Kategorija: Region

Vučić poručio: Na zahtjev iz Rezolucije odgovaramo pristojno- nećemo

Predsjednik Aleksandar Vučić poručio je danas da neće ni da razmatra zahtjev Evropskog parlamenta u vezi sa Kosovom i Metohijom.

Vučić je, na pitanje kako će odgovoriti na zahtjev iz Rezolucije o Srbiji Evropskog parlamenta u kojem je navedeno da se očekuje od “Srbije i Kosova da potpišu sporazum o normalizaciji odnosa koji bi se zasnivao na međusobnom priznanju“, što je prvi put da se međusobno priznanje pominje u zvaničnom dokumetu EU institucije, rekao da će Srbija odgovoriti “lepo, pristojno i učtivo”, da to – neće.

“Ne pada nam napamet. Nećemo da razmatramo” dodao je on, rekavši da mu više učtivih odgovora ne pada na pamet.

Na pitanje da li će pristati da ide na dijalog sa Aljbinom Kurtijem, Vučić je kazao da hoće, ali da ga niko nije zvao, i da tu ne vidi neki smisao.

Na konstataciju da ga je na dijalog sa Kurtijem pozvala izvjestilac Evropskog parlamenta za Kosovo Viola fon Kramon , kazao je: “Ako to ona očekuje…”.

“Ali mislio sam da Miroslav Lajčak treba da me zove”, naglasio je on.

6 Jula, 2022
Vulin: Za sankcije Rusiji, EU nam kao nagradu nudi da priznamo tzv. Kosovo

U istom izvještaju u kome se poziva na poštovanje međunarodnog prava, Evropski parlament je zatražio od Srbije da se priključi ratu Zapada protiv Rusije, ali i da priznamo takozvano Kosovo, izjavio je danas ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin.

Ističe da “za ulazak u neprijateljstvo sa Rusijom, vekovnom, a često i jedinom saveznicom u najtežim trenucima našeg postojanja, Evropska unija nam kao nagradu nudi da priznamo Kosovo kao državu”.

“Sigurno u Evropskom parlamentu ima nekog ko misli da bi to Srbija prihvatila, ali takav um još medicinski nije dokumentovan. Licemerje nije bolest, da jeste Evropskom parlamentu bi bila potrebna kolektivna terapija. Evropska unija se od izbijanja sukoba u Ukrajini ponaša ne kao savez država, već kao skup teritorija koje nemaju ni svoju politiku, ni svoje interese, zato im Srbija kao samostalna zemlja toliko i smeta”, naveo je Vulin u saopštenju.

“Dok Aleksandar Vučić vodi Srbiju, mi ćemo biti država i nećemo postati deo antiruske histerije, baš kao što nećemo priznati takozvano Kosovo. Čak i da ispunimo sve što licemeri iz Evropske unije od nas traže, da li nam bilo ko garantuje da je ucenama kraj, da li nam bilo ko garantuje da sledeći zahtev nije poništavanje Republike Srpske ili koliko će se još čekati da se od nas zatraži da na oltar evropskih vrednosti priložimo živote srpskih vojnika u borbi sa Rusijom. Jedino što bi Evropska unija od Srbije mogla da zatraži je da se Srbija dosledno pridržava međunarodnog prava, šteta što to Evropski parlament nije tražio od sebe”, izjavio je Vulin.

On je to rekao komentarišući što su poslanici Evropskog parlamenta usvojili rezoluciju u kojoj se navodi da će napredak Srbije ka EU direktno zavisiti od jačanja vladavine prava i usklađivanja sa evropskom spoljnom i bezbjednosnom politikom, što uključuje uvođenje sankcija Rusiji, te da se od Srbije očekuje potpisivanje pravnoobavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa sa Kosovom “zasnovanog na međusobnom priznanju”.

6 Jula, 2022
Vučić poručio da će Srbija sačuvati mir, uprkos velikim pritiscima

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je danas u Ivanjici da će Srbija, uprkos velikim pritiscima koji slijede u vezi sa Kosovom i Metohijom i sankcijama Rusiji, čuvati mir, ali i slobodu da samostalno odlučuje u interesu svojih građana.

On je naglasio da Srbiju čeka teška zima, ali da se trudi da omogući dovoljno energenata za sve.

Vučić je ukazao da se za tešku zimu već uveliko pripremaju i ozbiljne zemlje poput Njemačke, koja već ograničava toplu vodu svojim građanima i Holandije.

Mnogo će teško biti u svakom smislu. I zato vas ja molim da mi budemo jedinstveni, da znamo da to nema veze sa nama da su to problemi koji su uvezeni zbog svetskog sukoba koji postoji – rekao je Vučić.

On je ukazao da sukob u Ukrajini nije lokalni kako neki pričaju, već da tamo ratuju svi protiv svih.

– I niko neće da pusti da dođe do mira zato što svi traže poraz one druge strane. I zato neće stati rat. Zato što to nije pitanje primirja već svi samo čekaju i jedino se nadaju porazu one druge strane. Pošto se oni nadaju porazu one druge strane, naše je da se uzdamo u mir, da čuvamo mir, svoje jedinstvo i svoju zemlju i da brinemo o njoj – poručio je Vučić.

6 Jula, 2022
Hrvatska izgubila spor protiv MOL-a

Hrvatska je izgubila spor protiv MOL-a u Međunarodnom centru za rješavanje investiconih sporova u Vašingtonu (ICSID), piše Večernji list.
Mađarski naftni div MOL je krajem 2013. pokrenuo postupak i tužio hrvatsku vladu tvrdeći da nije ispoštovala obaveze iz glavnog ugovora o gasnom poslovanju i iz amandamana.

Večernji navodi, pozivajući se na nezvanične informacije, da će Hrvatska morati da plati između 250 i 300 miliona dolara s kamatama. Inicijalno, MOL je tražio odštetu u iznosu od milijardu dolara.

Pali su argumenti Hrvatske o koruptivnim radnjama i isplaćenom, odnosno primljenom mitu u zamjenu za upravljačka prava MOL-a u Ini i izdvajanju gasnog biznisa, piše ovaj list i podsjeća da je u Hrvatskoj, zbog navedenih radnji, pravosnažno osuđen bivši premijer Ivo Sanader.

Sanader je dobio kaznu od šest godina, a šef MOL-a Žolt Hernadi osuđen je na dvije godine zatvorske kazne.

MOL je arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za riješavanje investicionih sporova u Vašingtonu pokrenuo 26. novembra 2013. godine, a kao razlog je tada naveo kršenje određenih obaveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj. Zahtev za arbitražu podnesen je protiv hrvatske vlade putem pravnog zastupnika, međunarodne advokatske kancelarije Veil,Manges, u skladu s Ugovorom o energetskoj povelji.

MOL smatra da hrvatska vlada nije ispunila obaveze iz Glavnog ugovora o gasnom poslovanju i njegovih amandmana na koje se obavezala početkom 2009. Država se tada obavezala da će od Ine preuzeti skladištenje i prodaju gasa i otkupljivati cijelokupnu Ininu domaću proizvodnju gasa po tržišnim cenama, u periodu od 15 godina, precizira Večernji u tekstu.

6 Jula, 2022
Selaković odgovorio Kramonovoj

Kada izvjestilac Evropskog parlamenta za Kosovo Viola fon Kramon poziva Srbiju da se jasno okrene ka EU,”ona kuca na otvorena vrata”, ali je nevolja što i Srbija i druge zemlje regiona “sve češće kucaju na zatvorena vrata”, ocijenio je ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković.

Nema potrebe da Srbiju iko podsjeća na njene obaveze u procesu evrointegracija, ali ovom prilikom podsjećamo da su obaveze, ukoliko je EU iskrena u svojim namjerama, obostrane, i da napredak koji Srbija i druge zemlje zapadnog Balkana čine treba da bude valorizovan od Brisela rekao je Selaković za Tanjug.

Selaković je istakao da će Srbija nastaviti da reformiše svoje društvo jačanjem vladavine prava i demokratskih vrijednosti, usklađujući se sa pravnom tekovinom EU upravo na način opisan u dokumentima koji definišu uslove za članstvo.

On smatra da je nepošten i nedobronamjeran svaki pokušaj da se teret krivice za probleme u odnosu EU prema Srbiji stavi na ovu zemlju čiji stav je uvijek bio i iskren i dosljedan.

– Srbija je više od dvije decenije jasno i iskreno opredijeljena za punopravno članstvo u EU, i to strateško opredjeljenje naše države ne dovodi se u pitanje – istakao je Selaković.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Kosovo Viola fon Kramon tokom debate o izveštaju o Srbiji pred Evropskim parlamentom pozvala je zvanični Beograd da se jasno okrene ka EU.

Kramonova je, takođe, ukazala predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću na “neophodnost usklađivanja sa evropskim zajedničkim pozicijama” i dodala da EU od nove vlade očekuje puno usklađivanje u oblasti spoljne politike, uključujući i uvođenje sankcija Rusiji.

6 Jula, 2022
Saopšteni konačni rezultati izbora u Srbiji

Republička izborna komisija (RIK) objavila je danas konačne rezultate parlamentarnih izbora održanih u aprilu prema kojima je Lista “Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve”, osvojila 120 mandata u Skupštini Srbije.

Stranka “Ujedinjeni za pobedu Srbije” osvojila je 38, a lista “Ivica Dačić – premijer Srbije” 31 mandat.

Konačni rezultati saopšteni su nakon nekoliko ponovljenih glasanja na jednom biračkom mjestu u Velikom Trnovcu na jugu centralne Srbije.

Saopštavanje konačnih rezultata omogućuje da od danas počne da teče zakonski rok od 30 dana za zakazivanje konstitutivne sjednice Skupštine Srbije.

Na parlamentarnim izborima učestvovalo je ukupno 19 izbornih lista od kojih je 12 prešlo cenzus.

U Srbiji su 3. aprila ove godine održani prijevremeni parlamentarni izbori i izbori za predsjednika Srbije, kao i lokalni izbori u 12 opština i dva grada, uključujući Beograd. Skupština Srbije broji 250 poslanika.

5 Jula, 2022
Milanović: Bojim se njemačkih vizija, jedino su ruske opasnije

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ponovno je prozvao Vladu Hrvatske na čijem je čelu Andrej Plenković zbog politike prema BiH ocijenivši je izdajničkom i upitao se zašto se HDZ ne bavi situacijom u BiH i lažnim kandidatima.

Milanović je rekao da u BiH vlada hipertenzija i povišeni krvni pritisak.

“Sad gledamo kako stranke, koje su bošnjačke, kandidiraju kandidate već, imamo imena i prezimena, ali time se naravno ne bavimo”, upozorio je Milanović.

Izbori u BiH biće održani 2. oktobra, a rok za podnošenje listi s imenima kandidata istekao je u ponedjeljak.

“Alijina stranka ima Hrvate za Dom naroda. Kako se to zove? Let iznad kukavičjeg gnijezda”, rekao je hrvatski predsjednik i ističe da mu neko objasni – šta rade Hrvati kao kandidati SDA na listama.

Njemački Bundestag bi tokom jula trebalo da izglasa posebnu rezoluciju kojom bi odredio poziciju Njemačke prema BiH, na što se osvrnuo i Milanović.

“Netko tko je njemački socijaldemokrat, tko je Bošnjak, radi na nacrtu deklaracije koja samo što nije prošla gdje se BiH zaziva kao građanska država, da se potaraca sve što ima neki nacionalni predznak”, rekao je Milanović i dodao da se se bojim njemačkih vizija.

“Majke mi, jedino su ruske opasnije”, dodao je predsjednik Hrvatske.

Upitao se šta radi Hrvatski sabor, samozadovoljni ljudi i HDZ.

“Na godišnjem, zivkaju okolo za nekretnine ili možda namještaju ocjene svojoj djeci, ponavljačima”, rekao je Milanović i dodao da Izborni zakon BiH nije promijenjen, te da im spremaju omču.

Osvrnuo se na političarke Zdravku Bušić, HDZ-ovu zastupnicu izabranu u izbornoj jedinici za dijasporu te evroparlamentarku Željanu Zovko.

“Što radi Zdravka Bušić koja nema veze s BiH i radi isključivo ono što joj Plenković kaže. A ova iz Brisela Zovko, kupila je stan u Splitu i uopće se ne misli vraćati u Hercegovinu. Dragan Čović živi u Mostaru. Najveći lopov Dragan Čović. Sad nije kandidat, je li to u redu? Kandidat je Borjana Krišto”, dodao je.

5 Jula, 2022
U Hrvatskoj zatvorene prve benzinske pumpe

Armando Miljavac iz Udruenja malih trgovaca naftnim derivatima u Hrvatskoj otkrio je da je zatvorio svoju benzinsku pumpu, ali i da nije jedini.

“Morali smo. Gubitak koji radimo na toj postaji… To je jedno demonstrativno zatvaranje da ljudi shvate da to nije hir, mi smo u velikim problemima. Da ne pričamo samo, htjeli smo poduzeti korake koji su neminovni u ovoj situaciji”, rekao je za HRT.

Prema njegovim saznanjima zatvoreno je još pet ili šest pumpi.

“Što zbog nedostatka i nedostupnosti goriva. Na tržišta nema dovoljnih količina, nismo ih ni dosad imali. Mi smo kao tvrtka dobivali 50 posto potrebnih količina. Bojimo se da sve ovo neće dobro završiti i da će biti poremećaja na tržištu”, naglasio je on.

Zahvalio se Vladi Hrvatske što pomaže s fiksiranjem cijena, no istakao da se i dalje radi s osjetnim gubitkom.

“Naš problem je što mi to radimo već devet mjeseci. Radimo s maržama koje nisu dostatne za pokrivanje troškova, a sad više nemamo ni novaca. Jednostavno nemamo kamo”, istakao je on.

Rekao je da ne želi posebno komentarisati izjavu ministra privrede i održivog razvoja Hrvatske Davora Filipovića da mali distributeri u novim okolnostima “samo neće zaraditi kao ranije”.

“Ljudi koji se bave ekonomijom razumiju to jako dobro. Ispada da firme koje rade s gorivom ne bi smjele zarađivati. Prema tome da smo i zaradili – mi smo za to platili porez na dobit. Trebalo bi valjda platiti još jedan porez, ne razumijem poantu ove priče”, kazao je Miljavac.

5 Jula, 2022
Šta putnici iz BiH smiju, a šta ne unijeti u Hrvatsku

Carinska uprava Hrvatske objavila je danas uputstva o tome koliko i kakve robe je moguće preneti preko granice, prema kojima žiteljima trećih zemalja, u koje spada i BiH, nije dopušten unos nikakvog mesa, mlijeka ili mliječnih i mesnih proizvoda.

Ova uputstva odnose se i na Srbiju, Crnu Goru i samoproglašeno Kosovo.

Putnicima je prema toj uredbi omogućen unos ličnog prtljaga, koji podrazumijeva lične stvari opravdano neophodne za putovanje i boravak izvan mjesta stalnog boravišta kao što su obuća, odjeća, higijenske potrepštine, mobilni elektronički uređaji, prenosi Jutarnji list.

Navodi se i da se za robu koju uvoze putnici s boravištem izvan carinskog područja Evropske unije, odobrava privremeni uvoz uz potpuno oslobađenje od uvozne carine i drugih javnih davanja.

Dodaje se i da se količinsko oslobađanje od carina, PDV-a i akciza odnosi se na proizvode poput duvanskih prerađevina i recimo važi za količinu do 200 cigareta ili 250 grama duvana za pušenje za putnike u vazdušnom saobraćaju, dok su u drumskom i željezničkom prevozu te dozvoljene količine pet puta manje.

Kada je riječ o alkoholnim pićima, na takav način moguće je, primera radi, unijeti maksimalno četiri vina ili 16 piva.

Naglašava se da te olakšice ne važe za putnike mlađe od 17 godina.

Pomenutom uredbom, kako se kaže, postoje i količinska ograničenja i zabrane uvoza hrane životinjskog porijekla koju putnici u ličnom prtljagu mogu unositi bez pregleda graničnog veterinarskog inspektora.

Navodi se i, pored ostalog, kako iz trećih zemalja nije dopušten unos nikakvog mesa, mlijeka ili mliječnih i mesnih proizvoda.

Dodaje se da je unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika moguće u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana uz uslov da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača.

Sadržaj ličnog prtljaga putnika podrazumijeva i ostalu robu, koja ne ulazi u navedenu kategoriju ličnih stvari opravdano potrebnih za putovanje kao što su, recimo, prehrambeni, higijenski i slični proizvodi za ličnu upotrebu, predmeti opšte upotrebe, potrošačka elektronika, suveniri, predmeti iz domaćinstva, luksuzni predmeti, odjeća, obuća…

Uvoz ostale robe u ličnom prtljagu putnika, koja ne ispunjava naprijed navedene uslove, podliježe obračunu i naplati uvoznih dažbina.

Ističe se da se oslobađanje od plaćanja carine, PDV-a i akciza odnosi na uvoz robe čija ukupna vrijednost ne premašuje 3.200 kuna (425 evra) za putnike u pomorskom i vazdušnom saobraćaju, 2.200 kuna (292 evra) iznosi po putniku za ostale vrste prevoza, kao i 1.100 kuna (146 evra) za putnike mlađe od 15 godina, nezavisno o prevoznom sredstvu kojim putuju. Opširnije pročitajte OVDJE.

Osoba koja želi da koristi oslobađanje od plaćanja carine prema pomenutoj uredbi, treba da podnese zahtjev nadležnom mjestu u Republici Hrvatskoj.

4 Jula, 2022
Brnabić: Skandalozna odluka Prištine i reakcija EU
Premijerka Srbije Ana Brnabić nazvala je skandaloznom, kako odluku Prištine u vezi sa srpskim registarskim tablicama i ličnim dokumentima, tako i reakciju EU tim povodom, i istakla da suština cijele priče nisu tablice, već “nastavak pritiska, terora i stalnog maltretiranja” Srba na KiM.
- Ovo je skandalozna odluka Prištine i reakcija EU, a Stano je izgovorio stvari koje su zvanična reakcija Brisela na ovo. To je strašno – rekla je Brnabić u emisiji Hit tvit na TV Pink kometarišući to što je portparol EU rekao da, prema sporazumima iz dijaloga o slobodi kretanja iz 2011. i 2016. godine, Priština ima pravo da postepeno ukine KM tablice.
Ona je istakla da se Peter Stano “nije ni udostojio da kaže nešto o Zajednici srpskih opština, ali je našao za shodno da kaže nešto o tablicama”.
- To je skandal i sramota – ocijenila je Brnaabić.
Upitana da prokomentariše reakciju opozicije nakon nedavne konferencije predsjednika Srbije Aleksandra Vucića da “Beograd pretjeruje kad podiže temperaturu zbog ove situacije i pominje Bljesak, Oluju i etnička čišćenja”, Brnabić je rekla da je to bila najotvorenija konferencija Vucića i da je bio brutalno iskren, da je u pitanju bila sama srž istine i svega što se dešava po pitanju KiM godinama i decenijama.
- I kako se Srbi na KiM tretiraju, ne samo od strane Prištine, rukovodstva u Prištini, privremenih institucija u Prištini, Albanaca na KiM, već i od strane najvećeg broja zemalja na zapadu – EU, zemalja Kvinte, što uključuje SAD – rekla je Brnabić i istakla da SAD čak imaju najkonstruktivniji, najpragmatičniji i najviše fer pristup, iako se njihov stav razlikuje od stava Srbije kada je u pitanju KiM.
Ona je istakla da suština cijele priče “nisu tablice i da svako ko misli da su suština tablice grdno se vara”.
- Suština je da se nastavlja pritisak nad Srbima na KiM, da se nastavlja teror nad njima i stalno malteretiranje i to u godini koja je počela time što su im na kraju oduzeli i pravo glasa, što je do 2022. godine bilo nezamislivo. I to pravo glasa za referendum u oblasti vladavine prava, a nakon što su garantovali da se to neće ponoviti za izbore 3. aprila, zemlje Kvinte, pa ni EU, nisu ništa mogle da urade, pa je Kurti bio toliko jak da uskrati to osnovno pravo Srbima na KiM – rekla je Brnabić.
Ona je ocijenila da su tablice samo još jedan vid pritiska i da u Prištini govore i da će oduzeti vozila i upitala da li će onda Srbi na KiM biti primorani da napuste svoje domove.
- To je suština. Zato predsjednik Srbije Aleksandar Vučić priča da nećemo dozvoliti ni novi Bljesak ni novu Oluju, kao vid brutalnog etničkog čišćenja, da se ponovi na KiM. Sve ono što je Vučić pricao na pres konferenciji i taj odnos prema Srbima na KiM i prema Srbiji Stano je potvrdio svojom konferencijom dan kasnije jer Stano nijednom rječju nije pomenuo ZSO, ni zajednica, ni srpskih, ni opština. On je pričao o sporazumu o tablicama koje nisu u Briselskom sporazumu – ukazala je Brnabić.
Ona je istakla da Briselski sporazum ima 15 tačaka, od kojih se prvih šest odnosi na ZSO.

Brnabić je istakla da se sve to dešava nakon što je postignut energetski sporazum koji je, kako je podvukla, izuzetno važan jer obezbeđuje energetsku bezbedost Srbima, posebno na severu KiM, i kontrolu nad Gazivodama i Valačom.

Brnabić je ukazala i da je preduslov u Briselskom sporazumu za taj energetski sporazum bilo da se osnuje ZSO, pa da ZSO onda registruje Elektroserver.
- Onda su svi koji su garant Briselskog sporazuma rekli da, pošto još nemamo ZSO, hajde da najdemo neki drugi način da to uradimo. Toliko se Srbija testira – navela je Brnabić.
Brnabić nije želela da komentariše to što je specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak rekao da odluka Prištine o registarskim tablicama i ličnim dokumentima menja njegovu agendu, iako je Stano rekao da je Brisel “bio obavješten, ali ne i konsultovan” o planovima vlasti u Prištini.
- Šta god da kažem može da stavi Srbe na KiM i Srbiju u još teži položaj – rekla je Brnabić.
Ona je naglasila da je za Srbiju crvena linija da se ne ponovi neka nova Oluja, neko novo etničko čišćenje i istakla da je “istina naše najjače oružje”.

Ona je naglasila da dok je Vučić predsjednik Srbije “nikada se neće odustati od pregovora” sa Prištinom jer su pregovori na najbolji način garantuju da su Srbi na KiM bezbjedni.

Kada je u pitanju nedavna posjeta premijera Crne Gore Dritana Abazovića, Brnabić je rekla da je to bila važna posejta i da je osjetila i kod Abazovića veliku dozu pragmatizma.
- Priča se otvoreno, ne priča se uvijeno, i postoji želja da se te stvari riješe – rekla je Brnabić i ocijenila da je Abazović mnogo pragmatičniji od bivšeg premijera.
Ona je ocijenila da je Abazović delovao potpuno iskren u tome da krenemo da zatvaramo otvorena pitanja i resetujemo odnose Srbije i Crne Gore.
- Јako dobra posjeta i nadam se da će se tako nastaviti. Želimo što bolje odnose sa svima u regionu, što obezbjeđuje da Srbija nastavi da prosperira i da u svakom smislu imamo bolje rezultate – rekla je Brnabić.
Ona je dodala da bi volela da vidi Crnu Goru u inicijativi Otvoreni Balkan, ali je naglasila da je to njihova odluka, a da će Srbija pružiti sve potrebne informacije.

Brnabić je, govoreći o protokolu dočeka kada se napravi paralela sa dočekom bivšeg premijera Zdravka Krivokapića i sadašnjeg Abazovića, istakla da tu nema razlike.
4 Jula, 2022