije prihvatila nijednu od 23 deklaracije protiv Rusije.

    On je objasnio da to nisu posebne odluke vlade ili predsjednika Srbije već odluke unutar Ministarstva spoljnih poslova, koje javi da li se određena zemlja priključuje restriktivnim mjerama ili ne.

    “Trudili smo se da odluke donosimo u skladu sa našim interesima. Očekujem još mnogo poseta, da ne kažem pritisaka, tako da ni sami nećete moći da verujete šta ćemo sve moći da imamo u Beogradu u narednih mesec dana. Biće mnogo interesantno i korisno za sve nas, ako izdržimo”, ocenio je Vučić.

  • Policija ranila dvojicu navijača, veliki broj povrijeđenih

    Sinoć je nakon utakmice Dinama i Hajduka nadomak Zagreba došlo do velikih navijačkih nereda, a epilog je veliki broj povrijeđenih od kojih su dvije osobe ranjene vatrenim oružjem.

    Sukob se dogodio na autoputu A1 kod odmorišta Desinec između Zagreba i Karlovca oko 23 sata. Veliki broj policijskih snaga odmah je reagovao i zaustavio saobraćaj na autoputu.

    Više stotina osoba učestvovalo je u sukobu, a na kraju se ispostavilo da su se navijači Hajduka tukli s policijom.

    Dvije osobe su ranjene iz vatrenog oružja koje je koristila policija. U sukobu su korištene dimne bombe i razni tvrdi predmeti.

    Prema navodima Indexa, svjedok nemilih scena poručio je da su navijači Hajduka zaustavili sve tri trake na autoputu i nakon toga istrčali van. Bili su naoružani i navodno ih je bilo oko 150.
    Policija je morala koristiti oružje kako bi situaciju stavila pod kontrolu, a onda su priveli navijače i djelomično pustili autoput u promet.

    U međuvremenu se oglasila policija, čije saopćenje prenosimo u cijelosti.

    “Dana 21. maja oko 21.35 sati, tokom organizirane preprate oko 1.600 navijača HNK Hajduk u autobusima, kombi vozilima i privatnim automobilima s utakmice u Zagrebu, samoinicijativno su stali na autocesti A1 kod odmorišta Desinec i na taj način blokirali sve trake autoceste u smjeru Karlovca, a potom je, oglušivši se na njihova upozorenja i naredbe, nekoliko stotina njih napalo tjelesnom snagom i predmetima pogodnim za nanošenje povreda policijske službenike iz više policijskih uprava koji su ih pratili. Policijski su službenici radi odbijanja napada na sebe prema više osoba upotrijebili sredstva prisile, uključujući i vatreno oružje, nakon čega je praćena kolona ponovno stavljena pod nadzor. U toku je identifikacija i privođenje osumnjičenika za kaznena djela i prekršaje”, saopćila je policija.

    Još uvijek nisu sve dionice autoputa puštene u saobraćaj. Uskoro će biti poznato više detalja.

  • Vučić: “Razgovor sa Putinom u sredu ili četvrtak”

    Vučić: “Razgovor sa Putinom u sredu ili četvrtak”

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da će sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom razgovarati najverovatnije u sredu ili četvrtak.

    On je u razgovoru za TV Pink istakao da očekuje dobar razgovor i da postoje tri stvari koje su najvažnije kada je reč o gasnom aranžmanu.”Za nas su najvažnije količine, pod dva je cena, pod tri je sigurnost snabdevanja sa čim do sada nismo imali problema. Prva dva aspekta su ključna”, rekao je Vučić.

    Vučić, koji je ranije danas sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom otvorio Međunarodni sajam poljoprrivrede u Novom Sadu, kaže da je za Srbiju od suštinskog značaja prijateljstvo sa Mađarskom, kao i da nema razloga da dve zemlje brinu za hranu.

    Predsednik je rekao da će struja morati da poskupi, ali da to svakako neće biti “preko noći”, kao i da će se nadležni truditi da to i dalje bude niska cena, iako veća nego do sada.

    Vučić je rekao da je struja u Srbiji najjeftinija u Evropi, bila je ranije u Ukrajini, od kako je izbio rat više, nije, kao i u Gruziji.

    “Nema više niko u Evropi cenu kao u Srbiji. To je kod nas suštinski socijalna kategorija, što nije fer prema EPS-u, ali je tako”, rekao je Vučić.

    “Gledaćemo da držimo da cena i dalje bude izuzetno niska, ali će morati da se poveća u nekom trenutku”, dodao je predsednik.

    On je pojasnio da i kada se najavi povećanje cene struje, mora da prođe mesec dana ili dva, dok to ne odobri agencija, tako da svakako ne može da se desi “preko noći”.

    Dodao je da mora da se očuva finansijska stabilnost zemlje, ali i da mora mnogo da se ulaže u EPS, kako se ne bi kopalo 60.000-70.000 tona, već 90.000 tona uglja i kako bi sistem bio održiv.

    Ukazao je da moramo da radimo i na izgradnji nuklearnih elektrana, dodajući da je i danas razgovarao sa mađarskim partnerima o tome da Srbija “uđe” delom u mađarsku nuklearku Paks, da plati 1,8 milijardi za svoj deo.

    Oni bi, kaže, da “uđu” u hidroelektrane Ðerdap ili Bistricu, jer su im potrebna reverzibilni izvori.

    “Moramo da razmišljamo o obnovljivim izvorima energije, najčrvšću poziciju imate tada. To su pitanja za razgovor, a da li će i šta neko od političara da kaže, ne sekiram se. Kada nemaju šta da kritikuju, pričaju o institucionalizaciji”, rekao je Vučić.

  • Grlić Radman: ‘Nije normalno’ da Hrvati ne mogu birati svoje predstavnike

    Grlić Radman: ‘Nije normalno’ da Hrvati ne mogu birati svoje predstavnike

    Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman rekao je da se “teško može” promijeniti Izborni zakon u BiH prije izbora na jesen, ali smatra da se do izbora treba usaglasiti način popunjavanja Doma naroda Federacije BiH.

    Grlić Radman je rekao da “nije normalno” da Hrvati ne mogu birati svoje predstavnike i da je BiH potreban “demokratski zakon koji će odražavati multinacionalnu prirodu BiH” pošto su Hrvati “žrtve” postojećeg Izbornog zakona.

    Nakon sastanka lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i SDA Bakira Izetbegovića sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, Grlić Radman je rekao da je po prvi put u istoriji BiH u fokusu EU.

    “Niko se nije bavio BiH, niko nije zapravo razumio pitanje kompleksnog sistema BiH. Niko nije razumio multinacionalnu narav BiH. Nije dovoljno osvješćivan loš položaj hrvatskog naroda u BiH u ranijim vladama”, rekao je Grlić Radman novinarima u centrali HDZ-a.

    On smatra da se posjeta Mišela BiH može nazvati “istorijskim činom” jer je predsjednik Evropskog savjeta pokazao spremnost, zainteresovanost da se razgovara o BiH, koja u “EU i NATO ne može ući disfunkcionalna” i da će na njenom putu biti ključna reforma Izbornog zakona.

    Grlić Radman je rekao da Srbija mora da slijedi zajedničku spoljnu politiku EU i uvede sankcije Rusiji, dodajući da “među nekim članicama Unije vlada raspoloženje da se suspenduju pregovori sa Srbijom”.

    “To bi bilo loše za stabilnost zapadnog Balkana”, ocijenio je Grlić Radman.

  • Štrbac o slučaju “Oluja”: Očekujem potvrdu optužnice protiv hrvatskih oficira

    Štrbac o slučaju “Oluja”: Očekujem potvrdu optužnice protiv hrvatskih oficira

    Predsjednik Dokumentaciono informacionog centra Veritas Savo Štrbac izjavio je da očekuje da će Vanraspravno vijeće potvrditi optužnicu protiv četiri oficira hrvatske vojske koji se terete za ubistvo srpskih civila prilikom napada na izbjegličku kolonu u akciji “Oluja” 1995. godine i da će im se suditi u odsustvu.

    Javnost je obaviještena da sud nije potvrdio optužnicu, a to mora da uradi prije nego što dođe do suđenja. Sud ju je vratio na doradu, ali zbog javnosti, moram reći zbog čega. Ovo je jedna od boljih optužnica koje sam do sad vidio po tome kako je obrazložena, sve je potkrepljeno sa personalnim i materijalnim dokazima, a vanraspravno vijeće je vratilo zato što je zahtjevalo da se u istrazi saslušaju i optuženi, što je nemoguće, jer Hrvatska neće da sarađuje – izjavio je Štrbac.

    On je naveo da očekuje da će Vanraspravno vijeće potvrditi optužnicu i da će doći do suđenja u odsustvu.

    Do sada je suđeno samo jednom pripadniku hrvatskih oružanih snaga za zločin nad Srbima izvršen 1991. godine, a suđenje se održalo nešto prije 2011, izjavio je predsjednik Veritasa za Tanjug.

    – Mi smo naivno očekivali da će Hrvati procesuirati svoje oficire, pilote za zločine nad Srbima, a njima to nije padalo na pamet – naveo je on i dodao da je Hrvatska sve do 2012. godine osporavala čak i to da su avioni hrvatskih snaga prešli u vazdušni prostor BiH, a kamoli da su počinili zločine na Petrovačkoj i Prijedorskoj cesti.

    On je izjavio da je pred srpskim sudom podignuta optužnica po komandnoj odgovornosti, a među optuženima su dva komandanta vazdušnih baza i dva komandanta eskadrila koji su po komandnoj liniji morali da odrede pravac dejstvovanja, što obezvređuje navode hrvatske strane da je bilo planirano da se unište oklopna vozila, a ne da se ubijaju civili.

    Komentarišući ocjenu predsjednika Hrvatske da Srbija krši obaveze u procesu pridruživanja EU, Štrbac je izjavio da Hrvatska dugo traži da Srbija stavi van snage zakon o ratnim zločinima i da su odnosi između Srbije i Hrvatske ionako na veoma niskom nivou zadnjih godina, pogotovo od 2011. godine kada je susjedna zemlja donijela zakon o ništavnosti svih odluka pravosudnih organa počev od SFRJ do Republike Srbije.

    U prvoj optužnici koju je sprsko Tužilaštva za ratne zločine podiglo za zločine počinjene u vojno policisjkoj akciji “Oluja” dogovorenoj na sastanku vojnog i političkog rukovodstva Hrvatske na Brionima 31. jula 1995. godine, navode se detalji odluke o akciji i njenom izvršenju za koje se ovom optužnicom terete četiri visoka oficira Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva

    Optužnica je podignuta protiv Vladimira Mikca, Zdenka Radulja, Željka Jelenića i Danijela Borovića.

  • Vulin: Od Moskve su opasniji prijatelji koji su nas bombardovali

    Vulin: Od Moskve su opasniji prijatelji koji su nas bombardovali

    Komentarišući izjavu bivšeg američkog ambasadora pri NATO-u Kurta Volkera da Beograd mora da izvuče zaključke iz sukoba u Ukrajini i da je Moskva “veoma opasan prijatelj”, ministar unutrašnjih poslova i lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin rekao je da su “ipak, opasniji prijatelji koji su nas bombardovali”.

    “Nije nam rekao kakve zaključke treba da izvučemo iz NATO agresije na Srbiju, bombardovanja Republike Srpske i ponovljenih zahteva da priznamo takozvano Kosovo kao državu. Koliko li su samo to opasni prijatelji? Biće da su, ipak, opasniji prijatelji koji su nas bombardovali”, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Srbije i predsjednik Pokreta socijalista.

  • Vučić: “Mirnije ću da spavam

    Vučić: “Mirnije ću da spavam

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i mađarski premijer Viktor Orban otvorili su 89. Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu.

    Ovogodišnji partner Sajma je Mađarska, a trajaće do 27. maja.

    Vučić i Orban su pre zvaničnog otvaranja održali kratak sastanak na Novosadskom sajmu. Predsednik Srbije je tokom obraćanja istakao zahvalnost premijeru Mađarske koji je, kako je rekao, iskreni prijatelj Srbije.

    “Mađarska je bila sedma zemlja EU po nivou trgovinske razmene sa Srbijom pre samo sedam godina. Mađarska je danas broj dva, a u ovoj godini je zemlja broj tri od ukupnog broja zemalja s kojima Srbija ima razmenu. Prelazimo 200 miliona evra razmene. To govori i o prijateljstvu i poverenju ali i interesima koje smo uspeli da izgradimo”, rekao je Vučić.

    On je podsetio da je pre nekoliko dana održan sastanak ministara spoljnih poslova EU, a da je jedini uz Srbiju bio ministar spoljnih poslova Mađarske, po nalogu premijera te države Viktora Orbana.

    “Pričali smo o zimi – mnogo teška zima čeka ceo svet. Ništa ne nedostaje u Srbiji, ali mi znamo kroz šta se sve kriza ogleda, o tome smo takođe razgovarali, ali i kako da jedni od drugih učimo i rešavamo probleme građana. Pitao sam premijera Orbana jednu stvar koja je jako važna – da li možemo da čuvamo deo energenata u Mađarskoj jer nemamo dovoljne kapacitete, on mi je u roku od sekund rekao: ‘Rešeno’. Dogovorili smo se da će, ako Mađarskoj bude nešto nedostajalo, Srbija biti tu. Nastavićemo da gradimo takav partnerski odnos”, rekao je Vučić.

    On je rekao da se radovi nastavljaju na pruzi Beograd-Budimpešta i da odnosi dveju zemalja mogu da se podignu na najviši mogući nivo.

    “Ono o čemu je govorio premijer Orban je apsolutno tačno. Ako se ne promeni nešto na istoku Evrope, značajan deo sveta će biti u velikim problemima, i to će dovesti do novih problema. Za nas je važno da uvežemo i energetiku, i privredu, da radimo vredno i da se pripremimo za zimu”, kazao je predsednik.

    Vučić je istakao da će do 27. maja ljudi na Sajmu moći da pogledaju najsavremenija tehnička dostignuća.

    “Mnogo toga možemo i moramo da promenimo i popravimo u našoj poljoprivrednoj proizvodnji, posebno u preradi. I zato sam zahvalan Mađarima, koji ulažu u preradu voća u Srbiji. Još jedanput čestitam premijeru Orbanu na velikoj pobedi. Znam da ćemo od uspešnog partnerstva uspeti da napravimo još bolju saradnju naših zemalja”, kazao je predsednik.

    Predsednik je istakao i da će se Srbija boriti da ima dovoljno hrane i dovoljno energenata.

    Vučić je na pitanje novinara da ozbiljni ljudi moraju da planiraju za teška vremena.

    “Oni se ne smeju tome, oni ih vide i predviđaju. Naše je da radimo da imamo dovoljno hrane i energenata. Sve ćemo obezbediti, iako je to preterano skupo i nikada skuplje. Da li će biti lako. Pa neće. Pričali smo o tome danas”, rekao je predsednik.

    On je rekao da je njegov posao da brine o Srbiji.

    “Moramo da vodimo računa o svojoj zemlji i narodu, i mislim da to radimo na veoma veoma dobar način”, kazao je predsednik.

    Srbija je prvi put dobila dozvolu za izvoz jabuka u Egipat i Indoneziju što je odlična stvar, izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazeći izlagače na 89. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu koji je danas otvoren na Novosadskom sajmu.

    On je nakon svečanog otvaranja u društvu mađarskog premijera Viktora Orbana, više ministara i drugih funkcionera obišao sajam, proizvođače poljoprivrednih mašina, mineralnih đubriva.

    Sa svojim gostom degustirao je vina proizvođača koji su se sa svojim proizvodima našli na ovogodišnjem sajmu.

    Pažnju su naravno privukli i oni koji su pripremali hranu na sajmu, pečenje, a posebno roštilj, jer je nekoliko pljeskavica prodato upravo zvanicama koje su u društvu sa predsednikom obilazile sajam.

    Pozdravljajući se sa brojnim poslenicima na sajmu predsednik Vučić im je po svom prepoznatljivom običaju poželeo srećan rad i izašao u susret i deci koja su želela da se sa njim fotografišu.


    Orban: “Srbija je na dobrom putu, kao i Mađarska”
    Mađarski premijer se zahvalio na srdačnom dočeku, i rekao je da bi u normalnim okolnostima on i predsednik Vučić sada bili na “medenom mesecu”, pošto su obojica pobedili na izborima.

    “Trebao je da se opustimo i da se bezbrižno odmaramo. Ali, vidite da imamo galopirajuću inflaciju, rast cena, na mnogim mestima u svetu izbija glad, i imamo ratni sukob u Ukrajini. Međutim, dobra je vest da na osnovu prethodnih razgovora sa predsednikom Vučićem Mađarska može da računa na Srbiju”, istakao je Orban.

    Mađarski premijer dodaje da su obe zemlje poljoprivredno jake i da imaju velike rezerve, i da možemo da računamo jedni na druge.

    “Naše dve zemlje su bezbedne, bilo da se radi o gasu ili hrani. Dragi naši domaćini, vidim da je Srbija spremna i za zimu. Imaćemo tešku zimu, težu nego što mnogi misle. Vidim da ste na dobrom putu, isto kao i Mađarska”, kazao je on.

    Orban je poručio Vučiću da je Srbiji teško zato što nije članica EU, dok je Mađarskoj teško zato što jeste.

    “Ali, bilo šta da se dogodi naše dve zemlje mogu da računaju jedna na drugu, i mi ćemo se truditi da usaglasimo naše stavove i bilateralno i multilateralno. Naša ekonomska saradnja je jača nego što je ikada bila, i mi dočekujemo srpske trgovce i investitore u Mađarskoj”, istakao je mađarski premijer.

    Otvaranju sajma prisustvovali su i ministar poljoprivrede Branislav Nedimović, ministar finasija Siniša Mali, pokrajinski premijer Igor Mirović i drugi brojni zvaničnici.

    Dan zemlje partnera ovogodišnjeg Sajma – Mađarske biće 23. maja. Mađarska će se predstaviti na tri lokacije i to u Hali 1 na nacionalnom štandu, potom u pojedinačnim nastupima još gotovo 50 kompanija, kao i u Auli Novosadskog sajma i u Novosadskom pozorištu, gde će predstaviti svoje kulturno nasleđe.

    Osim privrede, Mađarska će predstaviti i kulturno-istorijske vrednosti i gastronomiju kroz degustacije specijaliteta mađarske kuhinje i vina.

    Ove godine na Sajmu će premijerno nastupiti i Maroko.

    Posetioci Sajma moći će i da vide Izložbu poljoprivredne mehanizacije najnovije generacije, koja će biti na otvorenom prostoru Novosadskog sajma gde će se predstaviti članice Poslovnog udruženja uvoznika i izvoznika poljoprivredne mehanizacije.

    Poljoprivrednu mehanizaciju izložiće i firme iz Srbije koje nisu članice udruženja, kao i kompanije iz Italije, Turske, Austrije, Slovenije, Španije, Rumunije, Bugarske i Češke.

    Najskuplji eksponat ove godine biće na štandu kompanije ITN Group, a to je samohodni silažni kombajn marke KRONE BIG X model 680, čija je vrednost 450.000 evra.

    U okviru pratećeg programa Poljoprivrednog sajma posetioci će imati priliku da 21, 22. i 23. maja prisustvuju javnom ocenjivanju goveda, konja i ovaca.
    U sredu, 25. maja biće održan Preponski kamp u organizaciji Konjickog centra “Novosadski sajam”, a istog dana i takmičenje u preponskom jahanju, dok je 26. maja Dan stočara i dan svečanog urucenja priznanja uz defile nagradenih grla stoke gde će najveća atrakcija biti bik Veliša.

    Istog dana kada je i Dan stočara, 26. maja biće održana i Fijakerijada.

    U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, tradicionalno u Hali 1A, održaće se izložba organskih proizvoda, proizvoda sa oznakom geografskog porekla i oznakom “Srpski kvalitet”, a biće prisutni i proizvođači zanatskog piva.

    Generalni sponzor 89. Međunarodnog poljoprivrednog sajma je GLOBOS osiguranje, a kompanija Al Dahra je tradicionalni zlatni sponzor Poljoprivrednog sajma.

    Radno vreme sajma je od devet do 19 casova, dok cene pojedinačnih karata kao i ulaznica za kolektivne posete nisu menjane tako da pojedinacne koštaju 600 dinara, a u kolektivnim posetama 400 dinara po osobi.

    Porodični dan je u sredu, 25. maja, kada cela porodica sa decom do 14 godina može da poseti sajam uz jednu ulaznicu kupljenu za 600 dinara.

    Sve kupljene ulaznice su i kuponi za ucestvovanje u Poklon-igri u kojoj su obezbeđena dva traktora, rasipač, prskalica i prikolica.

  • Stefanović: Ćutanje o bombardovanju izbjeglica Hrvati nameću kao evropsku vrijednost

    Stefanović: Ćutanje o bombardovanju izbjeglica Hrvati nameću kao evropsku vrijednost

    Ministar odbrane Nebojša Stefanović izjavio je danas da je nevjerovatno da zvaničnici Hrvatske pokuašavaju da ćutanje o ratnim zločinima, poput bombardovanja izbjeglica u “Oluji”, predstave kao vrijednosti EU i nametnu ga drugima.

    Komentarišući stav predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića o podizanju optužnica protiv četiri hrvatska oficira za masakr srpskih civila u izbjegličkoj koloni, počinjen u avgustu 1995. godine, Stefanović je rekao da Srbija duboko vjeruje da je procesuiranje ratnih zločinaca u skladu sa evropskim i civilizacijskim vrijednostima.

    “Bombardovanje izbeglica ne može da bude normalno ni u jednom delu sveta, bez obzira na to da li su ga počinili piloti zemlje koja je danas članica EU”, ukazao je Stefanović.

    On je istakao da nikoga ništa ne može da abolira od ratnog zločina, ali da je očigledno da Hrvatska ne želi i ne namjerava da se suoči sa zločinima koje su počinili ljudi iz njenih redova i to ne samo sa onima u “Oluji”, saopštilo je Ministarstvo odbrane Srbije.

    Stefanović smatra da je više nego monstruozno to što predsjednik Hrvatske u 21. vijeku opravdava bombardovanje Srbije u vrijeme Hitlera i podstiče povampirenje fašističkih ideja.

    “To dovoljno govori samo za sebe. Govori da se do danas nisu suočili ni sa činjenicom da će nacistička NDH zauvek ostati poznata, ne samo po pokušajima istrebljenja srpskog naroda, već i po koncentracionim logorima za decu, jedinim u Evropi”, zaključio je Stefanović.

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je da Srbija podizanjem optužnica protiv hrvatskih ratnih oficira “krši obaveze u procesu pridruživanja EU” i da “Srbi stalno imaju neki 27. mart i onda se čude što su ih Nijemci bombardovali”.

    Tužilaštvo Srbije za ratne zločine podiglo je prije dva dana optužnicu protiv četiri visoka oficira Hrvatske vojske zbog ratnog zločina nad srpskim civilima, jer su u akciji “Oluja”, 7. i 8. avgusta 1995. godine, naredili avionsko raketiranje kolone izbjeglica na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna kod Novog Grada.

  • Milanović pisao generalnom sekretaru NATO

    Milanović pisao generalnom sekretaru NATO

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović poslao je pismo glavnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu.

    Učinio je to nakon što je govorio da će uložiti veto na odluku o pristupanju Finske i Švedske NATO dok se ne izmijeni Izborni zakon u BiH, no u pismu je pak pomirljiv ton i nema spomena o vetu.

    U pismu koje su Dnevnik Nove TV i Dnevnik.hr dobili na uvid piše kako Švedska i Finska imaju snažno partnerstvo s NATO, a zahtjevom za punopravno članstvo, odabrali su novi strateški pravac kako bi osigurali zaštitu nacionalnih sigurnosnih interesa, motivirani ruskom agresijom na Ukrajinu. Nema spomena o vetu.

    Milanović Stoltenbergu piše i kako je Hrvatska uvijek dijelila zajedničku zabrinutost zbog ranjivosti istočnog krila NATO, te aktivno učestvuje u misijama, poput one u Avganistanu – stoga sada očekuje od “saveznika da čuje i našu zabrinutost i kad god je to moguće, da nas podrži u tome”.

    Predsjednik Hrvatske je pojasnio i složenu situaciju u BiH koja direktno utiče i na Hrvatsku.

    Milanović piše kako je BiH država čija stabilnost zavisi o “ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, kako je to je definisano u Dejtonskom/Pariškom sporazumu. Hrvatskoj, koja dijeli preko 1.000 kilometara granice sa BiH u vitalnom je interesu da ima stabilnog susjeda, a da pogoršanje situacije tamo, ugrožava i našu bezbjednost”

    – Bili smo jako razočarani što međunarodni medijatori nisu bili uspješni oko postizanja dogovora oko izmjena Izbornog zakona. Kao rezultat toga, BiH je raspisala izbore prema pravilima koja su diskriminatorna i protustavna i prema njihovom najvišem sudu – piše Milanović.

    Dodaje kako smatra da većina državnika nije svjesna izborne nejednakosti u BiH i kako to može imati ozbiljne posljedice i sigurnosnu krizu ako koincidiraju s ostalim rastućim političkim tenzijama.

    – Dok razmatramo aplikaciju Finske i Švedske, tražim da ozbiljnije uzmete u obzir našu zabrinutost zbog nepostojanja izborne reforme u BiH. Nije prekasno da se preveniraju još jedni izbori koji krše prava Hrvata i da se prevenira daljnja destabilizacija zemlje – upozorava Milanović i moli glavnog sekretara Stoltenberga da pismo podijeli sa svim šefovima država i vlada članica NATO, prenosi Avaz.

  • “Očekujete da jesen u BiH bude mirna? Vidjećete”

    “Očekujete da jesen u BiH bude mirna? Vidjećete”

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas je opet komentarisao situaciju u Bosni i Hercegovini te najavio “vruću jesen” zbog zahtijeva HDZ BiH na čijem čelu je Dragan Čović.

    On je na pitanje kako komentariše izjavu Mirele Ahmetović koja je danas kazala je da će hrvatski SDP podržati ulazak Finske u NATO odgovorio:

    “Ja ću se boriti do kraja. Vidjećete na jesen. Očekujete da jesen u BiH bude mirna? Da Hrvati odustanu od svog interesa? Nije svako za veliku politiku. Kad sam ja bio u SDP, stvorio sam veliku stranku, pobjeđivali smo. Svako ko je ušao u sabor kao protivnik Plenkovića i onda ga počeo podržavati je lopov, tat, razbojnik. Nema drugog motiva. Oni gledaju kako preživjeti, a prežive tako da rade za Plenkovića”, kaže Milanović.

    Zatim je najavio “vruću jesen”.

    “Dolazi jesen, Hrvati će ići u osnivanje svoje samouprave”, kaže Milanović ponavljajući kako u snagama EUFOR nema hrvatskih oficira jer svi drugi mogu tamo, ali Hrvati ne mogu.

    Zatim je kazao da on “ovo sve radi zbog pravde”, a političare iz Švedske je nazvao fašistima.

    “Ja sam ovdje nebitan, što meni ovo treba? Jesam ja iz Hercegovine? Imam rodbinu, imovinu dolje? Da, prije 350 godina. Ovo radim zbog pravde, radi interesa. Dugo traje, previše se natežemo, ali užasno je ozbiljna tema. Nivo izdaje i kukavičluka naše politke je… Pitam se kako opstajemo kao nacija. Imamo evropske fondove, dok nam ovi fašisti iz Švedske ne priprijete da će to ukinuti. Ma nek’ si to nabije, znate gdje“, zaključio je predsjednik Hrvatske, prenosi Jutarnji list.