VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Kurti u poruci Srbima: Sve spremno za zamjenu tablica, ovo je veliki ustupak

    Kurti u poruci Srbima: Sve spremno za zamjenu tablica, ovo je veliki ustupak

    „Poštovani sugrađani, nalazim se u centru za registraciju vozila u Prištini i molim za vašu pažnju“, riječima na srpskom u novoj video poruci, ovog puta direktno se premijer Kosova Aljbin Kurti obratio građanima na Sjeveru Kosova.
    Kaže da će se od 1. avgusta do 30. septembra u tom, kao i u ostala 33 opštinska centra za registraciju, organizovati proces registracije vozila, a time i „prelaz sa ilegalnih tablica na one važeće prema zakonima naše države – tablice sa oznakom RKS“, prenosi KoSSev.

    Podsjetio je na nedavnu odluku kosovske vlade o onom što se na Sjeveru tumači kao preregistracija srpskih tablica gradova na Kosovu i Metohiji na tablice „RKS – Republika Kosovo“.

    „Kojom se teži uspostaviti zakonitost a time i vladavina prava“, sada kaže kosovski premijer i dodaje: „Na ovaj način garantujemo prevlast zakona nad politikom i interesima pojedinaca što je u interesu svakog građanina naše zajedničke države“.

    Upravo radi osiguranja što lakšeg procesa registracije ovakvih vozila, Kurti je naglasio da je učinio „veliki ustupak“, da ne budu podvrgnuta carinjenju.

    „Ovo je veliki ustupak, imajući u vidu da bi carinska naplata na samo jednom vozilu prosječno bila oko 5.000 evra. Isto tako tokom prve registracije se neće tražiti tehnički pregled vozila, a opštine mogu da odluče da odbiju i po 10 evra na ime takse“, saopštava Kurti.

    Objašnjava da će kosovski MUP donijeti administrativno uputstvo kojim će se detaljno regulisati svaki korak ka registraciji da bi se građanima olakašale „komplikovane radnje“.

    Birokratske procedure neće biti prepreka registraciji i time poštovanju zakona, takođe navodi.

    Naglasio je da je ovaj proces registracije od velike važnosti i kao takav je na „korist svima“.

    „Vi ćete kroz jednostavan postupak i olakšice registrovati vozila skladno zakonu i pravilima u svojstvu savjesnih građana a vlada će uspostaviti jednakost za kojom težimo svi u svakom segmentu“, zaključio je Kurti.

    Video poruka sa Kurtijevog Fejsbuk profila uslijedila je nakon ovonedjeljne odluke kosovske vlade da se registarskim tablicama Republike Srbije za gradove na Kosovu i Metohiji – „PR“, „KM“, „PZ“, „GL“, „UR”, „PE”, „DA” ili „ĐA” omogući preregistracija na RKS, i to od 1. avgusta do 30. septembra, a takođe i zamjena srpskih ličnih karata sa deklaracionim listom – sve dok se sa njima boravi na Kosovu.

    Petković: Srpske tablice nisu nelegalne

    Direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Petar Petković poručio je Kurtiju da srpske tablice na Kosovu nisu nelegalne, već da postoje na osnovu zakona države Srbije i sporazuma iz Brisela, a da je jedino nelegalno Kurtijevo nepoštovanje i gaženje sporazuma.

    „Srpske tablice na Kosovu i Metohiji nisu nelegalne, već postoje na osnovu zakona države Srbije i sporazuma iz Brisela. Jedino što je nelegalno jeste Aljbine Kurti, nepoštovanje i gaženje sporazuma, a nikako ‘KM’ tablice! Ova provokacija i pokušaj oduzimanja srpskih vozila neće proći“, napisao je Petković na Tviteru.

  • Rama: Dio nove luke Porto Romano u Draču biće baza NATO

    Rama: Dio nove luke Porto Romano u Draču biće baza NATO

    Albanski premijer Edi Rama potvrdio da će dio nove luke Porto Romano u Draču biti baza NATO.

    Rama je to rekao po povratku sa NATO samita održanog u Madridu.

    Inače, Luka Porto Romano je planirana da bude najveća trgovačka luka na Jadranu, ali je Rama rekao da će imati i vojni dio.

    “Uskoro se vraćamo u Brisel da nastavimo razgovore o našem predlogu za uspostavljanje pomorske baze NATO-a u novoj luci Drač”, rekao je Rama, prenijeli su albanski mediji.

    On je dodao da će vojnu bazu graditi i sufinansirati Albanija i NATO.

  • Skoro dvije trećine hrvatskih građana je za dobre odnose sa Srbijom

    Skoro dvije trećine hrvatskih građana je za dobre odnose sa Srbijom

    Skoro dvije trećine hrvatskih građana smatra da bi Hrvatska i Srbija morale da imaju dobre međusobne odnose (65,4 odsto), dok je 11 odsto protiv takvog stava, rezultati su istraživanja koje je za hrvatski RTL uradila agencija Promocija plus.

    Žene su češće zagovornice takvog odnosa (67,6 odsto), kao i najmlađa populacija (70,2 posto) i najobrazovaniji (75,8 posto), te građani koji žive u Sjevernojadranskoj regiji (71 posto).

    Članstvo Hrvatske u NATO, prema ovom istraživanju, podržava 54,9 posto građana, dok se 17,8 posto ispitanika ne slaže s hrvatskim članstvom u Alijansi.

    Muškarci su češće za članstvo od žena (58,3 odsto prema 51,8 odsto), te mlađi u odnosu na najstarije.

    Polovina hrvatskih građana (47,8 posto) smatra kako je članstvo u EU donelo Hrvatskoj više dobrih nego loših stvari, njih 18,5 odsto se ne slaže s takvim stavom.

    Muškarcima je češće nego ženama prihvatljiv ovaj stav o korisnosti članstva (52,5 odsto prema 43,5 odsto), dok je najveća koncentracija zagovornika korisnosti članstva zabilježeno u starosnoj grupi od 31-40 godina (52,5 posto), te među najobrazovanijoj populaciji (53,5 odsto).

  • Vulin: Ne vidim ništa istorijsko u poseti Abazovića

    Vulin: Ne vidim ništa istorijsko u poseti Abazovića

    Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin ocijenio je danas da nedavna posjeta predsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića Srbiji ne predstavlja nikakav istorijski momenat, da je on dobrodošao u Srbiju, ali da bi mu bilo drago da vidi da Crna Gora jednom povuče neki potez koji nije antisrpski.

    “Tenzije uvek treba da se smanjuju. Šta će predsednik Vlade Crne Gore nego da dođe u Srbiju, šta tu ima neprirodno i istorijsko”, rekao je ministar Vulin za TV Pink.

    Govoreći o naredbi predsjednika Vučića o povlačenju posebne mjere za poslanike crnogorskog parlamenta prilikom ulaska u Srbiju, ministar je objasnio da one nikada nisu bile primijenjene na građane Crne Gore, koji su u Srbiji dobrodošli, već na poslanike koji su glasali da je Srbija genocidna država.

    “Predsednik Aleksandar Vučić me nije molio, izdao je naređenje. On je predsednik svih Srba, a ja kao ministar unutrašnjih poslova sam dužan da slušam i poštujem odluke predsednika svih Srba. Ovo je organizovana i uređena država, nismo mi Crna Gora”, kazao je ministar Vulin.

    Naglasio je da sve te koji su glasali u crnogorskom parlamentu za to da je Srbija genocidna država treba da bude sramota.

    “Sram ih bilo i ne znam šta traže u Srbiji. Ne znam kako ih nije sramota da dođu na Vračar da obilaze svoje stanove i da vide hoće li još nešto kupiti u, kako oni misle, odvratnoj genocidnoj državi koja je napravila genocid u Srebrenici. Sram ih bilo, žao mi je što dolaze u Srbiju i što se prave kao da ništa nisu glasali i uradili”, kazao je ministar Vulin.

    Prema njegovim riječima, svaki put kada su poslanici Crne Gore dolazili na granicu sa Srbijom i kada je na njih primijenjena mjera, prvo što su radili jeste da su se pozivali na veze, uticaje, kako su moćni i uticajni u Srbiji.

    “Kako vas nije sramota, vi ste glasali da je to genocidna tvorevina. Parlament Albanije nije glasao za to da je Srbija genocidna, a vi ste glasali za to. I onda dođete na Vračar ne biste li obišli deset stanova, ili kupili jedanaesti”, rekao je Vulin.

    Naglasio je da Srbija i Crna Gora treba da imaju dobre odnose, da je puno Srba u Crnoj Gori i građana Crne Gore u Srbiji i da dvije države treba da imaju najbolje moguće odnose, ali da se ne možemo praviti da je to nešto previše srdačno i da će Crna Gora na prvoj krivini, bude li trebalo nešto loše da se desi Srbiji, uraditi baš to što se od nje traži.

    “Ne sumnjajte da će ovi što su glasali za Rezoluciju o Srebrenici, a toliko im je stalo da uđu u Srbiju sa diplomatskim pasošem, opet glasati protiv Srbije gde god budu mogli”, ocijenio je Vulin, kako je naveo MUP.

  • Milanović: Vrijeme je da se Amerikanci sklone iz BiH

    Milanović: Vrijeme je da se Amerikanci sklone iz BiH

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da on u Madridu na sastanku NATO zemalja nije glasao o ulasku Finske i Švedske u ovaj savez već da će se to uraditi na nivou šefova misija koji će dobiti punomoć od hrvatske vlade.

    Predsjednik Hrvatske rekao je da Izborni zakon BiH nije tema kojom se trebaju baviti Amerikanci.

    “Ovo nije tema koju će uređivati Amerika, i ne treba. Vrijeme je da se maknu iz BiH. Evropa da”, rekao je Milanović.

    Dodao je da je tokom NATO samita neke stvari rekao mrvicu oštrije nego što je preneseno u medijima, u smislu kako je kazao “hrvatskog oslobađanja Bosne i Hercegovine.

    Milanović je rekao da Hrvatska nema jedinstven stav te da u Madridu nije mogao ništa.

    “Tamo se nije glasalo, kako kažu ovi koji lažu. Glasaće se sljedeće sedmice” rekao je.

    “Sada je sve na hrvatskom saboru”, dodao je.

    Na kritike Mostove saborske zastupnice Marije Selak Raspudić da ništa nije učinio u Madridu po pitanju Izbornog zakona rekao je kako je od nje očekivao više.

    “Moj stav je da bih učinio sve da se promijeni Izborni zakon u Madridu. Pustite Selak Raspudića, ljudi govore stvari koje ne čitaju, ne razumiju. Koliko sam puta rekao da moje mogućnosti i ovlasti u jednom trenutku prestaju i da ne mogu spriječiti da netko u ime Hrvatske potpiše taj ugovor. Sve će na kraju doći u Sabor i Sabor će o tome odlučivati. Moja poruka im je: Nemojte to napraviti. Netko kaže da sam se poigravao nečijim osjećajima, to kažu ljudi koji nemaju trunke emocije o životu. Što sam još trebao reći? Što je to trebalo napraviti u Madridu”, rekao je Milanović.

  • Tolkač: Srbija da se pridruži sankcijama protiv Rusije

    Tolkač: Srbija da se pridruži sankcijama protiv Rusije

    Ambasador Ukrajine u Srbiji Volodomir Tolkač pozvao je danas Srbiju da se pridruži sankcijama Evropske unije protiv Rusije i da, kako je rekao, ne bude ”crna rupa” kada je reč o evropskim sankcijama.

    Tolkač je na konferenciji “Mesto Srbije u evroatlanskoj zajednici”, koju organizuje Evroatlanski savet Srbije, rekao da Ukrajina boreći se protiv ruske agresije ne brani samo svoju teritoriju, već demokratske vrednosti, slobodu i budućnost cele Evrope.

    Zahvalio je Srbiji što se pridružila rezoluciji Generalne skupštine UN kojom se osuduje agresija Rusije na Ukrajinu navodeći da je Srbija izabrala evropske vrednosti.

    ”Pozivamo sve da podrže borbu ukrajinskog naroda, jer će naša pobeda biti pobeda za sve u Evropi, pa i Srbiju”, rekao je ambasador.

  • Abazović poručio da Srbija i Crna Gora ulaze u novu eru odnosa

    Abazović poručio da Srbija i Crna Gora ulaze u novu eru odnosa

    Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović izjavio je da je najbolja vijest poslije dvodnevne posjete Beogradu, tokom koje je razgovarao sa najvišim zvaničnicma Srbije, to što su, kako kaže, konstatovali da Crna Gora i Srbija ulaze u novu eru odnosa, koji treba da budu mnogo bolji nego što su bili ranije.

    Abazović je rekao da su odnosi dvije zemlje neopravdano bili opterećeni u prethodnom periodu.

    – Došli smo do dva-tri konkretna rješenja vezano za platni promet. Krećemo sa platnim prometom, odnosno procedurom za rješavanje platnog prometa između dvije države – kazao je Abazović u intervjuu za RTS.

    Istakao je da su obezbijedili i nesmetan izvoz hrane iz Srbije prema Crnoj Gori, čime će, kako kaže, biti umanjena potencijalna kriza.

    Abazović je naveo da su ostala i neka pitanja koja tom posjetom nisu mogla biti riješena, ali koja su, kako kaže, na stolu i koja će, ako bude ovakve energije, sigurno biti riješena u narednom periodu.

    – Mi bismo voljeli da preko noći možemo sve da riješimo, ali ako imamo kontinuitet dosta nategnutih odnosa, po meni neopravdano, onda mislim da je ovo značajan korak unapred, više koraka unapred – naglasio je crnogorski premijer.

    Kada je riječ o Temeljnom ugovoru koji Crna Gora treba da potpiše sa SPC, a čiji je radni tekst objavljen neposredno pred njegovu posjetu Srbiji, Abazović je podsjetio da se na tom dokumentu u Crnoj Gori radi od 2012. godine.

    – Bez obzira što i tamo postoje ljudi koji imaju tu kolektivnu amneziju, koja je produkt političkih interesa, a ne baš zaborava, radi se u kontinuitetu, radilo se 10 godina. Meni je žao što se to nije završilo u nekom prethodnom periodu, vjerovatno onda ne bismo danas razgovarali o ovome, ali 43. Vlada je odlučna da sva pitanja, a narocito ona koja značajnije opterećuju javnost, tretira odmah – rekao je Abazović.

    Naglasio je da će imati jednak tretman prema svim vjerskim zajednicama i da, kako i Ustav predviđa, država treba da se bavi državnim poslovima, pošto je sekularna, a crkva, dodao je, da se bavi svojim poslovima.

    Abazović je najavio je da će Temeljni ugovor biti potpisan u Crnoj Gori, u terminu o koji će tek biti dogovoren.

  • Milanović upozorio na opasnost od destabilizacije BiH

    Milanović upozorio na opasnost od destabilizacije BiH

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović upozorio je lidere NATO, koji su danas završili trodnevni samit u Madridu, da bi destabilizacija Bosne i Hercegovine mogla imati ozbiljne implikacije za region i NATO.

    Milanović je, navodi se u saopštenju iz njegovog kabineta, u govoru želio da skrene pažnju na neke ozbiljne bezbjednosne probleme koje Hrvatska ima na zapadnom Balkanu, tačnije u Bosni i Hercegovini, prenosi Hina.

    “Događaji u Bosni i Hercegovini imaju direktan uticaj na naš nacionalni interes i sigurnost. Daljnja destabilizacija Bosne i Hercegovine imaće ozbiljne implikacije za širi region i NATO. Nadamo se da nece biti prekasno da preokrenemo situaciju”, rekao je Milanović u obraćanju šefovima država ili vlada država članica NATO.

    Milanović je kazao da se bosanskohercegovackim Hrvatima sistemski onemogućuje biranje njihovih legitimnih predstavnika i time se postepeno obespravljuju.

    “Jednostavno rečeno – Izborni zakon mora se promijeniti. Visoki predstavnik to može da učini potezom pera, koristeći svoja tzv. Bonska ovlašćenja. Ukoliko Visoki predstavnik neće da se bavi takvim ključnim pitanjima, njegova uloga sasvim gubi smisao”, rekao je Milanović.

    On je pozvao da se kreiranje politike prema BiH vrati na nivo državnika kako je bilo u vrijeme zaključivanja Dejtonsko/Pariskog sporazuma.

    Dodao je da se pritom ne smije zanemariti zabrinjavajuće stanje u BiH i na zapadnom Balkanu.

    Milanović je tokom samita u Madridu imao bilateralni razgovor s finskim predsjednikom Saulijem Ninistom i sa švedskom premijerkom Magdalenom Anderson.

  • Dodik 4. po popularnosti u Srbiji, ispred njega dva strana lidera

    Dodik 4. po popularnosti u Srbiji, ispred njega dva strana lidera

    “Aleksandar Vučić je samo za jedan procenat popularniji u Srbiji od (Vladimira) Putina, što govori da Putin ne da bi ušao u drugi krug kad bi mogao da se kandiduje u Srbiji, nego bi možda i pobijedio Vučića, ali treba razumjeti i tu vrstu kauzalnosti – da je Vučić svoj kult ličnosti gradio stalnim pozivanjem na Putina”, rekao je Zoran Panović na predstavljanju istraživanja Demostata.

    Istraživanje je pokazalo da je Milorad Dodik (28 posto) najpopularniji srpski lider poslije Vučića, a da se Viktor Orban (37 posto) percipira kao domaći lider, dodajući da je to već jedna vrsta političkog fenomena, kaže Panović.

    Tačno 46 posto ispitanih najviše povjerenja ima u Aleksandra Vučića, po šest posto najviše vjeruje Zdravku Ponošu i Ivici Dačiću, a 27 posto ispitanih nema povjerenja ni u jednog političara, navedeno je. Od svjetskih lidera najbolje mišljenje ispitanici imaju o Vladimiru Putinu (45 posto), Xi Jinpingu (12 posto) i Emmanuelu Macronu (11 posto).

    Izvor : Radio Slobodna Evropa
    Rusi su najpopularniji među Srbima, a slijede Grci, kad su u pitanju narodi. Francuzi polako sa (Emmanuelom) Macronom obnavljaju kapital povjerenja kod Srba, dodaje.

    Istraživanje je sprovedeno između 13. i 22. juna, a u njemu su učestvovala 1.203 građanina.

    Kada bi sutra bio održan referendum za ulazak Srbije u Evropsku uniju, 34 posto građana bi glasalo za, ali samo 17 posto misli da bi trebalo učiniti određene ustupke zbog napredovanja ka EU, dok je protiv ulaska u EU 51 posto ispitanika, rečeno je na predstavljanju rezultata istraživanja Demostata.

  • Priština odustala od zahtjeva za članstvo u Interpolu

    Priština odustala od zahtjeva za članstvo u Interpolu

    Priština je odustala od apliciranja za članstvo Kosova u Interpolu, jer ne može da obezbijedi dovoljnu podršku na Generalnoj skupštini ove organizacije u oktobru, u Indiji.
    Kako “Novosti” saznaju iz diplomatskih izvora, vladi Aljbina Kurtija je iza zapadnih centara moći sugerisano da će u slučaju da podnesu zahtjev za članstvo ponovo doživjeti debakl i da sad nije trenutak da se upuštaju u ovu avanturu.

    I Kurti je svjestan da ne bi bilo dobro da u Interpolu doživi još jedan debakl, posebno imajući u vidu nedavni pokušaj da otvore vrata Savjeta Evrope koji je takođe prošao neslavno. Inače, najveći pokrovitelji kosovske nezavisnosti, prije svih Njemačka i Francuska u startu su se protivile da Priština podnese zahtjev za članstvo u SE u ovom trenutku, s obzirom na delikatne geopolitičke okolnosti zbog ukrajinsko-ruskog sukoba. Nezadovoljatvo Zapada dosolila je i činjenica što je Priština ovaj potez povukla bez detaljnih konsultacija sa njima.

    Protiv da Kosovo aplicira za SE bila je i Ukrajina, jer smatra da bi to dalo mogućnost Krimu i Donbasu, da kao međunarodno nepriznate teritorije, takođe podnesu zahtkev za SE.

    Izvori “Novosti” tvrde da Kurti, poslije neuspjeha u SE, dogovora oko mape puta za sprovođenje sporauzama o energetici koji ne ide na ruku Prištini, i izvesnog debakla ako se upuste u priču o članstvu u Interpolu, pokušava da napravi nešto što će mu donijeti poene na domaćoj političkoj sceni. Zato i pokušava da pokaže “mišiće” zabranom srpskih ličnih karata i registarskih tablica.