VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Milanović: Ispred OHR-a nahuškana, unitaristička rulja

    Milanović: Ispred OHR-a nahuškana, unitaristička rulja

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da ispred zgrade OHR-a u Sarajevu zbog najave izmjena Izbornog zakona BiH protestuje nahuškana, unitaristička rulja.

    Milanović je rekao da je Kristijan Šmit došao na ideju da se pozabavi pitanjem izmjena Izbornog zakona, te da bi sada još moglo ispasti da ga je na to on natjerao.

    “Ovo nije kraj istoriji. Problemi idu dalje. BiH je užasan problem”, rekao je hrvatski predsjednik novinarima.

    On je naveo da je u razgovoru sa predstavnicima opozicje, desničarske poslanike pitao šta oni rade i da će ih prozivati.

    “Šta radi Sabor? Ništa. Mene je stid. Šta kaže ministar spoljnih poslova? Ja sam odgovoran za napredovanje, trebao je ostati u kafileriji”, kaže Milanović.

    Ispred zgrade OHR-a dva dana traju protesti u organizaciji bošnjačkih političkih stranaka zbog najave da će Kristijan Šmit nametnuti izmjene Izbornog zakona, a nasavak protesta najavljen je za danas u 13.00 časova.

  • Gradonačelnik Makarske: Gosti iz BiH ostavljaju smeće, a od njih zarade nema

    Gradonačelnik Makarske: Gosti iz BiH ostavljaju smeće, a od njih zarade nema

    U junu prošle godine grad Makarska organizovao je prvo pranje i čišćenje gradskih ulica. Međutim, ove godine stanje s čistoćom u gradu, a posebno na plaži je vrlo alarmantno.

    Sudeći prema novim izjavama i to upravo prvog čovjeka ovog grada Zorana Paunovića, nije se daleko odmaklo.

    Nakon što su novinari Slobodne Dalmacije pitali ga o čistoći grada – tačnije zašto Makarska smrdi, on je prokomentarisao:

    “Ljudi se moraju brinuti o svom otpadu i neka svako svoje smeće nosi sa sobom doma i tamo ga baci u svoju kantu”.

    Potom je izjavio:

    “Sve te vreće smeća pored kanti za otpatke, ostavljaju ljudi koji dolaze na jednodnevne izlete u Makarsku iz BiH. Njih autobus samo iskrca, oni na plaži jedu i peku roštilj i ostave samo smeće, a od njih nema zarade”, rekao je Paunović i požalio se da djelatnici Komunalca isprazne kante u osam sati, a onda su već pune u 9.30.

    “Trebam li ja sada zaposliti još 10 ljudi u Komunalcu i iz proračuna potrošiti milijun kuna? Pa grad se redovito čisti i čak su pomogli i djelatnici Vodovoda kada se prao Trg Tina Ujevića”, rekao je Paunović.

  • Svečano otvoren Pelješki most

    Svečano otvoren Pelješki most

    Pelješkim mostom prometno je povezan jug Hrvatske s ostatkom države, a ovaj događaj obilježavao se tokom čitavog dana programom koji se odvijao s dvestrana mosta – na odmorištima Brijesta i Komarna. Samo svečano otvaranje “svehrvatskog projekta” mosta počelo je u 20.15 na odmorištu Komarna. Nakon što se mostom provozala Rimčeva Nevera i Niko Pulić, a nakon njih motoristi hrvatski veterani, državni je vrh prisustvovao blagoslovu mosta.

    Milanović: Pelješki most podignut je u interesu Hrvatske, ali nikome u inat
    Predsjednik RH Zoran Milanović obratio se okupljenima:

    “Hrvatice i Hrvati, mostovi su na prvom mjestu djela konkretnih ljudi. Mnogi su zaslužni za ljepotu koja će bljesnuti večeras punim sjajem i na tome im hvala. Nijedan most nije plod samo arhitektonske vizije i radničkog umijeća – to je spoj da se unaprijedi život. Čestitam svima koji su na bilo koji način doprinijeli da se ostvari ova plemenita težnja. Pelješki most ostaće monumentalni podsjetnik na odvažnost naraštaja ljudi da dosegnemo dugo žuđenu obalu slobode.”

  • Zatvorena vrata za Otvoreni Balkan

    Zatvorena vrata za Otvoreni Balkan

    Projekat “Otvorenog Balkana” i dalje je zatvoren za BiH zbog snažnog otpora toj inicijativi u Sarajevu, ali i nepovjerenju koje prema navedenom projektu ima Evropska unija.

    Iako je “Otvoreni Balkan” jedna od rijetkih stvari koje svesrdno podržavaju i vlast i opozicija u Srpskoj, vjerovatno iz razloga što je jedan od tvoraca te ideje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, stručnjaci za međunarodne odnose i politički analitičari tvrde da su male šanse da BiH pristupi tom projektu, bez obzira na optimistične poruke i predizborna obećanja ovdašnjih političara.

    – Otvoreni Balkan je jedan od mojih ključnih prioriteta i učiniću sve da postanemo dio ove regionalne priče. To je projekat od interesa za cijeli region, a BiH može značajno da profitira punopravnim članstvom. Uvjeriću partnere iz cijele zemlje da krenemo tim putem – obećao je nedavno Mirko Šarović, predsjednik SDS i kandidat te stranke za srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Otpor u FBiH
    On je, između ostalog, rekao da će “raditi na tome da BiH prihvati Otvoreni Balkan već u proljeće 2023, kako bi postali dio projekta u punom kapacitetu već od ljeta”.

    Međutim, o raspoloženju koje u Sarajevu vlada prema navedenom projektu govori i to da je prije nekoliko dana Predsjedništvo BiH odbilo da o tome uopšte i raspravlja, budući da su bošnjački i hrvatski član tog tijela, Šefik Džaferović i Željko Komšić, preglasali srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika.

    Politički analitičar Tanja Topić za Srpskainfo kaže da je jasno vidljivo da u BiH, prvenstveno u političkim partijama iz Federacije BiH, postoji veliki otpor prema projektu “Otvorenog Balkana”.

    Tanja Topić
    – Dosta skepse dolazi iz razloga što se negdje ta inicijativa izjednačava s idejom o “srpskom svijetu”, a samim tim, između redova, provlači se teza o “velikosrpskoj težnji” koja je postojala devedesetih godina prošlog vijeka. Zato se u tom dijelu političkih struktura iz FBiH ideja “Otvorenog Balkana” a priori odbija – kaže Topićeva.

    Ona, međutim, dodaje da određene sumnje prema navedenom projektu ne postoje samo unutar BiH, već i u dijelu međunarodne zajednice.

    – Mislim da se nalazimo u trenutku gdje će se lomiti podrška za taj projekat, odnosno izjašnjavanje za Otvoreni Balkan ili Berlinski proces. To je pitanje političke nadmoći i preslaganja političkih karata koje se neće rješavati u BiH, a koje će, svakako, uticati na to da se iskristališe koja od tih ideja ima podršku međunarodne zajednice. Postoje određeni nagovještaji da će se Berlinskom procesu posvetiti mnogo više pažnje, a to onda isključuje podršku Otvorenom Balkanu – smatra Topićeva.

    Berlinski proces
    Inače, o temi “Otvorenog Balkana”, odnosno inicijativi koju su svojevremeno zajednički pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i bivši premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, a koja predviđa slobodan protok ljudi i robe, nedavno je u Banjaluci raspravljano i na naučnom seminaru kojem su prisustvovali gosti iz cijele regije.

    Za razliku od srpskih učesnika na seminaru, koji su uglavnom iznosili pozitivne ocjene o toj ideji, pojedini gosti iz regije smatrali su da “Otvoreni Balkan” neće doprinijeti stabilizaciji prilika u ovom dijelu svijeta.

    Momčilo Radulović, predstavnik Evropskog pokreta Crne Gore, između ostalog rekao je da je „Otvoreni Balkan“ pun „manipulacija i netačnosti“ i da je njegov tok „krivotvorenje regionalne saradnje“.

    – To je koncept koji je smislio Aleksandar Vučić kao odgovor na inertnost Brisela. Vučić tako pokazuje kojim bi putem Srbija i Albanija mogle povesti Zapadni Balkan – ocijenio je Radulović.

    On je, takođe, ukazao na to da zemlje regije već imaju CEFTA sporazum i Berlinski proces, da postoje međunarodni ugovori koji omogućavaju regionalnu saradnju, a da „Otvoreni Balkan“, prema njegovim riječima, ne nudi nijedan međunarodni ugovor, nego nešto sasvim drugo, a to je, kako tvrdi, političku dominaciju Srbije i Albanije i u kojoj bi sve druge zemlje regije “bile kolateral”.

    – Ova inicijativa može izazvati nestabilnost u BiH i Crnoj Gori. Ta inicijativa nije jasno definisana ni regulisana i može poslužiti kao švedski sto Aleksandru Vučiću i Ediju Rami, da se sa tog stola posluže prema potrebi i onda to prodaju svijetu kao nešto novo i dobro – tvrdi Radulović.

    Limiti
    Bivši karijerni diplomata i član Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji, Srećko Đukić, za Srpskainfo kaže da nije iznenađen time što u BiH ne postoji konsenzus kad je u pitanju projekat “Otvorenog Balkana”.

    – Oko svih važnijih pitanja u BiH ne postoji jedinstveno mišljenje, pa tako ni oko ovog. Iskreno, ne sjećam se kada su zadnji put vaši nacionalni lideri zajednički stali iza neke ideje, projekta ili strategije koja bi mogla da bude od koristi za cijelu zemlju. Što se tiče “Otvorenog Balkana”, moje mišljenje je da ga treba podržati u mjeri u kojoj taj projekat neće predstavljati smetnju bržim integracijama u EU – kaže Đukić.

    Takođe ističe da oko te ideje ne postoji jedinstven stav čak ni u međunarodnoj zajednici.

    – Kad se izašlo u javnost s tom idejom, SAD su je donekle podržale, dok je u Evropskoj uniji to primljeno s priličnom rezervom, jer mnogi smatraju da je takva inicijativa suvišna ako već postoji Berlinski proces. Limit “Otvorenog Balkana” je i brzina pridruživanja Albanije i Sjeverne Makedonije EU. Čim tamo uđu, u “Otvorenom Balkanu” ostaje samo Srbija. Zbog toga nisam siguran u budućnost te ideje – zaključuje Đukić.

  • “Glasali smo – protiv”

    “Glasali smo – protiv”

    Šef mađarske diplomatije Peter Sijarto izjavio je da je Mađarska glasala protiv predloga o smanjenju potrošnje gasa koji su prihvatili ministri energetike EU.

    Kako su preneli mađarski mediji, Sijarto je na konferenciji za novinare tokom briselskog sastanka rekao da je uredba štetna i da izaziva pravnu zabrinutosti.

    Prema uredbi, trenutno zemlje članice Unije mogu da počnu da koordinisano smanjuju potrošnju gasa na dobrovoljnoj osnovi, ali istovremeno, na inicijativu Evropske komisije ili pet zemalja, Savet EU može da proglasi situaciju u kojoj države članice moraju obavezno da smanje potrošnju.

    Metod obračuna je prosek perioda od 1. avgusta do 31. marta poslednjih pet godina, odnosno potrošnja bi trebalo da bude smanjena za 15 odsto u odnosu na ovaj petogodišnji prosek, objasnio je on.

    “Prema našem gledištu, ugovori o Evropskoj uniji jasno opisuju da je sastavljanje energetskog miksa država članica u nacionalnoj nadležnosti, odnosno samo država članica može da odluči koliko će kog energenta koristiti za sopstveni rad”, podvukao je ministar.

    “Bezbednost snabdevanja energijom je takođe nacionalna nadležnost, odgovornost za to ne pripada Evropskoj komisiji”, rekao je Sijarto.

    Prema njegovom mišljenju, “neosnovan, beskoristan, nesprovodljiv i štetan predlog koji potpuno ignoriše nacionalne interese, služi isključivo u komunikacijske svrhe i služi za spas kredibiliteta nekih zapadnih političara”.

    “S tačke gledišta Mađarske, ova uredba je nesprovodiva. U našoj zemlji je udeo prirodnog gasa u nacionalnom energetskom miksu visok, a polovinu potrošnje gasa troši stanovništvo. Gotovo 85 odsto mađarskih domaćinstava je priključeno na gasovod, što je nacionalna karakteristika koja je jedinstvena u Evropi”, objasnio je Sijarto.

    On je ukazao da je uredba štetna i da stvara situaciju da Mađari, koji imaju gas u svojim rezervoarima, ne mogu da ga koriste jer neko u Briselu tako odluči.

    “Sve je to očigledno glupost”, dodao je Sijarto.

  • Hrvatski premijer se osvrnuo na događaje u Sarajevu

    Hrvatski premijer se osvrnuo na događaje u Sarajevu

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković ocijenio je da su protesti u Sarajevu u vezi izmjena Izborog zakona i ustavnih promjena u Federaciji BiH “grozni i neprihvatljivi”, te da dokazuju da je “Pelješki most nužnost”.

    Jučerašnji događaji u Sarajevu, grozni i neprihvatljivi, pa čak i prijeteći Kristijanu Šmitu, pokazuju da Pelješki most Hrvatskoj nije luksuz, on je nužnost rekao je Plenković u Dubrovniku na predstavljanju monografije Pelješki most.

    On je istakao da je Pelješki most oličenje onoga što je Hrvatska danas, a u odnosu na ono što je ranije željela biti, prenosi N1.

    – Mi strateške nacionalne interese ostvarujemo sa izrazito osnaženim međunarodnim položajem i punim samopouzdanjem i vizijom u ono što radimo – rekao je Plenković.

    Pelješkim mostom, koji će svečano biti otvoren večeras, saobraćajno će biti povezan jug Hrvatske sa ostatkom zemlje.

  • “Da je Tramp bio predsjednik, a Merkel kancelarka, do rata ne bi ni došlo”

    “Da je Tramp bio predsjednik, a Merkel kancelarka, do rata ne bi ni došlo”

    U dugom govoru na 31. Tušnadskom ljetnom univerzitetu u Rumuniji, mađarski premijer Viktor Orban oštro je napao strategiju Zapada u vezi sa ratom u Ukrajini.

    “Da je Tramp američki predsjednik, a Angela Merkel njemačka kancelarka, ne bi bilo rata u Ukrajini”, izjavio je Viktor Orban na bini Tušnada pred nekoliko hiljada Mađara koji su prisustvovali tradicionalnom završnom govoru Ljetnog univerziteta.

    Orban je kritikovao i reakciju Zapada.

    Prema njemu, strategija članica NATO/EU je propala na svakom koraku, a dio toga je da većina svijeta nije voljan da učestvuje u ratu, i to ne nužno zato što su na strani Rusije, već zato što su imaju svoje probleme.

    “Rusi su postavili vrlo jasan bezbjednosni zahtjev, koji su uputili NATO i SAD. Oni traže da Ukrajina nikada ne postane članica NATO-a, a mi se zalažemo da nikada ne stavljamo oružje na teritoriju Ukrajine koje završi na teritoriji Rusije. NATO je to odbio i ne želi o tome ni razgovarati”, rekao je Orban.

  • Milanović i HDZ i dalje najpopularniji u Hrvatskoj

    Milanović i HDZ i dalje najpopularniji u Hrvatskoj

    Prema posljednjem istraživanju Krobarometra za Dnevnik Nove TV najpopularniji političar u Hrvatskoj je i dalje predsjednik Zoran Milanović, a najpopularnija stranka je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).

    O Milanoviću pozitivno misli 48 posto građana, a slijedi ga gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević o kome pozitivno mišljenje ima 41 posto ispitanih, dok je na trećem mjestu predsjednik opozicionog Mosta Božo Petrov sa 40 posto podrške anketiranih.

    Četvrto mjesto sa po 35 odsto dijele premijer Andrej Plenković i njegov bivši stranački kolega Ivan Penava, sada na čelu opozicionog Domovinskog pokreta i gradonačelnik Vukovara.

    Kada je o rejtingu stranaka riječ – iznenađenja nema, pa bi na danas održanim izborima HDZ osvojio 29,1 posto podrške građane, a najuticajnija opoziciona SDP 13,9, što je nešto više u odnosu na prošli mjesec.

    Istraživanje je, međutim, pokazalo da čak 79 posto ispitanih građana smatra da zemlja ne ide u dobrom smjeru, 16 posto misli suprotno, a pet odosto je odgovorilo da ne zna.

  • Vulin Zagrebačkoj nadbiskupiji: Kakva crkva, takve i svetinje

    Vulin Zagrebačkoj nadbiskupiji: Kakva crkva, takve i svetinje

    • Ako su srpska djeca u Jastrebarskom i Sisku bila u sirotištu, a ne u logoru, onda nam Biskupska konferencija Hrvatske duguje odgovor na pitanje ko je hiljade srpske djece učinio siročadima, izjavio je danas ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin.

    “Od crkve, koja je vikara ustaške vojske Alojzija Stepinca proglasila blaženim i zamalo svecem, i ne može se očekivati da dopusti da među svecima ima mesta za poklanu srpsku decu jastrebarsku i sisačku. Ako na nebu ima mesta za ustaškog vikara Stepinca, ne može biti mesta i za decu koju su ustaše poklale”, naveo je Vulin u saopštenju.

    Kada je NDH formirana, kazao je Vulin, crkva u Hrvata se oglasila pozivom na poslušnost poglavniku, a sljedeći put se oglasila tek kada je razbijena SFRJ, opet pozivom na vjernost poglavniku.

    “Biskupi u Hrvata ne veruju u Boga, to je njihovo pravo da nose krst i ne veruju u Hrista i da žive i rade oslobođeni hrišćanskog učenja o istini i žrtvi. Svako ima svoje mučenike, Biskupska konferencija fra sotonu Majstorovića, a SPC zaklanu decu jastrebaraku i sisačku. Kakva crkva, takve i svetinje, kakav narod takva mu i crkva i sveci”, izjavio je ministar Vulin, reagujući na navode Zagrebačke nadbiskupije da Jastrebarsko nije bio logor za djecu, već prihvatilište za siročad.

  • Tri Bajdenove poruke za Srbiju

    Tri Bajdenove poruke za Srbiju

    Nakon intervjua koji je američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil dao medijima, analitičari ocenjuju da se iz njega mogu izvući tri poruke Bajdena za Srbiju.

    Analitičari na različite načine tumače njegove reči, ali iz svega proizilazi da je pred Srbijom vreme puno izazova. Sada su, piše Blic, i EU i SAD saglasni oko Srbije.Čini se da je sveopšta situacija u svetu izazvana ratom u Ukrajini uticala da Hil u intervjuu za taj list, iznese vrlo zahtevna očekivanja SAD-a od Srbije i pogledu evroointegracija, Prištine, ali i u vezi sa sankcijama Rusiji i snabdvanjem ruskim gasom. Zato nije pogrešno reći da će se Srbija u narednom periodu suočiti sa pritiscima velikih sila sa svih strana.

    No, kada se radi o SAD-u utisak je da je stav Vašingtona kroz Hilove reči sada prilično jasan pogotovo kada se radi o tri u ovom trenutku ključne teme za Srbiju.

    Prvi stav je: Evrointegracije su složen i spor proces

    Ako je za vreme administracije bivšeg američkog predsednika DonaldaTrampa bilo razmimoilaženja između SAD-a i i EU naročito u pogledu brzine integracije država Zapadnog Balkana u EU, sada više velikih razlika nema.

    Vašington je došao na stanovište Briselu da su evrointegracije prilično složen proces i da ne treba previše žuriti sa tim dok se “ne ispune svi uslovi”. Stara, višedenijska priča o “sve većem štapu i sve manjoj šargarepi”.

    Kada je reč o stavu Hila i SAD-a u vezi sa procesom evrointegracija, Suzana Grubješić iz Centra za spoljnu politiku ističe za “Blic” da je cilj i ove američke administracije integracija Zapadnog Balkana u evro-atlantske strukture jer je “to ostao nedovršeni posao”.

    “Da li će doći do bržeg prijema u EU zavisi i od snažne podrške SAD, kao i kod prethodnih krugova proširenja. Što duže region ostaje na periferiji, to je više podložan uplivu takozvanih trećih aktera, pre svih Rusije i Kine”, ocenjuje Grubješić.

    Predsednik obrazovno-istraživačkog centra “Libek” Miloš Nikolić, pak, smatra da se mora objektivno sagledati činjenica odsustva političke volje u EU u vezi sa bržim proširenjem.On ističe da SAD u našem regionu žele stabilnost i ekonomski prosperitet, ali da po svemu sudeći Srbija neće skoro u EU.

    S druge strane, spoljnopolitički analitičar Dragomir Anđelković tvrdi da je “Srbija za SAD kao i za vodeće centre EU obično topovsko meso”.

    “Sama po sebi za njih Srbija nema nikakvu vrednost, što se vidi po njihovom višedecenijskom negativnom odnosu prema nama. Već je jedino bitno da naša zemlja bude iskorišćena u funkciji zapadnih geopolitičkih i ekonomskih interesa”, ocenjuje Anđelković.


    Drugi je: Diverzifikacija dobavljača gasa

    Hil je jasno poručio da SAD ne gleda blagonaklono to što Srbija trenutno gas nabavlja iz Rusije i zbog toga očekuje da naša zemlja nađe još dobavljača ovog energenta kako ne bi bila predmet političke ucene.

    “Srbija dobija ruski gas, kao i neke zapadnoevropske zemlje, ali Srbija, kao i ostali, mora da se zapita da li je Rusija pouzdan dobavljač. Pričamo o energetici, o energentu od kojeg zavisi rad naših fabrika, koji nam zimi greje domove. Kakav je dobavljač Rusija? Mislim da nije dobar, jer meša ekonomske potrebe sa političkim i strateškim potrebama i čak se s vremena na vreme, ne volim da upotrebljavam ovakve izraze, posluži ucenom”, kazao je Hil.

    Grubješić, takođe, smatra da je diverzifikacija snabdevanja energentima poželjna. “Zavisnost od samo jednog izvora i snabdevača ima i političke implikacije. Naravno, nije moguće u kratkom roku pronaći održive i stabilne alternative”, kaže Grubješić.

    Treći: Nema ulaska u EU bez čistih odnosa sa Prištinom

    Stav koji Zapad u poslednje vreme sve glasnije i otvorenije ističe jeste da Srbija neće zvanično ući u EU sve dok ne postigne sveobuhvatni sporazum sa Prištinom odnosno ne prizna nezavisnost Kosova.

    Iako je diplomatski izbegao te reči, Hil je poslao poruku sa praktično istim značenjem u vezi sa dijalogom Beograda i Prištine.

    “Zabrinut sam zbog nedostatka napretka u dijalogu. Ne znam koja bi bila prikladna mera uključivanja SAD, ali EU ima specifičan pogled na dijalog i njen stav je da je to dijalog koji će raščistiti put do članstva u EU. Na kraju krajeva, imala je ranija iskustva iz kojih je naučila da unutar sebe ne želi da uključi zemlje koje će doneti i probleme, jer već imaju dovoljno svojih problema. Koncept dijaloga je da se raščiste problemi pre ulaska u EU”, istakao je Hil. Grubješić tvrdi da Hil u vezi sa ovom temom nije otkrio ništa novo.

    “Bilateralni sporovi treba da budu rešeni pre ulaska u EU i to je poznato od početka procesa integracija, samo je pitanje različitog tumačenja kako se do rešenja dolazi. Ako nema dogovora obe strane, nijedno nametnuto rešenje neće dati željeni rezultat. Najbitnije je da nova vlada bude prosrpska kao izraz volje građana Srbije, koja će nastaviti proces pristupanja EU, unaprediti regionalnu saradnju i dobrosusedske odnose i posvećeno raditi na izgradnji pravne države i ekonomskom prosperitetu”, zaključuje Grubješić.

    Predsednik “Libeka” ne očekuje da naša zemlja brzo završi proces evrointegracija.

    “Nećemo u konvencionalnom smislu da uđemo u EU u skorije vreme. Između ostalog, zato što nema političke volje u samoj EU, ali i zato što ne postoji spremnost našeg društva da se, takođe u skorije vreme, razmatraju kreativna rešenja koja bi Prištini omogućili dalje integrisanje u međunarodnu zajednicu. Ovde je uloga SAD presudno važna. Ukoliko se sa Amerikom poklopimo u ključnim strateškim interesima, možda možemo da očekujemo podršku u smislu kreativnih rešenja na polju povezivanja sa EU”, ističe Nikolić.

    Kako kaže, SAD već sada snažno podržavaju inicijativu Otvoreni Balkan koja može da bude ključna na polju daljih integracija sa EU.