VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Vučić u Briselu: Ništa ne očekujem

    Vučić u Briselu: Ništa ne očekujem

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, po dolasku na Samit EU, da je došao u Brisel da razgovara sa evropskim prijateljima o budućnosti Srbije i regiona.

    Na pitanje šta očekuje od današnjeg sastanka, kazao je “ništa”, a na to da li se uplašio dolaska u Brisel, kao što su neki tvrdili, poručio je da su prošla vremena u kojima neko može da slobodne i nezavisne države ucjenjuje pristicima.

    “Mi smo ovde došli kod prijatelja. Verujem u evropsku budućnost Srbije i Zapadnog Balkana. Zajedno ćemo se boriti na tom putu poštujući sebe i verujući da zajednički možemo mnogo toga da uradimo. To da smo uplašeni i da smo mnogo mali a neki mnogo veliki ostavite nekom drugom, to su priče za malu decu”, poručio je on.

    Želimo da ubrzano razvijamo prijateljske i bratske odnose. Verujem da ćemo na evropskom i svim drugim putevima biti zajedno”, naglasio je Vučić.

    PrenIo je da je jutros razgovarao sa makedonskim premijerom Dimitrom Kovačevskim, a na pitanje šta misli o bilateralizaciji pregovaračkog proces, ukazao je da je to Srbiji urađeno sa Prištinom, time što je dobila poglavlje 35.

    “Ne mogu da kažem da je Kovačevski srećan. Videćemo šta će biti“, dodao je on.

    Istakao je da je SJeverna Makedonija za Srbiju bratska i prijateljska zemlja i da sve što osjeća Skoplje kao da osjećamo u u Beogradu

  • “Rusija, mafija i malo Makedonije”

    “Rusija, mafija i malo Makedonije”

    Vlada Kirila Petkova uspjela je da se održi na vlasti svega šest mjeseci, prije nego što su joj 123 poslanika uskratila povjerenje zbog niza složenih okolnosti, uključujući posljedice dešavanja u Ukrajini, najave obračuna sa mafijom i rješavanje problema sa susjednom Sjevernom Makedonijom. Petkov optužio Rusiju za miješanje u unutrašnja pitanja Bugarske. Bugari protiv novih izbora. Protest ispred parlamenta.

    Bugarski premijer Kiril Petkov bio je za tri glasa “kratak” da očuva vlast, pošto su protiv njegove vlade glasala 123 od prisutnih 239 poslanika u parlamentu, što suštinski uvodi Bugarsku u novu političku krizu, svega šest mjeseci pošto je, na jedvite jade, formirana vlada.

    “Ovo je sićušan korak na dugom putu koji nas čeka. Obećavam da ću nastaviti borbu i da ćemo jednog dana imati Bugarsku bez vladara iz senke, bez mafije – normalnu evropsku državu”, rekao je Petkov poslije glasanja, optužujući rusku ambasadorku u Sofiji Eleonoru Mitrofanovu za “orkestriranje njegove smjene”.

    Uprkos ishodu glasanja, Petkov će imati još jednu šansu da formira vladu, ali je u ovom trenutku malo vjerovatno da će uspjeti da obezbijedi većinu u parlamentu. Ukoliko ni opozicija ne uspje da formira vladu, Bugarsku čekaju vanredni izbori – četvrti od aprila prošle godine.

    Raspisivanje izbora prilično je rizičan potez za sve političke opcije, pošto se dan pre pada vlade u istraživanju lokalne podružnice Galupa, čak 40 odsto Bugara izjasnilo protiv novog glasanja, naspram 26 odsto ispitanika koji podržavaju vanredne izbore.

    Neposredno poslije glasanja, nekoliko hiljada pristalica vlade Kirila Petkova okupilo se ispred zgrade bugarske skupštine, koju su u prethodnih 48 sati čuvale jake policijske snage, oklopna vozila i vodeni topovi.

    Vlada Kirila Petkova prva je evropska vlada koja je, doduše indirektno, pala pod pritiskom posljedica rata u Ukrajini.

    Geneza političke krize u Bugarskoj
    Kriza u Bugarskoj počela je prije nekoliko sedmica kad je iz vladajuće koalicije istupila partija ITN, Slavija Trifonova, koji je Petkova optužio da vodi zemlju u bankrot, te da se sa zapadnim diplomatama tajno dogovorio da Bugarska skine veto sa početka pregovora Sjeverne Makedonije i Evropske unije.

    Stranka ITN je, do napuštanja koalicije, imala 25 poslanika u parlamentu, ali je taj broj u međuvremenu smanjen pošto je Trifonova, iz različitih razloga, napustilo nekoliko poslanika.

    Jedan od prebjeglih poslanika, Nikolaj Radulov, optužio je šefa poslaničke grupe ITN-a, scenaristu Toška Jordanova, da mu je pretio “čupanjem noktiju”. Naveo je i da je jedna od poslanica te stranke u posljednji čas odustala od odlaska iz ITN-a, pravdajući se glavoboljom.

    Iako pitanje početka pregovora Skoplja i EU predstavlja okidač političke krize u Bugarskoj, tamošnji analitičari smatraju da problem, u stvari, predstavljaju reforme koje je pokrenula vlada Kirila Petkova, čime su u velikoj mjeri ugrožene pozicije nekoliko uticajnih stranaka.

    Nekadašnji ministar sporta Radostil Vasilje tvrdi da uzavrele debate o Severnoj Makedoniji predstavljaju samo zavesu kojom se skrivaju veze čelnika partije sa organizovanim kriminalom.

    “Izdaja bugarskih interesa”, kako je lider ITN-a Slavi Trifonov opisao razloge istupanja iz Vlade, tvrde predstavnici vlade Kirila Petkova i analitičari, predstavlja alibi za zaustavljanje reformi i odliv budžetskih sredstava na račune sumnjivih kompanija.

    Slične tvrdnje u petak je iznio i Petkov, koji je sofijskom Kapitalu rekao da ITN pokušava da “očuva šeme prema kojima novac iz budžeta završava na računima privatnih kompanija sumnjive reputacije”.

    ITN je, kako tvrdi Petkov, napustio Vladu pošto je otkriveno da čak 80 odsto građevinskih kompanija, kojima je bilo namijenjeno 1,7 milijardi evra iz budžeta, radi nelegalno.

    Prva žrtva loma na bugarskoj političkoj sceni bio je predsjednik skupštine Nikola Minčev, za čiji je opoziv glasalo 125 od ukupno 240 poslanika, što praktično znači da su koalicionoj vladi, nedavno oslabljenoj odlaskom stranke ITN, ostala samo četiri dana da ubijedi pet poslanika da promijene stranu.

    U komplikovane odnose umiješao se i predsjednik Rumen Radev, koji je od Vlade zatražio da se izjasni da neće skinuti veto sa početka pregovora Skoplja i Brisela.

    Nedugo po završetku sjednice na kojoj je opozvan predsjednik parlamenta, ispred skupštine se okupilo nekoliko hiljada ljudi koji su podržali vladu Kirila Petkova. Jedan od poslanika ITN-a je pokušao da se obrati demonstrantima, ali ga je policija odvukla nazad u zgradu pošto su ka njemu počele da lete flaše, javljaju bugarski mediji.

  • Isključen reaktor NE Kozloduj

    Isključen reaktor NE Kozloduj

    Danas je u 6.05 časova peti reaktor nuklerane elektrane “Kozloduj” usled havarije isključen iz energetskog sistema Bugarske.

    U saopštenju pres-centra elektrane se navodi da je reaktor isključen iz energetskog sistema zemlje zbog kvara na sistemu pobude generatora i aktiviranja električne zaštite u konvencionalnom, nenuklearnom delu, prenosi Bnr.bg.

    Nema promene u stanju zračenja u blizini nuklearne elektrane, navodi medij.

    Peti reaktor je uključen u energetski sistem zemlje krajem maja nakon planiranog remonta i dopune nuklearnog goriva.

  • Pala bugarska vlada

    Pala bugarska vlada

    Parlament u Sofiji izglasao je nepovjerenje vladi Kirila Petkova, čiju su smjenu zatražili poslanici opozicije tvrdeći da politika njegovog kabineta vodi državu u bankrot.

    Osim ekonomije, teme sukoba su i veto na početak pregovora Sjeverne Makedonije sa Evropskom unijom, ali i borba protiv korupcije.

    Na zahtjev opozicije, bugarski parlament je raspravljao o povjerenju Vladi, na čelu sa Kirilom Petkovim.

    Agencija Rojters prenosi da je Vlada izgubila na glasanju, sa 116 glasova podrške nasuprot 123 glasa za nepovjerenje Vladi.

    Vladu je, prije desetak dana, napustila stranka ITN Slavija Trifonova, navodeći da premijer Kiril Petkov vodi državu u bankrot.

    Protivnici bugarskog premijera pominjali su i izdaju nacionalnih interesa, tvrdeći da se premijer sa zapadnim diplomatama dogovorio da Sofija, konačno, skine veto sa početka pregovora Sjeverne Makedonije i EU, a da se bugarski zahtjevi “utope” u preduslove koje Makedonci moraju da ispune kako bi napredovali ka članstvu u EU.

  • Plenković: BiH ne smije biti posljednji vagon na putu Zapadnog Balkana ka EU

    Plenković: BiH ne smije biti posljednji vagon na putu Zapadnog Balkana ka EU

    Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je danas u Evropskom parlamentu da BiH ne smije biti posljednji vagon u kompoziciji država Zapadnog Balkana koja se kreće ka EU.

    “Uvijek smo bili za davanje statusa kandidata BiH jer smatramo da ova zemlja ne bi smjela da bude posljednji vagon Zapadnog Balkana koji ide prema EU. To bi bila istorijska nepravda”, rekao je Plenković.

    On je podsjetio da je Hrvatska jedina država koja podstiče članstvo BiH u EU. “Želimo hitnu soluciju za promjenu Izbornog zakona koje bi omogućile pravedne izbore u BiH”, rekao je Plenković, prenijeli su hrvatski mediji.

  • 300 radnika “Fijata” blokiralo auto-put

    300 radnika “Fijata” blokiralo auto-put

    Radnici kragujevačkog “Fijata” blokirali su u 13.10 auto-put kod Centra “Sava” u Beogradu u oba smera.

    Kako saznaje B92.net, radnici su odbili predlog premijerke da danas dođu na razgovore u Vladu Srbije u 16.30.

    Prvo su tražili otpremninu od 1.000 evra, a danas traže 2.000 po godini radnog straža, što je 10 puta više nego što dobijaju drugi radnici u Srbiji.

    Odbili su predlog Fijata da dobiju po 17.000 evra, minimalnu platu od 800 evra mesečno i da imaju garantovan posao kada se u Srbiju vrate.

    Deo radnika kragujevačkog “Fijata” je u nekolika autobusa stigao u Beograd na protest. Kako kažu, odlučili su da blokiraju Gazelu.


    Njih su ispred Sava centra dočekali političari iz koalicije Moramo, Biljana Stojković, Dobrica Veselinović, Aleksandar Ćuta Jovanović, Nebojša Zelenović, kao i funkcioneri Narodne stranke Stefan Jovanović i Miroslav Aleksić.

    Premijerka Ana Brnabić izjavila je juče da su radnici Fijata u Kragujevcu odlučili da izađu na ulicu i organizuju proteste umesto da nastave pregovore sa Vladom i poručila im da uvek mogu da joj se obrate za nastavak razgovora, ali ne preko medija.

    “Ja sam tu, znaju gde sam, tu sam za njih, dan, noć, vikend, kako god… Ne vidim šta traže na ulici umesto u Vladi”, poručila je Brnabićeva.


    Rekla je da radnici Fijata nisu sačekali da se završi proces prijavljivanja za rad u inostranstvu.

    “Želimo da radnici budu zadovoljni, da obezbedimo te porodice, ali oni su pre nego što je završen proces prijave, izašli i rekli da su pregovori sa Vladom gotovi. Ne mogu nikog da nateram da razgovara i pregovara”, navela je premijerka.

    Na pitanje novinara šta radnici mogu da očekuju kada je reč o otpremninama, premijerka je rekla da je to stvar međusobnog razgovora, a ne razgovora preko medija.

    Napominje da su radnici izašli na ulicu i rekli da su pregovori propali.

    “Žele da idu na ulicu pre nego što hoće da dođu u Vladu da razgovaramo. Bukvalno su napustili pregovore koji su bili u toku”, istakla je Brnabićeva.Saobraćaj se u ostatku grada odvija usporeno, a na Brankovom mostu – stvorene su gužve u smeru ka Starom gradu.

  • Vučić, Rama i Kovačevski sutra u Briselu

    Vučić, Rama i Kovačevski sutra u Briselu

    Nakon detaljnih i sveobuhvatnih konsultacija sa saradnicima i članovima vlada, lideri tri zemlje Otvorenog Balkana donijeli su odluku o zajedničkom odlasku na samit EU-Zapadni Balkan koji se sutra održava u Briselu, saopštila je služba za saradnju sa medijima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

    Navodi se da su u današnjem razgovoru predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, predsjednika Vlade Albanije Edija Rame i predsjednika Vlade Severne Makedonije Dimitra Kovačevskog, usaglašeni i principi koji će predstavljati glavnu okosnicu razgovora sa brojnim zvaničnicima Evropske unije.

    • Imajući u vidu da Republika Srbija, Republika Albanija i Republika Sjeverna Makedonija dosljedno zastupaju interese svojih građana i cijelog regiona Zapadnog Balkana na svim relevantnim međunarodnim forumima, odluka o učešću i zajedničkom pristupu na samitu u Briselu predstavlja još jedan korak u borbi za napredak naših zemalja, ali i jasan signal da i pored brojnih prepreka, nastavljamo da dajemo konstruktivan doprinos na putu ka evrointegracijama – navodi se u saopštenju.

    Navodi se da su lideri svjesni da teme o kojima će razgovarati na samitu neće biti lake, ali da će njihovo učešće još jednom pokazati i potvrditi posvećenost evropskom putu Srbije, Albanije i Severne Makedonije.

    • Takođe, dogovoreno je da na sastancima u Briselu nastavimo da se borimo za dijalog kao glavni i jedini ispravan model za rješavanje svih otvorenih pitanja, uz ulaganje napora za jačanje međusobnog povjerenja i intenziviranje komunikacije sa zvaničnicima Unije, sve u cilju nastavka borbe za što bolji život svih naših građana – poručuje se u saopštenju.
  • “BiH treba dobiti kandidatski status EU, ali i promijeniti izborni zakon”

    “BiH treba dobiti kandidatski status EU, ali i promijeniti izborni zakon”

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković nakon današnjeg sastanka sa premijerkom Finske Sanom Marin kazao je da Bosna i Hercegovina treba dobiti kandidatski status u EU i provesti izbornu reformu.

    Plenković je kazao da je premijerki Marin objasnio važnost izmjene Izbornog zakona kako bi “izbori bili pravedni i kako bi hrvatski narod bio ravnopravan i da Hrvati biraju svoje predstavnike”.

    – Godine 2016. u februaru kada je BiH podnijela zahtjev za članstvo, mi smo tada napravili veliki lobistički napor. Smatramo da bi bilo dobro i da BiH dobije status kandidata i da se postigne dogovor oko Izbornog zakona – kazao je premijer.

    Dodao je da Hrvatska daje najveću podršku BiH za ulazak u EU.

    – Smatramo da bi bilo dobro da i BiH dobije status kandidata, a da se pritom, naravno, napravi korak koji je ključan, a to je da se postigne dogovor o izmjenama Izbornoga zakona i ograničenim ustavnim reformama koji bi omogućio da svi narodi u BiH i drugi građani budu ravnopravni – rekao je Plenković, prenosi Kliks.

  • Plenković razgovarao sa Zelenskim

    Plenković razgovarao sa Zelenskim

    Hrvatski premijer Andrej Plenković razgovarao je u sinoć telefonom sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i prenio podršku Hrvatske njegovoj zemlji.

    Plenković je na Tviteru naveo da je uoči samita lidera članica EU izrazio Zelenskom podršku Hrvatske u nastojanju Ukrajine da dobije status kandidata za članstvo u EU.

    “Žalimo zbog brojnih nevinih žrtava rata te nastavljamo da pomažemo Ukrajini, koja danas brani svoju slobodu i vrijednosti cijele Evrope”, objavio je Plenković.

  • Oglasio se otac Mateja Periša nakon rezultata obdukcije

    Nakon što je Više javno tužilaštvo objavilo rezultate toksikoloških analiza tijela Mateja Periša koji su pokazali prisustvo toksičnih koncentracija amfetamina u krvi i organima, uz prisustvo etil alkohola, takođe, u uzorku kose je identifikovan kokain i benzoilekgonin u tragovima, njegov otac Nenad Periš dao je potresnu izjavu.

    “Žao mi je što kamere nisu radile, a Matej je tajnu odnio u grob. Ne znam šta se dogodilo u ‘Gotiku’, ne znam zbog čega je uzeo narkotike, zašto je izašao i trčao. Mislim da je bio nesrećan slučaj. On je bio sportista… Vjerujem tužilaštvu i svima vam hvala”, rekao je Nenad Periš za Telegraf.rs.

    Podsjetimo, Više javno tužilaštvo u Beogradu utvrdilo je da nema osnova sumnje da je smrt hrvatskog državljanina Mateja Periša (27) posljedica izvršenja krivičnog djela, imajući u vidu sve okolnosti od njegovog nestanka u noći 30 i 31. decembra 2021. godine, izvršene provjere, do pronalaska njegovog tijela, 18. maja u rijeci Dunav, kod Ade Huje.

    Tijelo je zatečeno u fazi odmaklih postmortalnih promjena.

    Okolnosti koje su prethodile nestanku Mateja Periša, izjava lica koja su prije nestanka bila u njegovom društvu, uz izvršene provjere i obdukcioni nalaz ne ukazuju da je njegova smrt povezana sa bilo kojim vidom nasilja.

    Naime, obdukcijom koju je po nalogu Višeg javnog tužilštva u Beogradu obavio Institut za sudsku medicinu konstatovano je da na tijelu Mateja Periša nema povreda kostiju glave, vrata, trupa ni udova.

    Istovremeno, rezultati toksikoloških analiza su pokazali prisustvo toksičnih koncentracija amfetamina u krvi i organima, uz prisustvo etil alkohola. Takođe, u uzorku kose je identifikovan kokain i benzoilekgonin u tragovima.

    Komisijsko vještačenje obavila su tri vještaka, ljekara specijalista sudske medicine.

    Podsjećamo da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije su od trenutka prijave nestanka Periša intenzivno tragali za njim i preduzimali sve mjere i radnje u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, kako bi pronašli Mateja Periša i rasvijetlili sve činjenice i okolnosti njegovog nestanka.

    Na pronalasku Mateja Periša bili su angažovani pripadnici Policijske uprave za grad Beograd, Ronilačke jedinice Žandarmerije, Uprave kriminalističke policije, Policijske ispostave za bezbjednost na rijekama, kao i sve policijske stanice na teritoriji grada Beograda.