Kategorija: Region

  • Vučić: Doći ću u Crnu Goru, nemamo nikoga bližeg

    Vučić: Doći ću u Crnu Goru, nemamo nikoga bližeg

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će doći u Crnu Goru, ocijenivši da dvije države treba da resetuju međusobne odnose, jer mogu mnogo toga zajedno da urade u korist građana.

    “Svakako ću doći u Crnu Goru, da li zvanično ili privatno – to je druga stvar. Premijer Crne Gore Dritan Abazović je dobio poziv da zvanično poseti Srbiju 29. juna i dobrodošao je. Imamo puno tema za razgovor i mnogo stvari da rešavamo u interesu svih”, rekao je Vučić.

    Vučić je istakao da Srbija i Crna Gora nemaju nikog bližeg nego jedna drugu.

    “Nadam se da mnogo toga u budućnosti možemo zajedno da uradimo, pa čak i ovu zimu da olakšamo jedni drugima i da pomognemo jedni drugima, jer će biti mnogo teška zima i za jednu i za drugu zemlju”, rekao je Vučić za TV Adria.

    On je istakao da je potrebno da dvije zemlje polako resetuju njihove odnose i da počnu da ih grade, odnosno da vrate onu emociju, poštovanje i ljubav koju su imali.

  • Nenad Čanak otišao u Ukrajinu, želi se lično uvjeriti u ratna razaranja

    Nenad Čanak otišao u Ukrajinu, želi se lično uvjeriti u ratna razaranja

    Lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak jutros je oko 10 sati prešao ukrajinsku granicu zajedno sa još nekoliko bliskih saradnika.

    Kako piše srbijanski list Danas, Čankova namjera je da se iz prve ruke uvjeri u to kakva je situacija u ovoj zemlji u kojoj više od tri mjeseca bukti rat.

    Prva destinacija bit će Kijev, a plan je da posjeti i ratom zahvaćena područja, razgovara sa ljudima i lično se uvjeri šta se događa, naveli su iz LSV-a.

    “Priprema za taj put trajala je dosta kratko, oko desetak dana, jer je bilo potrebno srediti papire. Lista onih koji će putovati sa Čankom mijenjala se iz sata u sat, tako da je na put otišao samo sa najbližim saradnicima”, kaže za Danas Bojan Kostreš, funkcioner LSV-a.

    Kostreš podsjeća da Čanku nije prvi put da ide u ratom zahvaćena područja. Navodi da je on bio i u Sloveniji tokom kratkotrajnog rata devedesetih te da je bio i u Tuzli “kada je tamo bilo teško ući”.

    “Antiratne ideje uvek su kod njega bile prisutne”, navodi Kostreš, a na pitanje koliko će Čanak sa saradnicima ostati u Ukrajini, odgovara je da se to još ne zna.

  • Abazović objavio dio razgovora sa Zelenskim: Prije 2-3 decenije smo bili u sličnoj situaciji

    Abazović objavio dio razgovora sa Zelenskim: Prije 2-3 decenije smo bili u sličnoj situaciji

    Premijer Crne Gore Dritan Abazović razgovarao je danas sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i na svom Facebooku objavio snimak dijela razgovora sa njim.

    Na početku razgovora čuje se da Abazović izražava podršku narodu i vojsci Ukrajine da se izbore sa ruskom agresijom.

    “Ovo je jedini način za sada da ostvarimo komunikaciju, a ono što bih ja želio jeste da vidimo mir u Ukrajini i stoga budite sigurno da je Crna Hora snažan partner ukrajinskom narodu. Veoma nas rastužuje agresija Rusije, ali ujedno smo i ponosni zbog svega što ste Vi kao predsjednik učinili za svoju zemlju i ponosni smo kako se Ukrajinci nose sa ovom katastrofom”, rekao je Abazović.

    Zelenski mu na to odgovara pozivom na direktni susret, odnosno dolazak Abazovića u Ukrajinu.

    “Hvala vam na ljubaznim riječima. Razgovaramo telefonom ovaj put, ali bi nam bila čast da vam poželimo dobrodošlicu u vrijeme kada god vama odgovara”, rekao mu je Zelenski.

    Crnogorski premijer je istaknuo i to da je na ovom prostoru takođe bio rat te da narod Crne Gore zna da suosjeća i razumije bol ukrajinskog naroda.


    “Bilo bi mi zadovoljstvo sresti se s vama, ali i da simbolično prenesem poruku sa Zapadnog Balkana jer smo i mi sami prije 2-3 decenije bili u manje-više sličnoj situaciji i suosjećamo sa svime što se događa ukrajinskom narodu”, rekao je Abazović.

    Abazović je na svom Facebooku u opisu videosnimka objavio kako je zahvalan na pozivu koji je imao i prilici da uputi jasnu i otvorenu podršku Crne Gore.

  • Vučić o inicijativi “Otvoreni Balkan”

    Vučić o inicijativi “Otvoreni Balkan”

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će već naredne sedmice biti održana video konferencija na kojoj će stručnjaci zemalja okupljenih oko inicijative “Otvoreni Balkan” tražiti rješenja za važna pitanja, poručivši da zajedništvo zemlje regiona čini jačim.

    Kada smo zajedno onda smo mnogo, mnogo jači – napisao je Vučić na svom Instagramu.

    On je dodao da je ponosan na sve što je do sada urađeno i što će biti urađeno.

    Postigli smo mnogo toga. Trgovinska razmjena nam je u ogromnom porastu, a riješili smo i brojne prepreke i time napravili veliki pomak u međusobnom povezivanju – zaključio je Vučić.

    U Ohridu je juče održan samit regionalne inicijative “Otvoreni Balkan” na kojem su učestvovali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije Dimitar Kovačevski i Edi Rama, predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija kao gost, te predsjednik crnogorske Vlade Dritan Abazović u svojstvu posmatrača.

    Vučić, Rama i Kovačevski potpisali su četiri nova sporazuma – o međusobnom priznavanju diploma i naučnih zvanja, o saradnji u oblasti turizma, oblasti kulture i memorandum o saradnji poreskih uprava u suzbijanju utaje poreza.

  • Milanović: Problemi bh. Hrvata bi se riješili kad bi Plenković i ja bili jedinstveni

    Milanović: Problemi bh. Hrvata bi se riješili kad bi Plenković i ja bili jedinstveni

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović optužio je u srijedu hrvatskoga premijera Andreja Plenkovića za nejedinstvo hrvatske politike u rješavanju problema bosanskohercegovačkih Hrvata, ali se “još nada da će mu premijer u tome postati saveznik”.

    Milanović smatra da bi se problemi Hrvata u BiH brzo riješili kad bi on i Plenković bili jedinstveni.

    “Sve bi bilo drugačije da smo Plenković i ja jedinstveni, da isto govorimo, pišemo i radimo, ali on to neće”, kazao je Milanović novinarima za posjeta Međimurju.

    Hrvatski predsjednik tvrdi da bh. Hrvati žele ono što on zagovara.

    “Kad bi nas dvojica imali isti stav, da nećemo dopustiti ‘zulum’ nad Hrvatima, to bi istog trenutka došlo do ušiju ne nekog pomoćnikovog pomoćnika, ambasadora od tetke ili strine, nego do najviših dužnosnika tih država koji bi odmah shvatili da im se gužva s Hrvatskom ne isplati”, rekao je Milanović.

    “Moramo im reći da to nećemo to dopustiti, mi smo u EU i NATO-u i moramo im reći da im neće proći nijedan zarez s kojim se ne slažemo”, kazao je.

    Naglasio je da se tuđi problemi odmah poštuju, aludirajući na finski i švedski osjećaj ugroženosti od Rusije, a hrvatski se zanemaruju.

    “Neka Finske i Švedske, nemam ništa protiv njih, ali nisam plaćen da bih udovoljavao njihovim željama”, kazao je.

    Ponovio je da Hrvatska u BiH zapravo traži vrlo malo.

    “Samo da se poštuje odluka Ustavnog suda BiH koja je na snazi već šest godina i nalaže zaustavljanje potkradanje Hrvata, koje je u međuvremenu preraslo u zlostavljanje i gaženje, i da im se omoguće da sami biraju svoje predstavnike, a ne da im to rade Bošnjaci”.

    Dodao je da Hrvati u BiH sada imaju podršku samo “jednog roditelja”.

    “Hrvati u BiH žele ono što ja zagovaram, a zašto tome Plenković pruža otpor, to je već u sferi nedokučivog jer ne mogu shvatiti da se netko tako kukavički i vjerolomno ponaša”, kazao je.

    “Nama je tisuću puta važnije što se događa u BiH nego u Sjevernodonecku”, rekao je Milanović.

    Kazao je i da su nominalni predstavnik Hrvata u bosanskohercegovačkom predsjedništvu Željko Komšić i predsjednik bošnjačke stranke Bakir Izetbegović ti koji “gaze Dejtonski sporazum”, a ne predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara kojega su Amerikanci nedavno sankcionirali zbog “kršenja ‘dejtona’ i etnocentričnog ponašanja’.

    “Etnocentrično ponašanje, što je to? Neki ekvivalent rasizmu”, upitao je Milanović.

    “Čovjek se (Čavara) ponaša kao predstavnik onih koji su ga izabrali”, rekao je Milanović i prozvao hrvatsku vladu da “o tome ćuti”.

    “Kakva je to poruka bosanskohercegovačkim Hrvatima? Zastrašujuća”, komentarisao je Milanović, prenosi Hina.

  • Plenković odbacio optužnice Srbije protiv hrvatskih pilota

    Plenković odbacio optužnice Srbije protiv hrvatskih pilota

    Hrvatski premijer Andrej Plenković danas je odbacio utemeljenost optužnica Srbije protiv četvorice hrvatskih pilota zbog bombardovanja kolone srpskih civila tokom operacije hrvatske vojske i policije “Oluja” u avgustu 1995. godine.

    “Hrvatska ne prihvata da srpsko tužilaštvo diže optužnice protiv nesrpskih državljana koji žive na teritoriji koja nije Srbija”, rekao je Plenković, prenosi Hina.

    On je izrazio mišljenje da “Srbija, koja je bila agresor na Hrvatsku, Sloveniju, BiH, Kosovo sada glumi” nekakvo tužilaštvo ili sud” i poručio da “to neće proći”.

    Plenković je rekao da je Hrvatska dogovorom htjela da riješi taj problem, ali da se, kako je dodao, “srpska strana na to oglušila”.

    “Ako Srbija ne prihvata naš prijedlog za saradnju, a onda Beograd servira ovakve dokumente, to neće proći i to vrlo jasno kažemo”, poručio je premijer Hrvatske.

    Posebno odjeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu danas je potvrdilo prvu optužnicu koju je sprsko Tužilaštvo za ratne zločine podiglo protiv četvorice oficira Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva za zločine počinjene u vojno-policijskoj akciji “Oluja”, dogovorenoj na sastanku vojnog i političkog rukovodstva Hrvatske na Brionima 31. jula 1995. godine.

  • “Hrane niko nema koliko je imamo mi”

    “Hrane niko nema koliko je imamo mi”

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas u Ohridu, gde je otvoren samit regionalne inicijative Otvoreni Balkan, da nas sve čeka jedna od najtežih zima.

    Međutim, kako je istakao, nema razloga za paniku, već za rad, te je predložio da se uspostave radne grupe kako bi zemlje regiona mogle međusovno da se pomažu.

    Vučić je, na pitanjen kako detaljno izgleda njegov predlog, rekao novinarima da Srbija ima najviše hrane i dobro je da može da pomogne svima u regionu, da budu sigurni da im neće nedostajati osnovne životne namirnice, kao što su žitarice, brašno, ulje, šećer.

    “Svega ima Srbija u dovoljnim količinama i to ne samo za sebe”, dodao je on.

    Rekao je da može da bude problem u vezi hrane zbog spekulativnih radnji, niskih cena.

    “Da bismo sve umeli da rešavamo kao potencijalni problem važno je da formiramo radne grupe, a ne da damo ulje pa se ono pojavi u Turskoj ili Holandiji, brašno u Italiji. To ne bi bilo fer prema nama, jer smo i mi mogli da prodajemo po višoj ceni. Važno je da svim građanima obezbednimo da ima dovoljno hrane”, objasnio je Vučić.

    Rekao je da već sada svi sa užasom gledaju šta će da se događa oko energetike.

    “Zamislite da idemo na najgori scenario, da iz bilo kog razloga Rusi prekinu celoj Evropi dotok gasa, da ne možemo da uvozimo rusku naftu koja je jeftinija od bilo koje druge, koju bi morali tankerom da dovozimo do hrvatske luke, pa onda naftovodom do Pančeva”, ukazao je on.

    Vučić je naglasio da u nedostatku gasa cena električne energije skače za 320 do 350 evra po megavatu, da neće u tom slučaju biti struje nigde, pa nema ni odakle da se uzme.

    “Kada nema gasa gasne elektrane ne mogu da rade, ne mogu termoelektrane da se snabdeju. Umesto toga morate da proizvedete nove megavate, a ne možete da iskopate dovoljno uglja. U tom slučaju bi se pomagali”, objasnio je on.

    Kao primer naveo je da sa Crnom Gorom Srbija ima velike hidropotencijale, što je važno za balansiranje energije, da može da se pravi električna energija tokom zime.

    Severna Makedonija, prema njegovim rečima, treba da gradi na Vardaru velike hidro-kapacitete u budućnosti, a Srbija je spremna da razmotri da to bude rađeno zajedno.

    “Million stvari ima oko kojih možemo da razgovaramo. Niko od nas nije samodovoljan. Svi smo sa različitih strana i zbog različitih stvari u problemu i to ne svojom krivicom. Biće jedna od najtežih zima. Ali nije razlog za paniku, već za rad”, podvukao je on.

    Vučić je istakao da će ključni faktor biti finansije.

    “Kako da finansiramo to sve. Ako kupujete milion kubnih metara gasa po ceni od 5.000 dolara, to bi bilo pet miliona dolara dnevno. Ko će to da plati. Zato sada u naša skladišta upumpavamo gas da bi nešto sačuvali. Neko će da pita što trošite pare sada? Zato što nećemo imati ništa ako to ne uradimo”, objasnio je on.

    Vučić je rekao da Srbija ima najnižu stopu javnog duga u regionu, ali je dodao da je teško izaći na finansijsko tržište.

    “Čekam da vidim po kojim uslovima je danas Mađarska izašla. Svi hoće sada na tržište. Mi za sada idemo na privatno plasiranje, jer smatramo da je situacija na finansijskom tržištu loša. Pare će netraga da nestaju na energente i hranu. I zato je važno što pre upumavanje gasa u skladišta”, rekao je on.

    Vučić je preneo da Srbija danas ima 197 miliona kubnih metara u svom skladištu u Banatskom dvoru.

    Dodao je da Srbija ne može da povuče više od pet miliona kubnih metara dnevno.

    “Sada imamo iz dva skladišta, iz mađarskog dela možemo da povučemo po šest miliona kubnih metara dnevno, a iz našeg pet miliona, a naša potrošnja u januaru i februaru je 14 miliona kubnih metara dnevno, što je za tri više nego što raspolažemo. Sve to treba rešiti”, objasnio je on.

    Vučić je kazao da će nas dogovor o skladištima sa Mađarima koštati više od 600 miliona evra.

    “O ogromnom novcu je reč da bismo se pripremili za zimu”, zaključio je on.

    Beograd će ponuditi Prištini struju za lignit sa KiM
    Vučić je rekao da će Srbija ponuditi Prištini barter aranžman za isporuku lignita sa KiM u zamenu za struju, ili da ga Srbija plati novcem.

    “Mi smo bili spremni da ponudimo barter Prištini da mi uzememo značajne količine kvalitetnog lignita, a da isporučimo struju. Ako nećete tako može i za pare. Nikakav nam problem nije i spremni smo da razgovaramo o tome”, rekao je Vučić novinarima u pauzi samita Otvoreni Balkan u Ohridu.

    Dodao je da je Srbija nabavila u Banovićima 100.000 tona uglja što je dovoljno za pet dana tokom zime, jer se na 70.000 tona domaćeg uglja doda još 20.000 tona za proizvodnju struje.

    “Mi smo danas o tome razgovarali. Verujem da ćemo sesti da razgovaramo o tome sa njima, kao što ćemo da pričamo i o nabavci struje. Ono što mi nudimo kao apsolutnu sigurnost za sve je hrana, jer niko je nema u dovojnim količinama kao mi. MI smo spremni svima to da ponudimo. Niko neće imati ni gasa koliko ga mi imamo, ali nas sankcije ubiše, tako da ćemo biti u ozbiljnom problemu i to samo zajednički možemo da rešavamo”, rekao je Vučić.

    Na pitanje novinara o čekanju putnika na prelazu Tabanovci i turističkoj sezoni koja počinje, on je odgovorio da će se razgovarati o autorizovanim ekonomskim operaterima koji prolaze dobro na granicama.

    “To su veliki proizvođači i trgovci iz sve tri zemlje. Oni prolaze odlično, oni su zadovoljni. Moramo da nastavimo da širimo taj broj autorizovanih ekonomskih operatera, to je važno za naše privrede i za njihove operativne troškove”, rako je Vučić.

    Dodao je da će do 1. jula na Tabanovcima da bude postavljen bar jedan kontejner gde bi putnici brzo prolazili granicu.

    “Već smo to postavili, ali nije dovoljno dobro i pokušaćemo da to rešimo u narednih mesec i po dana, da ljudi stvarno osete da bar tu granicu prolaze bez problema. Kao i granicu između Severne Makedonije i Albanije, jer veliki broj naših ljudi ide preko Severne Makedonije u Albaniju na more, objasnio je Vučić.

    Pre konferencije za medije, potpisani su i mnogi sporazumi i memorandumi.

  • Vučić posle važnih sastanaka: “Imaćemo probleme”

    Vučić posle važnih sastanaka: “Imaćemo probleme”

    U Ohridu je danas zvanično otvoren samit regionalne inicijative Otvoreni Balkan.

    Samitu prisustvuju predsednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Severne Makedonije i Albanije, Dimitar Kovačevski i Edi Rama, kao i zvaničnici Crne Gore i BiH.

    Predsednik je rekao da je imao sastanke sa predstavnicima zemalja koji nisu još uvek zvanične članice Otvorenog balkana.

    “Poziv smo uputili Crnoj Gori, uskoro će biti poslate i BiH”, rekao je Vučić.

    Kako kaže, sinoć je pokrenuta ideja oko pravljenja radnih grupa i timova koji bi analizirali situaciju u kojoj se region nalazi i kako bi sebi mogli da pomognemo.

    Vučić je rekao da se priprema veliki sajam vina, hrane i turizma u Beogradu i dodaje da bi voleo da naredni susret bude negde na jugu Srbije.

    “Bitno je da nađemo zajednički pristup za rešavanje problema”, rekao je Vučić.

    “Kada smo zajedno, onda smo mnogo, mnogo jači. Srbija ima najviše hrane, brašno ulje šećer, svega toga imamo”, poručio je predsednik Vučić na početku obraćanja medijima.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da se već sada “sa užasom gleda” na to šta će se događati oko energetike.

    Poručio je da u regionu moramo da sarađujemo bliže, tešnje, da pripremamo veliki Sajam vina, hrane i turizma u Beogradu, a da se organizuje sledeći sastanak u Vranju ili Leskovcu, na jugu Srbije.

    “Da vidimo kako da pomognemo građanima svih naših zemalja, da zajednjički pristupamo rešavanju problema. To je važno za ljude”, rekao je Vučić.

    Primetio je da je dobro što je Francuska odustala od remonta sedam nuklearnih elektrana, što će deflatorno da deluje na cenu struje, i ohrabrujuće je pred nadolazeću zimu u celoj Evropi.

    “Ali, svi ćemo da imamo probleme i videćemo kako da ih rešavamo. Ali, kada smo zajedno, onda smo mnogo, mnogo jači i to je važna poruka koju smo danas poslali”, rekao je Vučić.

    O pisanju hrvatskih medja
    Govoreći o saradnji sa liderom opozicije Draganom Đilasom, Vučić je rekao da je to uvredljivo za pripadnike opozicije i da se ne osvrće na ta pisanja.

    “Govorili su pre izbora da prava opozicija ne učestvuje na izborima, a šta je sad”, upitao je Vučić.

    “Ako bih verovao svakom izveštaju i svakom rečju ne bih se bavio ovim poslom”, dodao je on.

    Predsednik Srbije se dotakao konstantnih napada na Srbiju i njega lično koji stižu iz susedne Hrvatske.

    “Ja mislim da su Hrvati za jednu stvar u pravu, najgore je da nemaš svoj stav. E kad mi budu pokazali za šta su imali svoj stav, osim negativnog prema Srbiji, a ne stav čopora… Ja ga nisam zapazio”, rekao je Vučić.

    O inicijativi Otvoreni Balkan
    Govoreći o onicijativi Otvoreni Balkan Vučić je rekao da je to inicijativa ljudi iz regiona, da, kako je rekao, sami odlučujemo o svojoj sudbini i budućnosti.

    “Koliko je značajno i normalno da moramo da razgovaramo. Balkan treba da pripada balkanskim narodima. Teško je srušiti Otvoreni Balkan, vrlo smo čvrsto opredeljeni da čuvamo mir i sigurnost. Ostvarili smo veće poverenje između Beograda, Skoplja i Tirane. Osim stava o Kosovu, mi nemamo nijedan bilateralni problem”, kazao je predsednik.

    Vučić je rekao da će od septembra sve biti prihvaćeno i sprovedeno u delo, kada su u pitanju nostrifikacije diploma između Srbije, Albanije i S.Makedonije.

    Kako kaže, najbitnije je da sami odlučujemo o svojoj sudbini i da sami pravimo svoju budućnost. Dodaje da je važno da ljudi koji ovde žive znaju koliki je značaj da možemo da razgovaramo i da smo jedni drugima najbliži i da treba da se pomažemo.

    “Balkan treba da pripada balkanskim narodima, to velike sile nikada nisu htele da dozvole. Interes balkanskih naroda treba da bude naš, a ne velikih sila. Mi njime treba da se rukovodimo. Briga me za tuđe interese”, rekao je Vučić.

    Ističe da je Otvoreni Balkan danas teško srušiti, ne postoji sila koja može da nas sada nagovori da izađemo iz njega.

    “Nema tu velike filozofije, čvrsto smo opredeljeni da čuvamo mir i stabilnost i zajedničku budućnost. To je inicijativa za budućnost”, rekao je Vučić.

    Vučić je rekao da Srbija brine o drugima i brine o obrazu drugih, taman onoliko koliko njima ne da da udare po našem obrazu.

    Samitu prisustvuju i premijeri Severne Makedonije i Albanije, Dimitar Kovačevski i Edi Rama, kao i crnogorski premijer Dritan Abazović i predsedavajući Saveta ministara BiH Zoran Tegeltija.

    “Radimo na boljoj perspektivi regiona i razvoju OB”
    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je danas u Ohridu sastanku lidera Otvorenog Balkana sa predstavnicima međunarodnih organizacija.

    “Razgovarali smo sa predstavnicima Atlantskog saveza, USAID-a (Agencije SAD za međunarodni razvoj), Evropske komisije, Ambasade SAD u Srbiji i drugim međunarodnim organizacijama o tome kako da još bolje zajedno radimo na unapređenju perspektive našeg regiona, kao i o razvijanju dodatnih potencijala inicijative Otvoreni Balkan”, naveo je Vučić na Instagram nalogu “buducnostsrbijeav”.

  • Abazović komentarisao zabranu preleta Lavrovu

    Abazović komentarisao zabranu preleta Lavrovu

    Crna Gora je suverena država i ponaša se u skladu sa sankcija kojima se pridružila i koje su na snazi, poručio je danas u Ohridu crnogorski premijer Dritan Abazović odgovarajući na pitanje zašto je Podgorica zabranila prelet avionu šefa ruske diplomatije Sergeju Lavrovu, uoči njehove najavljivane posjete Beogradu.

    “Mi smo suverena država, ponašamo se u skladu sa pravilima, sankcije su na snazi, i to znači da prelet aviona ruskih političara preko našeg neba nije moguć”, rekao je Abazović novinarima u Ohridu.

    On je naveo da mu je žato što na tlu Evrope postoji rat, što je Ruska Federacija izvršila agresiju na Ukrajinu, i naglasio da Crna Gora želi i navija za mir.

  • “Ubio sam 3 djevojke, tijela su raskomadana i zakopana u poljima”

    “Ubio sam 3 djevojke, tijela su raskomadana i zakopana u poljima”

    Nove dojave o bombama u Beogradu počele su da stižu u ranim jutarnjim časovima, a mejl sa istom sadržinom stigao je na adrese više različitih škola.Ne mogu u potpunosti da razumijem šta me tjera da napišem ovo pismo. Ovo će možda biti neophodno da bi se ostavilo bar neko objašnjenje za mnoge radnje. Četvrtak, 11. novembar 2021. Beograd, uveče. Vidio sam mladu djevojku. U meni se sve “srušilo”, a ja sam jurio za njom. Čuvši moje korake, okrenula se, ali ja sam je sustigao, zgrabio za vrat i odvukao na smetlište. Počela je da se opire, a onda sam joj prerezao vrat nožem. Počinio sam tri slična ubistva mladih djevojaka u Srbiji. Tijela su raskomadana i zakopana u poljima. Samo sam pokušao da posao obavim brzo i bezbolno – navodi se u mejlu koji su primile škole širom Beograda.

    Dalje je dodao da je umoran od ovog užasnog života.

    – Ništa se ne mijenja – svi mi se smiju, niko ne vidi za šta sam sposobna. Ja nemam budućnost. Imam oružje. Mnogo oružja. Ubiću se, odnijevši što više života. Ako postoji raj na svijetu, onda će djeca sigurno otići tamo, a ako nema raja, onda ću ih spasiti od patnje ovdje na zemlji – navodi se u mejlu, piše Danas.

    Dojavu o postavljenoj eksplozivnoj napravi dobilo je više od 200 osnovnih i srednjih škola širom Beograda, kao i jedan vrtić, a planirano je da nastava bude onlajn u većem broju škola.