VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Vučić nakon posjete Berlinu: Razgovori bili teški

    Vučić nakon posjete Berlinu: Razgovori bili teški

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je, na kraju posjete Berlinu, da su razgovori bili teški, ali da je zadovoljan velikim interesovanjem njemačke vlade za razgovore sa Srbijom.

    Vučić je, nakon sastanka sa šefice njemačke diplomatije Anelene Berkov, prenio da je i sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcem, na čiji poziv je boravio u Berlinu, a i sa ministarkom razgovarao o svim važnim pitanjima, kao što su evropska perspektiva, kriza u Ukrjaini, situacija na KiM.

    “Nisu bili jednostavni razgovori, ali sam zadovoljan velikim intersovanjem nemačke vlade za razgovore sa Srbijom. To je važna vest”, objasnio je on.

    Vučić je ukazao da je u prva tri meseca trgovinska razmjena sa Njemačkom povećana za 26 odsto.

    “To ne znači da će taj nivo biti na godišnjem nivou, ali će svakako biti iznad sedam milijardi evra. Ode u nebesa Nemačka kao trgovinski partner, postaje neuporedivo zančajnija. Prećiće po prvi put 15 odsto ukupne trgovinske razmene Srbije sa inostranstvom, ubedljivo je najznačajnija zemlja”, objasnio je on.

    Vučić je kazao da neki dijelovi razgovora nisu bili jednostavni i laki, ali ne može uvijek da se izabere lak put.

    Prenio je da razgovore sa njemačkim partnerima završava danas u 12:30 u Beogradu susretom sa ministarkom odbrane Kristinom Lambreht.

  • Plenković: Bez izborne reforme nije moguća funkcionalnost institucija BiH

    Plenković: Bez izborne reforme nije moguća funkcionalnost institucija BiH

    Hrvatski premijer Andrej Plenković naveo je da bez izborne reforme u BiH neće biti omogućena legitimna zastupljenost konstitutivnih naroda niti funkcionalnost institucija BiH.

    Plenković je objavio na Twitteru da je nakon raspisivanja opštih izbora u BiH razgovarao sa predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Draganom Čovićem o daljim naporima za ostvarivanje ravnopravnosti Hrvata u BiH, kao i važnosti jedinstva HNS-a.

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović predložio je danas Plenkoviću sazivanje sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost zbog, kako je naveo, opasnosti da će Hrvati u BiH izgubiti ravnopravnost i ustavna prava, jer se izbori planiraju provesti po postojećem “diskriminatorskom” Izbornom zakonu BiH.

    Čović je naveo danas da je odluka Centralne izborne komisije (CIK) BiH da raspiše opšte izbore bez neophodne izmjene Izbornog zakona s ciljem otklanjanja svih utvrđenih diskriminacija, suprotna vladavini prava i predstavlja direktnu prijetnjom miru i političkoj stabilnosti u BiH.

    On je u pismu međunarodnoj zajednici najavio da će HNS pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH, čime će se, kako je ocijenio, obezbijediti potpuna ustavna ravnopravnost hrvatskog konstitutivnog naroda u BiH.

    CIK BiH danas je većinom glasova odlučila da se opšti izbori u BiH održe 2. oktobra na osnovu postojećeg Izbornog zakona BiH.

  • Amerika urgira da Crna Gora uđe u “Otvoreni Balkan”

    Amerika urgira da Crna Gora uđe u “Otvoreni Balkan”

    Naredni sastanak inicijative “Otvoreni Balkan”, regionalne inicijative za ekonomsko povezivanje, biće održan sljedećeg mjeseca u Ohridu, a BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo ni ovog puta nisu najavljeni među učesnicima.

    S obzirom na to da je u Crnoj Gori došlo do nove vlade, neki analitičari procjenjuju da će doći i do postepene promjene odnosa prema ovoj inicijativi, mada i dalje nije jasno da li će Dritan Abazović, novoizabrani premijer, uvesti svoju zemlju u ovu inicijativu, koju su počele Srbija, Albanija i Crna Gora.

    U BiH su kočnice i dalje u Sarajevu, dok se Banjaluka zalaže za što skoriji ulazak BiH u ovu inicijativu, a politička kriza i blokade koje traju još od odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka onemogućavaju donošenje bilo kakve odluke po ovom pitanju. Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, je proteklih sedmica u više navrata kritikovao sarajevske političare da namjerno blokiraju ulazak BiH u “Otvoreni Balkan”.

    Kako “Nezavisne novine” saznaju iz crnogorskih izvora, SAD su već pokrenule pitanje pristupanja “Otvorenom Balkanu” s novom vladom. Naime, SAD su, kako nam je rečeno, zainteresovane da se Podgorica što prije priključi ovoj inicijativi, koju smatra stepenicom ka stabilizaciji prozapadnog kursa regiona, odnosno odvajanja od uticaja Rusije.

    Rečeno nam je, takođe, da je u Crnoj Gori neobična situacija, u kojoj su prosrpske snage i SAD za inicijativu “Otvoreni Balkan”, dok su procrnogorske snage, odnosno, bolje rečeno, snage okupljene oko Mila Đukanovića, crnogorskog predsjednika, protiv ove inicijative, jer je smatraju pokušajem srpske dominacije u regionu.

    “Proruska Srbija zalaže se za ‘Otvoreni Balkan’, koji SAD vide kao odvajanje od proruskog kursa regiona, a protiv ‘Otvorenog Balkana’ je proamerička crnogorska struja, koja inače podržava SAD i protivi se Rusiji. Naravno, ovako nešto je moguće samo u Crnoj Gori”, rekli su izvori “Nezavisnih novina”.

    Abazović će imati težak zadatak da pomiri međusobno suprotstavljene koncepte, a ne može zanemariti glasove poslanika DPS-a Mile Đukanovića u parlamentu Crne Gore.

    Međutim, ni tu nije kraj nelogičnostima, jer, iako je samoproglašeno Kosovo proalbanski orijentisano, ta pokrajina, koju Srbija smatra odmetnutom teritorijom, protivi se inicijativi, iako se Albanija zalaže za nju i jedan je njenih od najgorljivijih zagovornika.

    Koliko je situacija u regionu komplikovana svjedoči i činjenica da ni EU nije oduševljena “Otvorenim Balkanom”, jer na neki način predstavlja konkurenta inicijativi Evropske komisije “Zajedničko tržište”, a SAD podržavaju “Otvoreni Balkan” jer ga vidi ka najbrži put ka evropskim integracijama regiona.

    Naši crnogorski izvori su nam rekli da će naredni sastanak inicijative biti u Ohridu, u Sjevernoj Makedoniji, početkom sljedećeg mjeseca, na kojem će biti najavljeni novi koraci ekonomskih integracija u regionu između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.

    Suzana Grubješić, predsjednica Centra za spoljnu politiku i ekspertica za evropske integracije, kaže za “Nezavisne novine” da je “Otvoreni Balkan” jedina regionalna inicijativa koja trenutno funkcioniše i da ona ne predstavlja zamjenu, već dopunu evropskih inicijativa, koje trenutno ne funkcionišu najbolje.

    I ona je saglasna da bi nova vlada u Crnoj Gori mogla djelovati na način da ta zemlja postane četvrta članica inicijative, jer “Otvoreni Balkan” snažno podržavaju SAD, ali takođe upozorava da se opozicioni DPS inicijativi snažno protivi.

    “Ova inicijativa daje očigledne rezultate i ima veliki potencijal. Meni je žao što ostala tri subjekta još imaju nedoumicu i zazor da li da se priključuju, posebno zato što je regionalna saradnja u interesu svih i na to ne treba da nas teraju ni Brisel ni Berlin ni Vašington”, zaključila je Grubješićeva.

  • Milanović traži sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost zbog izbora u BiH

    Milanović traži sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost zbog izbora u BiH

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović predložio je premijeru Andreju Plenkoviću sazivanje sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost zbog, kako je naveo, opasnosti da će Hrvati u BiH izgubiti ravnopravnost i ustavna prava, jer se izbori planiraju provesti po postojećem “distriminatorskom” Izbornom zakonu BiH.

    Milanović je u dopisu ukazao da će “postojeći Izborni zakon BiH onemogućiti Hrvatima legitiman izbor svojih predstavnika u tijela vlasti”.

    “Nacionalni je interes i obaveza Hrvatske, i prema Ustavu i kao potpisnice Dejtonskog sporazuma, zaštita prava Hrvata u BiH koji su ujedno i hrvatski državljani, a time i državljani EU”, naveo je Milanović.

    On je naveo da je hrvatski nacionalni interes i očuvanje stabilne BiH, a oduzimanje prava Hrvatima u BiH da sami biraju svoje predstavnike u tijela vlasti nedvosmisleno je prijetnja političkoj stabilnosti BiH.

    “Hrvatski partneri iz EU i NATO-a nisu učili skoro ništa kako bi se promijenio Izborni zakon i osiguralo pravo Hrvatima u BiH da sami biraju svoje predstavnike”, naveo je Milanović i dodao da su neki od predstavnika međunarodne zajednice sistematski nastupali sa suprotnih pozicija i osporavali ustavna prava Hrvata u BiH.

    Ukoliko hrvatski partneri ne žele ili ne mogu izvršiti uticaj na predstavnike Bošnjaka da prihvate promjene Izbornog zakona, ističe Milanović, onda Hrvatska mora insistirati da visoki predstavnik nametne rješenja koja će Hrvatima u BiH garantovati pravo da sami biraju svoje predstavnike.

    “Naši partneri nas svojim nerazumijevanjem i dvostrukim kriterijumima partnerstva dovode u situaciju da ćemo morati preduzeti snažnije mjere u cilju zaštite hrvatskih nacionalnih interesa budući da dosadašnji diplomatski napori nisu donijeli nikakav rezultat”, naveo je Milanović.

    On ističe da je hrvatski interes i neophodnost da se ubrza put BiH prema članstvu u EU, pogotovo ukoliko će Unija zbog novonastale situacije u Evropi ubrzanim postupkom osigurati status kandidata za Ukrajinu.

    “Hrvatska ne može prihvatiti ubrzano davanje statusa kandidata Ukrajini ukoliko se isti status ne da i BiH što bi svakako stabilizovalo ne samo situaciju u toj državi, nego i u cijeloj jugoistočnoj Evropi što je, nadam se, svima u cilju”, naveo je Milanović.

  • Vučić: Sa Šolcem se sastajem jer je EU cilj Srbije

    Vučić: Sa Šolcem se sastajem jer je EU cilj Srbije

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je za njemački list Handlesbalt da je EU strateški cilj Srbije, koja ostaje čvrsto na evropskom putu, kao i da je to razlog zašto se sastaje sa kancelarom Olafom Šolcem.

    Vučić je pred dolazak u Njemačku rekao da Srbiji treba uvažavanje i poštovanje koje je zemlja imala od bivše kancelarke Angele Merkel, te naglasio da u Berlinu ne traži ništa osim dobre evropske perspektive.

    Ocijenio je i da u Srbiji, Njemačku više vole od EU – zato što je još Angela Merkel ozbiljno shvatala Srbiju.

    “Verujemo da i od njenog naslednika, Olafa Šolca, možemo dobiti isto poštovanje i uvažavanje. To je sve što nam treba”, rekao je Vučić za Handelsbalt, koji prenosi DW.

    Vučić je rekao i da se nada da će Šolc i njegove riječi ubrzati širenje EU.

    “Ne govorim samo u ime Srbije. To je ono što nam je svima u regionu potrebno: jasni i ostvarljivi ciljevi”, kazao je Vučić i dodao da je i činjenica da se mnogi Srbi u međuvremenu protive članstvu u EU, što je, ocjenjuje, i posljedica naših grešaka, ali da polovina krivice ide na račun Brisela.

    Olafa Šolca je, kako dodaje, upoznao u Hamburgu 2016, kada je bio “jedan od retkih” koji su ga “pažljivo sašlušali”.

    Kaže da mu je Srbija zahvalna što je odnos EU prema državama bivše SFRJ opisao kao neprihvatljiv.

    “To shvatam veoma ozbiljno i to nam daje nadu”, rekao je Vučić i dodao ga veoma brine što podrška pristupanju EU u zemlji opada, ali i da može da kaže da Srbija čvrsto ostaje na putu ka EU.

    “Naši ljudi od EU čuju samo jedno – Srbija treba da prizna Kosovo kao nezavisnu državu. Mnogi Srbi već su siti toga, jer istovremeno u Ukrajini danas vide potpuno drugačiji pristup istih tih zapadnih sila. Imaju osećaj da postoje dvostruki standardi”, naglasio je predsednik Srbije.

    Uz ocjenu Handelsbalta da je malo stranih političara koji poznaju ruskog predsjednika Vladimira Putina bolje od Vučića, a na konstataciju da se “skoro nijedan strani političar nije s Putinom sastajao tako često”, on je rekao “do sada 19 puta”.

    Na pitanje kako danas ocjenjuje Putina i njegove namjere u Ukrajini, Vučić odgovara da predsjednik Rusije o tome s njim nije razgovarao, da su se posljednji put vidjeli 25. novembra i da su tada samo “nekoliko minuta” razgovarali na temu Ukrajine.

    Na pitanje da li shvata zašto Putin sada ovako postupa, kidajući odnose s većinom evropskih zemalja, Vučić kaže da on sluša i čita šta kaže ruski predsjednik.

    “On iznosi svoje motive. Ali to ne znači da se postupanje u Ukrajini može opravdati”, rekao je Vučić i ujedno kao mogući razlog navodi to da “Putin jasno pominje širenje NATO na istok”.

    Ukazao je da bez obzira na to, Srbija i on osuđuju kršenje međunarodnog prava i rat u Ukrajini.

    Vučić je za “Handelsblat”, koji u uvodu intervjua, uoči njegovog razgovora sa Šolcom, piše da “Srbija hoće u EU, ali ne želi da zauzme jasan stav prema Moskvi”, rekao da osjeća obavezu da podržava međunarodno pravo, a Srbija je to i uradila.

    On je dodao da ne treba zaboraviti da je 1999. Srbiju napao NATO, protivno međunarodnom pravu i bez mandata UN, i da su građani mnogo propatili.

    Prema njegovim riječima, to je jedan od razloga zbog kojih je Srbija podržala dvije rezolucije UN i osudila rat u Ukrajini.

    Na sugestiju lista da je 1999. “Milošević izvršio agresiju na Kosovo”, Vučić je podsjetio da je Putin prije nekoliko dana uporedio situaciju u Donbasu sa situacijom na Kosovu.

    “On koristi kosovski primer i odluke Međunarodnog suda pravde kao presedan da opravda svoje postupke u Donbasu i drugim delovima Ukrajine“, rekao je predsjednik Srbije.

    Reagujući na pitanje njemačkih novinara koji, podsjetivši da je Međunarodni sud pravde 2010. presudio da otcepljenje Kosova od Srbije nije kršenje međunarodnog prava, kažu da je to “zato što je postojao genocid nad Kosovarima”, Vučić je naglasio da Kosovu nije bilo genocida i ne postoji nijedna jedina sudska presuda koja to vidi drugačije.

    Na pitanje zašto se ne pridruži sankcijama SAD i EU, Vučić odgovara da se Beograd slaže sa EU oko prirode sukoba u Ukrajini, ali da, s obzirom na internu situaciju u Srbiji, nije lako da se ona tako jasno pozicionira.

    “A što se sankcija tiče decenijama smo bili žrtve sankcija i ne verujemo u politiku sankcija. Među zemljama EU i dalje se vode rasprave, na primer o embargu na naftu ili gas. Mi imamo svoje interese. I mi još nismo deo EU. Nažalost”, rekao je Vučić.

    Na konstataciju da su Srbija i on lično pod pritiskom i Moskve i Brisela, Vučić odgovara da su vojno neutralni, ali ne i politički.

    “Za mnoge je bilo iznenađenje to što smo jasno rekli da je rat u Ukrajini kršenje medkunarodnog prava. Da li se Srbija priključuje sankcijama ili ne, to ne impresionira nikoga u Rusiji. S druge strane, imamo nacionalne interese u vezi s KiM i drugim pitanjima u kojima Rusija podržava naš stav. Do sada su nas u SBUN podržavale Rusija i Kina. Istovremeno, medutim, važi sledece: mi smo jasno na putu ka EU, što je naš strateški cilj”, rekao je Vučić i nalgasio da je zato i došao u Njemačku.

  • Hrvatski ministar o izborima u BiH

    Hrvatski ministar o izborima u BiH

    Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman smatrada Centralna izborna komisija (CIK) BiH ne može donijeti odluke o sprovođenju Izbornog zakona BiH.

    Ne bi bilo dobro da CIK, kako je to činila i prije četiri godine, omogućuje i donosi uredbe o popunjavanju Doma naroda, već da se to riješi na način kako bi to trebalo biti u jednom perfektnom izbornom zakonu – rekao je on u Mostaru.

    Ističe da nije zadovoljan time što nisu usvojene izmjene Izbornog zakona BiH kojima su trebali da se otklone svi oblici diskriminacije i nejednakosti u izbornom procesu kako bi se očuvala konstitutivnost kao temeljno načelo Dejtonskog sporazuma.

    – Ne mogu Hrvati biti zakinuti u svim pravima koja im pripadaju na osnovu Dejtonskog sporazuma zbog toga što su manji po broju – rekao je Grlić Radman i dodao da budućnost i stabilnost BiH zavisi od dogovora između političke elite.

    On kaže da treba vidjeti koji sve pravni i politički instrumenti Hrvatskoj stoje na raspolaganju kako bi se djelovalo u ovom periodu do izbora, dodavši da “još ima vremena”.

    – Trebamo pokazati strpljenje, biti uporni sa argumentima, vjerodostojni, kredibilni i ne smijemo stati – rekao je Grlić Radman.

  • Nova optužnica protiv Tačija, Veseljija, Krasnićija i Seljimija

    Nova optužnica protiv Tačija, Veseljija, Krasnićija i Seljimija

    Kancelarija specijalizovanog tužioca predala je Specijalnom sudu za zločine OVK novu, izmjenjenu optužnicu protiv bivših lidera OVK Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Seljimija, prenosi Gazeta ekpsres.

    Tužilac Džek Smit je u novu optužnicu, koja je Specijalnom sudu predata u petak, uvrstio i nekoliko zločina u Suvoj Rijeci i Gnjilanu, za koje se terete bivši politički i vojni lideri OVK, a nova optužnica je manje povjerljiva i ima manje uređenih dijelova, prenosi Gazeta, pozivajući se na pisanje prištinskog portala Paparaci.

    Kao i u prethodno podignutoj optužnici, i u novoj, izmjenjenoj optužnici, Tužilaštvo tereti Tačija, Veseljija, Krasnićija i Seljimija za ubistvo, mučenje, nehumano postupanje i protivzakonita hapšenja.

    “Pripadnici OVK lišili su slobode najmanje 12 osoba bez odgovarajućeg postupka, držeći ih zatočene na lokacijama kao što su Budakovo i Semetište, u različito vrijeme između 4. jula 1998. i 29. aprila 1999. Dana 4. jula, jedna osoba se vozila u kamionet kada su je tri muškarca zaustavili, koji su nosili crne uniforme i nosile automatske puške. Treća osoba u uniformi je stigla i stala ispred raketnog bacača. Stavili su ih u gepek vozila i odvezli u kuću u Budakovu. Ova trojica su smještena u podrum i potom pretučena”, piše u novom dijelu optužnice, kako prenosi Kosovo onlajn.

    Izmjenjena verzija optužnice uključuje i ubistva koja su navodno počinjena u Budakovu i Semetištu.

    Tijela zatočenika pronađena su oko 23. avgusta 1998. godine, sa tragovima oružja koje je pripadalo toj osobi i time “dokazana njihova namjera da ih ubiju, odnosno da im namjerno nanesu povrede”, prenosi Gazeta expres koja se poziva na sajt Paparaci.com.

    U domu učenika u Gnjilanu u nekim slučajevima, prema optužnici su počinjeni slični zločini, za koje Tužilaštvo smatra odgovornim Tačija i ostale. Bivši lideri OVK optuženi su za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

    Optužnica tereti Tačija, Veseljija, Krasnićija i Seljimija za niz zločina koji su počinjeni u nekoliko zatočeničkih centara tokom 1998-1999. Specijalizovano tužilaštvo ih tereti da su bili ili su trebali da znaju za ove zločine. Oni se od novembra 2020. godine nalaze u pritvoru Specijalnog suda, navodi Kosovo onlajn.

    Na sajtu Specijalizovanih veća sa sjedištem u Hagu je u petak objavljeno da je izmjenjena optužnica u ovom slučaju, dostavljena stranama kao povjerljiva.

  • Linta: Srbija da pokrene borbu za istinu o karakteru rata u BiH

    Linta: Srbija da pokrene borbu za istinu o karakteru rata u BiH

    Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta istakao je, povodom 30 godina od nekažnjenog zločina nad vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, da Srbija treba da pokrene političku, pravnu i diplomatsku borbu za istinu o karakteru rata i stradanju srpskog naroda u BiH.

    Linta poručuje da je potrebno razobličiti lažni mit o srpskoj agresiji i agresiji Srbije i JNA na BiH što je jedan od temelja politike bošnjačkih stranaka.

    On ističe da ratni zločin nad vojnicima i civilima koji su bili u službi JNA 2. i 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu jeste jedan od važnih dokaza da se muslimansko rukovodstvo na čelu sa Alijom Izetbegovićem bilo opredijelio za ratnu opciju.

    Linta navodi da je muslimanska strana pogazila obećanje da će vojnicima garantovati siguran prolaz i podsjeća da su muslimanske paravojne formacije napale 2. maja Dom JNA, a sutradan kolonu vojnika koji su se, u skladu sa dogovorom, mirno povlačili iz Sarajeva i koji nisu bili spremni za borbu.

    “U pitanju je bio mučki i kukavički napad na nevine vojnike koji je dobro isplaniran od strane muslimanskog političkog i vojnog vrha uprkos garancijama Alije Izetbegovića i tadašnjeg komandanta UNPROFOr-a u BiH kanadskog generala Luisa Mekenzija”, naveo je Linta u pisanoj izjavi.

    Linta smatra da žrtve, njihove porodice i preživjeli, iako je Tužilašto BiH nedavno podiglo optužnicu protiv 11 lica za ovaj zločin, aposlutno ne mogu očekivati da pravda bude zadovoljena, ako se uzme u obzir dosadašnji rad Tužilaštva i Suda BiH.

    Ističući potrebu razobličavanja lažnog mita o srpskoj agresiji i agresiji Srbije i JNA na BiH, Linta ukazuje da to konkretno znači da treba isticati brojne činjenice i argumente da je muslimansko rukovodstvo na čelu sa Alijom Izebegovićem željelo rat s ciljem etničkog čićšenja srpskog naroda i stvaranja muslimanske BiH.

    Kako podsjeća, radi ostvarenja navedenog cilja muslimanske paravojne, vojne i policijske formacije su počinile masovne zločine nad Srbima širom BiH.

    “Etnički motivisano pravosuđe BiH odbija da procesuira naredbodavce i izvršioce zločina nad Srbima, jer je u funkciji Bošnjaka i pojedinih zapadnih centara moći kako bi se opravdala bezočna laž o Srbima kao agresorima i zločincima i Bošnjacima kao braniocima i žrtvama“, navodi Linta.

    On je ponovio stav da srpsko Tužilaštvo za ratne zločine i Odjeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu treba konačno da procesuiraju odgovorne za brojne zločine nad Srbima.

  • Milanović: Bio sam Komšićev jaran, kada sam vidio da je džepar i lopov – doviđenja

    Milanović: Bio sam Komšićev jaran, kada sam vidio da je džepar i lopov – doviđenja

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas je izjavio da će na samitu NATO-a staviti veto na ulazak Finske u alijansu dok ne budu riješena pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini.

    “Mi imamo jednu stranu koja je izdajnička, ljudi s privatnim motivima plus što me mrze. To će morati objasniti javnosti. To će biti pritisak na Hrvatsku, ovi su kupljeni”, reako je Milanović.
    Za Vladu Hrvatske je rekao da je izdajnička.

    “Izdaju Hrvate u BiH, a taj narod tamo traži jako malo, samo osnove, državu gdje se poštuju nacionalna prava. U BiH se očekuje da se ignorira činjenica da postoje Hrvati, Srbi i Bošnjaci pa da Bošnjaci mogu preglasati Hrvate. Za ovo smo se pripremali, potpit ćemo ih intelektualno, mene neće slomiti. Igraju na izdajničku vladu. Ja ne želim biti simpatičan u Briselu, nije me briga, to su tamo bezveznjaci”, rekao je Milanović.
    Kazao je kako je 2014. odbio mjesto u Briselu jer mu je “bilo neugodno otići na plaću od 20.000 eura.”

    “Ovi dani su jako važni, ne odustajem od svog stava, znam da ga većina Hrvata podržava. Ja se borim mirnim sredstivma, to su naša vitalna prava, to je pola miliona Hrvata u BiH. Ja sam, rekao je Udbašenković, Komšićev jaran. Ja sam to bio, ljudima pristupam naivno. Kad sam vidio da je džepar i lopov, doviđenja”, rekao je.

    Kazao je da nema veze s Rusijom i da je Moskva agresor u ratu protiv Ukrajine.

    “Oni igraju svoju igru, oni su agresor u ovom ratu, a mi imamo kliku na vlasti”, kazao je dodavši da se ne boji ni Rusije, niti Ukrajine.

  • Vučić: “Najteža zima za Evropu u zadnjih 70 godina”

    Vučić: “Najteža zima za Evropu u zadnjih 70 godina”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u Grčkoj, gde je prisustvovao ceremoniji obeležavanja početka radova na izgradnji terminala za tečni prirodni gas.

    Nakon svečanosti, predsednik Srbije se obratio novinarima, rekavši da je imao dobar razgovor sa grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisom i da ne očekuje bilo kakva negativna iznenađenja u kraćem ili srednjoročnom periodu.

    Predsednik je rekaoo da je sa Micotakisom razgovarao o bilateralnim odnosima, ali i o poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije.

    U Aleksandrupolisu, gde je prisustvovao početku izgradnje LNG terminala, Vučić je razgovarao i sa premijerima Bugarske i Severne Makedonije, kao i sa šefom Evropskog saveta Šarlom Mišelom, o Ukrajini i svemu što se dešava u Briselu.

    “Mislim da je dobro što smo bili ovde i što gledamo kako i na koji način da zadovoljavamo potrebe sa svih strana. Iako stvari o kojima smo govorili nisu jednostavne, verujem da ćemo u godinama koje dolaze moći da ponudimo normalan život građanima”, istakao je Vučić.

    “Dva ključna problema – energenti i hrana, a uz to inflacija”

    “Nemačka je ozbiljna zemlja i priprema se za ono što dolazi. Ovo će za celu Evropu biti najteža zima u poslednjih 70 godina. I ko vam priča da će sve da bude lako i lepo… Imate i naših ministara koji govore da će teći med i mleko, nije dovoljno ozbiljan i odgovoran i samo želi da bude popularan. Imate dva ključna problema – energente i hranu, a uz sve to inflaciju i nemogućnost izlaska na kapitalna tržišta. Keš postaje resurs i dobro je da nemamo visoku stopu javnog duga, na današnji dan je to 51,8 odsto. Hrane će biti dovoljno, mi nećemo imati problema u krajnjoj instanci, ali mora mnogo toga da se uradi”, naveo je Vučić.

    Vučić je istakao da da bi se izbeglo mučenje našeg naroda, država se trudi da uradi sve što može.

    “Da li ćemo uspeti ne mogu da obećam, ali mogu da obećam da ćemo pokušati sve”, rekao je Vučić i dodao da će država pokušati da nađe rešenje da imamo naftu.

    Prema njegovim rečima, problemi se gomilaju na dnevnom nivou.

    “Svaki dan donosi nove probleme”, istakao je Vučić.

    Podsećanja radi, ceremoniji su prisustvovali predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, grčki premijer Kirijakos Micotakis, premijer Bugarske Kiril Petkov, predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Vlade Severne Makedonije Dimitar Kovačevski.

    Izgradnjom novog plutajućeg terminala LNG biće poboljšano snabdevanje gasom i infrastruktura u celom regionu jugoistočne Evrope, navodi se u saopštenju Evropskog saveta.

    Iz Brisela napominju i da će izgradnja tog terminala pomoći Evropskoj uniji da, što pre, smanji svoju zavisnost od ruskog gasa.

    Projekat će pružiti nove izvore i rute snabdevanja prirodnim gasom i poboljšati bezbednost snabdevanja u Grčkoj, Bugarskoj i drugim državama u regionu, naveo je Evropski savet.

    Micotakis je na nedavnoj sednici vlade rekao da je novi terminal LNG u Aleksandrupoliju za skladištenje i gasifikaciju veoma važan infrastrukturni projekat koji bi, u kombinaciji s drugim inicijativama, za manje od 20 meseci mogao da obezbedi diverzifikaciju izvora snabdevanja, ne samo Grčkoj već i celom Balkanskom poluostrvu, prenela je makedonska agencija MIA.