VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Hrvatska ima plan: Gasni pakt sa četiri zemlje

    Hrvatska ima plan: Gasni pakt sa četiri zemlje

    Ako izbije kriza zbog prekida snabdijevanja gasom iz Rusije i proglasi se uzbuna u EU računa se na međusobnu solidarnost članica.

    Ta solidarnost se zasnica, između ostalog, i na bilateralnim sporazumima, a Hrvatska se trenutno bavi pripremom takvog sporazuma sa Slovenijom.

    Kako saznaje “Jutarnji list”, razgovaraće se o sporazumima solidarnosti i s Italijom, Mađarskom te Austrijom, što podrazumijeva tehničke, pravne i finansijske aranžmane.

    U pitanju je mehanizam predviđen evropskom uredbom o sigurnosti snabdijevanja iz 2017, ali do sada je potpisano u EU svega šest sporazuma solidarnosti.

    Prvi u decembru 2020. između Njemačke i Danske, potom krajem 2021. između Njemačke i Austrije, a čak četiri su potpisana ove godine – između Estonije i Letonije, Litvanije i Letonije, Italije i Slovenije, kao i Finske i Estonije.

    Evropska komisija je pak u međuvremenu dopunila uredbu člancima koji, u slučaju potrebe, mogu direktno biti primjenljivi i ako nema bilateralnih sporazuma.

    Cilj je, kako se navodi, da se zemlje međusobno pomažu kako bi se obezbijedilo da njihovi tzv. zaštićeni potrošači (kao što su domaćinstva i bolnice) budu snabdjeveni gasom i u najvećoj krizi.

    Kako je na ovosedmičnom vanrednom evropskom sastanku o energetici rekao slovenački ministar, Ljubljana svakako želi da se sporazum s Hrvatskom zaključi prije kraja ljeta, a prijedlog su uputili i Austriji.

    Prema najnovijem EU dogovoru o smanjenju potrošnje gasa do proljeća 2023. od 15 posto (štednja je u ovoj fazi dobrovoljna, ali u slučaju EU uzbune postaje obavezna), članice treba do kraja ljeta da ažuriraju i svoje postojeće intervencijske planove za krizu u snabdijevanju gasom i pokažu kako namjeravaju da ispune ciljeve redukcije, a o svemu tome svaka dva mjeseca izvještavaju Evropsku komisiju.

  • Vulin: Ustaška je vlada koja traži vraćanje ustaškog grba u Blajburg

    Vulin: Ustaška je vlada koja traži vraćanje ustaškog grba u Blajburg

    Vlada čiji ministar spoljnih poslova traži od Austrije da u Blajburg vrati ustaški grb je ustaška vlada i nema drugog imena za njih, istakao je ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin, povodom zahtjeva hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlića Radmana Austriji.

    “Ako je takva politika primjer evropskih vrednosti, onda bolje da Srbija ostane van EU. Klub u kome je legitimno isticati ustaške simbole nije mjesto za Srbiju”, naveo je Vulin, povodom zahtjeva Radmana da Austrija vrati ustaški grb u Blajburg.

    Prema riječima Vulina, za razliku od Hrvata, Srbi su i u Drugom svjetskom ratu izabrali da budu antifašisti, neka tako i ostane, saopšteno je iz MUP-a Srbije.

    Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman tokom posjete Beču prije dva dana apelovao je da austrijska Vlada pomogne u nastojanjima za vraćanje ustaškog grba /sa prvim bijelim poljem/ u Blajburgu, za koji Radman kaže da je “istorijski”.

    Vlasti austrijske savezne pokrajine Koruške sklonile su ove godine ustaški grb sa spomenika u Blajburgu, mjestu gdje se Hrvati i danas klanjaju likvidiranim ustašama.

    Tu komemoraciju su Austrijanci nazivali i najvećim fašističkim skupom u Evropi.

  • Đukanović: Vlada pada ako Abazović potpiše Temeljni ugovor

    Đukanović: Vlada pada ako Abazović potpiše Temeljni ugovor

    Ukoliko se potpiše Temeljni ugovor za koji smo jasno ocijenili da je protivan državnim interesima Crne Gore, ovakav kakav je usvojen u Vladi, nema nikakve sumnje procesuiramo inicijativu za smjenu Vlade, rekao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

    “Parlament nastavlja da funkcioniše, on radi, mi zakazujemo izbore”, rekao je u intervjuu za N1.

    Na pitanje da li će se kandidovati na narednim izborima u Crnoj Gori godine, Đukanović odgovara: “Nisam još uvijek o tome odlučio. U susret izborima ću sam i sa svojim saradnicima procijeniti da li smo obezbijedili ono što je temelj građanske Crne Gore”.

    Komentarišući izjavu crnogorskog premijera Dritana Abazovića da će sljedeće sedmice da se glasa za Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, Đukanović je rekao da to za njega nije iznenađenje.

    “Gospodin Abazović se opredijelio, prilično iznenada, da preformuliše prioritete vladine agende, tako da je umjesto ispunjavanja obaveza iz poglavlja 23 i 24. u prvi plan doveo potpisivanje o pitanjima od zajedničkih interesa Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve. Opredijelio se da ne obavi jedan konsultativni proces prije nego što Vlada donese odluku”.

    Na pitanje koji je odgovor DPS-a na ovu odluku, Đukanović kaže: “Mi mislimo da u tekstu ugovora nisu dovoljno zaštićeni državni interesi Crne Gore. Logično je bilo očekivati da se nakon toga incijativa procesuira u parlamentu zbog drugog stava koji smo zauzeli, da ćemo biti adaptibilni u procesuiranju te inicijative dajući prioritet potencijalnim dogovorima u parlamentu koji su vezane za pravosuđe, koji su preduslov bismo deblokirali pregovarački proces”, rekao je Đukanović.

    “Ukoliko bi se potpisao ugovor koji je protivan nacionalnim interesima i ustavno pravnom sistemu Crne Gore, tu nema više manevarskog prostora i idemo u parlament sa inicijativom za izglasavanje nepovjerenja vladi. Istovremeno, to će biti naš pristup, nećemo ići na skraćivanje mandata parlamentu, upravo da bismo sačuvali parlament u stanju funkcionalnosti sa većinom koja bi obezbijedila da se izaberu pravosudni organi”, objasnio je Đukanović.

    Na pitanje da li pada vlada kada Abazović potpiše temeljni ugovor, Đukanović odgovara potvrdno.

    “Da, ako se potpiše ugovor za koji smo jasno ocijenili da je protivan državnim interesima Crne Gore, ovakav kakav je usvojen u vladi, nema nikakve sumnje procesuiramo inicijativu za smenu vlade. Parlament nastavlja da funkcioniše, on radi, mi zakazujemo izbore”, kaže on.

  • Sančez: Španija će uvijek biti uz Srbiju po pitanju Kosova

    Sančez: Španija će uvijek biti uz Srbiju po pitanju Kosova

    Španski premijer Pedro Sančez poručio je večeras, nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem da Španija podržava Srbiju kada je riječ o pitanju Kosova, i da će biti uvijek uz nju u odbrani principa međunarodnog prava i teritorijalnog integriteta i suvereniteta, za koji se zalažu obje države.

    Sančez je uz to dodao da Srbija treba da postane punopravna članica EU i da će Španija uvijek biti uz nju naputu evropskih integracija.

    “Španija i Srbija jesu zemlje prijatelji odavno, vezuju nas mnoge stvari, kao potreba da se poštuje međunarodno pravo i teritorijalni integritet i suvrenitet naših država”, istakao je Sančez.

    Naglasio je da zato Španija podržava Srbiju kada je riječ o pitanju Kosova i poručio da će Španija uvijek biti uz Srbiju u odbrani tih principa.

    Sančez je dodao da se Španija zalaže da razgovorom treba riješiti probleme između dvije strane, ali da svakako mora poštovati teritorijalni integritet.

    Sančez je podsjetio na konferenciji za medije da je Srbija na evropskom putu još od 2002. godine i poručio da naša zemlja uvijek može da računa na podršku Španije.

    “Politički odnosi Španije i Srbije su fantastični i ubeđen sam da i ekonomski i trgovinski odnosi mogu da dođu na taj nivo”, istakao je Sančez.

    Kaže da je poboljšana trgovina između dvije zemlje u posljednjih pet godina, ali da treba i dalje da raste.

    “Imamo španske firme koje rade ovdje, a i veliki broj novih će tek doći u Srbiju”, naveo je španski premijer i dodao da će zbog toga u oktobru u Beogradu biti organizovan srpsko-španski poslovni forum.

    Kazao je da će biti pripremljeno i potpisivanje bilateralnog sporazuma u oblasti ekonomije između dvije zemlje zahvalio je predsjedniku Vučiću na velikom i divnom prijemu i dodao da će prenijeti njegove pozdrave kralju Španije.

    Istakao je da su i on i Vučić veliki fanovi košarke i da je u razgovoru sa Vučićem izrazio divljenje prema srpskom košarkašu Nikoli Jokiću.

    Sančez je rekao da njegov put po zemljama Zapadnog Balkana predstavlja obećanje Španije regionu zapadnog Balkana da će biti dio Evrope i istakao da zapadni Balkan i jeste dio Evrope i blizak bez obzira na geografsku udaljenost.

    Kaže da je u februaru pred rat u Ukrajini Vučić u razgovoru sa njim u Španiji rekao da postoji velika vjerovatnoća da će početi konflikt, što se i dogodilo.

    Sančez je rekao da je oružani konflikt u Evropi donio veliku patnju građanima u Ukrajini.

    “I ja i predsjednik Vučić želimo da se mir uspostavi”, istakao je Sačez.

    Kazao je da je taj rat uticao da se povećaju cijene energenata zbog čega građani imaju probleme, kao i da postoje problemi sa prehrambenim proizvodima zbog žitarica i drugi.

    “Ovo je ključna poruka za Vladu Srbije: rat je podstakao jedno razmišljanje – šta je to Evropa i ko su to Evropljani”, poručio je on.

    Dodaje da je EU otvorila novo poglavlje proširenja i otvorila vrata za zemlja na istoku Evrope, ali na zapadni Balkan.

    “I dalje podržavamo ovaj proces pristupanja, jer ste vi dio Evrope i težite da postanete dio naše zajednice i da zajedno dijelimo naš prosperitet”, naveo je on.

    Podsjetio je da je Španija postala članica evropske zajednice 1986. godine i poručio da će ta zemlja postati Srbiji da postane članica EU.

    “Dragi prijatelji, hvala što ste nas primili. Nastavićemo da sarađujemo, naročito tokom predsjedništva Španije EU u drugom semestru naredne godine i nastavićemo da radimo tako intenzivno kao i do sada zarad dobrobiti naše dvije zemlje, za mir i veliku evropsku familiju čiji smo svi dio”, poručio je Sančez.

  • “U prvih sedam meseci Srbija nema deficit”

    “U prvih sedam meseci Srbija nema deficit”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je večeras uverenje da će trgovinska saradnja sa Španijom, po prvi put u istoriji preći vrednost od milijardu evra.

    “Bilateralna razmena je iznosila lane 811 miliona evra, a u prvih 5 meseci ove godine razmena je uvećana 64,7 odsto. Očekujem da po prvi put pređemo milijardu evra bilateralne razmene”, najavio je Vučić.

    Vučić je, nakon razgovora sa španskim premijerom Pedrom Sančezom, rekao da je ponosan i srećan što prvi put u srpskoj istoriji može da ugosti šefa španske vlade i Srbiji.

    Bila je privilegija, zadovoljstvo i čast danas razgovarati sa gospodinom Sančezom“, kazao je on na konferenciji za štampu, nakon koje će razgovori biti nastavljeni na zajedničkoj večeri.

    “Srbija smatra i doživljava Španiju kao iskrenog prijatelja, kao jednog od najvećih prijatelja u svetu. Mi smo u poslednje vreme značajno uvećali našu trgovinsku razmenu koja je prošle godine bila u vrednosti od 811 miliona evra, a ove godine, u prvih pet meseci, je uvećana za 64,1 odsto. Po prvi put u istoriji naših ekonomskih odnosa pređemo vrednost od milijardu evra trgovinske razmene“, objasnio je on.

    Vučić je kazao da su razgovarali o uspostavljanju još bližih ekonomskih odnosa, i najavio u oktobru održavanje biznis foruma u Beogradu, na kojem će se sastati poslovni ljudi iz dve zemlje.

    “Španske kompanije su pokazale interes za obavljanje posla u Srbiji, a mi ćemo im širom otvoriti vrata“, poručio je on.

    Vučić je ukazao da je između Srbije i Španije uspostavljena i prva pionirska saradnja i u oblasti vojne industrije, podsetivši da je Srbija kupila dva transportna aviona Kaza C295, i da će nastaviti sa kupovinom opreme od Španije.

    “Otvorićemo i završiti pravljenje svih generalnih sporazuma, i svih važnih za infrastrukturne radove i ulaganje u energetiku kako bi mogli postići najbolje moguće rezultate“, najavio je on.

    “Mogu da kažem, napravili smo jednu analizu, u prvih sedam meseci, Srbija nema deficit”, rekao je Vučić tokom obraćanja na zajedničkoj pres konefernciji sa premijerom Španije Pedrom Sančezom.

    To, kazao je, ne znači da ga nećemo imati na kraju godine, zbog narednih pet meseci i energetske krize koja tek sledi, ali za sada deficita nema.

  • Milanović: “Mudžahedinska hostesa” Džaferović i Izetbegović prijete ratom u BiH

    Milanović: “Mudžahedinska hostesa” Džaferović i Izetbegović prijete ratom u BiH

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da “mudžahedinska hostesa Šefik Džaferović” i lider SDA Bakir Izetbegović prete ratom u BiH i da je to veća tema od svega.

    Milanović je novinarima rekao da u BiH pokušavaju „zatući“ hrvatski narod.

    „Džaferović, koji je bio mudžahedinska hostesa `93. godine, bio je u odboru za doček mudžahedina u bezbednosne jedinice u Zenici. Sad prijete on i njegov šef ratom, dronovima. To je za mene veća tema od svega“, rekao je Milanović, prenose hrvatski mediji.

    Govoreći o „vojnoj snazi BiH u slučaju najgoreg scenarija“, Izetbegović je naveo: „Prebrojali smo se – i koliko lovaca imamo, i koliko mladih ljudi, i koliko imamo instruktora na dronovima, i tako dalje. Neću dalje, ali samo da znate“.

  • Petković poručio da se Kurti trudi da izazove novu krizu

    Petković poručio da se Kurti trudi da izazove novu krizu

    Direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je da se premijer samoproglašenog Kosova Aljbin Kurti svojski trudi da jednostranim, neutemeljenim i protivpravnim akcijama izazove novu krizu i destabilizaciju prilika na prostoru Kosova i Metohije, dok je Beograd uvijek za dijalog.

    Petković je rekao da je lažna tvrdnja da Beograd sabotira dijalog koju je danas Kurti izrekao na račun predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

    – Takav scenario postoji samo i isključivo u glavi i snoviđenjima Aljbina Kurtija koji se zbog svojih laži lako kvalifikovao za titulu barona Minhauzena – naveo je Petković.

    On je dodao da je realnost takva da je Beograd čvrsto i nedvosmisleno opredijeljen za dijalog i normalizaciju odnosa sa Prištinom koju želi da postigne za pregovaračkim stolom.

    Petković je naglasio da se Beograd svakom pozivu za dijalog i razgovor o normalizaciji odnosa, uvijek odazivao, i to je jedina istina.

    On je naveo da bi svoju posvećenost dijalogu Kurti lako mogao da pokaže tako što bi primijenio prvi briselski sporazum i formirao zajednicu srpskih opština (ZSO), onako kako je u prvih šest tačaka tog dokumenta precizirano.

    Sve ostalo su jalovi i neuspješni pokušaji da sa sebe skine odgovornost za urušavanje dijaloga, saopšteno je iz Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju, kaže Petković.

    – Tome u prilog svjedoči i odbijanje njegovog glavnog pregovarača da se u više navrata sastane sa mnom u Briselu i uopšte razgovara o formiranju ZSO – dodao je Petković.

    Petković je istakao da spiskovi želja Prištine, poput nekakvog “međusobnog priznanja”, nikad nisu, niti će biti dio agende dijaloga, već to mogu biti samo teme od interesa za život svakog pojedinca na prostoru Kosova i Metohije.

    – Što prije to Kurti shvati, biće mu lakše – kaže Petković.

  • Odbraniti kulturu zemlje od spoljnih uticaja

    Odbraniti kulturu zemlje od spoljnih uticaja

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da ne želi da Mađarska postane imigraciona zemlja i da je potrebno odbraniti kulturu te zemlje od spoljnih uticaja.

    “Ne želim da Mađarska postane imigraciona zemlja i ne želim da migracije postanu jače u Mađarskoj. To je uvijek bio moj stav i takav će i ostati, i to nema nikakvu biološku osnovu. To za nas nije rasno pitanje, već je pitanje kulture. Jednostavno, našu civilizaciju treba sačuvati kakva jeste”, rekao je Orban nakon razgovora sa austrijskim kancelarom Karlom Nehamerom u Beču, objašnjavajući zašto je protiv migracija.

    Nehamer je rekao da su migracije izazov sa kojim se treba suočiti, prenio je AP. On je dodao da je jasno rekao Orbanu da Austrija odbacuje svaku formu trivijalizacije ili relativizacije rasizma, pa čak i antisemitizma.

    Nehamer je rekao da je prihvatio prijedlog mađarskog kolege o održavanju zajedničke konferencije sa Srbijom da bi bio smanjen pritisak ilegalne migracije.

    On je podsjetio da je u Austriji znatno porastao broj tražilaca azila i da je se u zaustavljanju ilegalne migracije mora sarađivati sa Mađarskom i Srbijom, prenio je “Sputnjik”.

    Nehamer je podsjetio da je Austrija preuzela više od 80.000 izbjeglica iz Ukrajine i oko 30.000 dodtanih zahtjeva za azil u prvoj polovini godine, rekavši da je to izazov za Austriju, pored energetske krize, inflacije i pandemije.

    Poređenja radi, Njemačka je registrovala više od 900.000 izbjeglica samo iz Ukrajine od početka rata u toj zemlji. 

  • U Hrvatskoj počinje novi megaprojekt

    U Hrvatskoj počinje novi megaprojekt

    Realizacija najvećeg infrastrukturnog projekta uhistoriji moderne Hrvatske počela je potpisivanjem ugovora o modernizaciji i gradnji prve dionice željezničke pruge Zagreb – Rijeka.

    Svoj su potpis u četvrtak u Karlovcu na njega stavili predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica Ivan Kršić i direktor Strabaga Veljko Nižetić.

    Riječ je o dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, dugačkoj 44 kilometra, a vrijednost ugovora je 1,7 milijardi kuna bez PDV-a (oko 442 miliona KM). Kako saznaje Jutarnji list, ovih bi dana za nju trebala biti izdana i građevinska dozvola.

    Prema najavama, gradnja dionice trebala bi početi u oktobru, i to istovremeno na tri lokacije, a rok za završetak radova je 30 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta je 2,7 milijardi kuna (oko 702 miliona KM).

    Evropska komisija još je prije dvije i po godine odobrila sufinansiranje ovog projekta sa 85 posto sredstava, ali gradnja počinje tek sada jer se odabir izvođača zbog 14 žalbi protegnuo na skoro dvije godine.

    Radovi obuhvaćaju rekonstrukciju postojeće i gradnju nove pruge, rekonstrukciju nekoliko postojećih željezničkih stanica i stajališta, ugradnju novih signalno-sigurnosnih uređaja itd. Rekonstrukcijom postojećeg i gradnjom drugog kolosijeka ova će dionica biti osposobljena za najveću dopuštenu brzinu 160 km/h, izuzev na području Mavračića, Jastrebarskog i Karlovca, gdje će ona biti 120, odnosno 140 km/h zbog prostornih ograničenja.

    Pruga Zagreb – Karlovac dio je projekta gradnje nizinske pruge od Rijeke do Botova na granici s Mađarskom te je njegov najsloženiji i najskuplji dio.

    Procjenjuje se da bi modernizacija i gradnja cjelokupne pruge od Zagreba do Rijeke mogla završiti 2035. godine, a procijenjen trošak tog pothvata je oko 2,8 milijardi eura. Osim dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac, riječ je o dionicama Karlovac – Oštarije, Oštarije – Škrljevo i Škrljevo – Tijani – Rijeka.

    Najsloženiji i najskuplji dio je od Karlovca do Rijeke, na dužini od 110,5 kilometara. Pruga prolazi izrazito složenim terenom te se na dijelu od Karlovca do Rijeke planira gradnja čak 21 mosta i vijadukta, 19 tunela i galerija. Koliko je projekt složen, najbolje govori podatak da je od 120 kilometara pruge, čak 69,5 kilometara u tunelima te na vijaduktima i mostovima. Ukupna dužina tunela bit će 56,7 kilometara.

    Kako će iz sigurnosnih razloga svaki od njih imati dvije cijevi, trebat će iskopati ukupno 113,4 kilometra tunela. Najznačajniji su tuneli koji prolaze kroz planinski masiv Kapela, dugački 9,3 i 14,5 km, a najduži vijadukt, Tounjčica, dugačak je 2,3 km. Najteža dionica ove pruge je ona od Oštarija do Škrljeva, koja uključuje i 72,2 kilometara dionice Skradnik – Drežnica – Tijani, koja se nastavlja na dionicu Karlovac – Skradnik.

    Na tom dijelu gradi se nova dvokolosiječna pruga te velik broj tunela i mostova. Procijenjena vrijednost gradnje nove pruge od Skradnika do Tijana je čak 1,6 milijardi eura, a troškovi za dionicu od Karlovca do Skradnika procjenjuju se na oko 660 miliona eura. Za dionice Karlovac – Oštarije i Oštarije – Škrljevo u toku je priprema studijske dokumentacije, a za dionicu Škrljevo – Tijani – Rijeka u završnoj je fazi izrada glavnih projekata te bi natječaj za izvođača radova mogao biti raspisan početkom sljedeće godine, a tijekom sljedeće godine trebao bi biti objavljen i natječaj za dionicu Karlovac – Oštarije.

    Kako dionice prolaze zaštićenim područjem Natura 2000, trenutno je u proceduri i izrada glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, kojom je potrebno dokazati da predviđeni zahvati neće imati značajan negativni utjecaj na zaštićena područja. U HŽ- u procjenjuju da bi dionica Škrljevo – Rijeka trebala biti sljedeća za gradnju.

    Za sada EU sufinansira gradnju dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac, no očekuje se da će u konačnici s 85 posto evropskih sredstava biti finansirana gradnja i modernizacija cijele pruge Zagreb – Rijeka.

    Nizinska pruga izuzetno je važna za daljnji razvoj riječke luke i za što brži prijevoz tereta koji u nju dolazi, posebno nakon što je tvrtka APM Terminals potpisala koncesijski ugovor za razvoj i privredno korištenje kontejnerskog terminala Zagreb Deep Sea u luci Rijeka. U ovom se trenutku nizinskoj pruzi grade njezine dvije dionice: Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica. Nakon završetka očekuje se da bi teretni vlakovi njome do mađarske granice mogli stići za pet sati uz prosječnu brzinu od 120 kilometara na sat.

  • Vučić najavio povećanje plata u javnom sektoru od 1. januara

    Vučić najavio povećanje plata u javnom sektoru od 1. januara

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je večeras da će plate u javnom sektoru od 1. januara biti povećane između 12,5 i 14 odsto.

    Ako bude 13 odsto, to je 700 miliona više iz našeg budžeta kao trajna obaveza. I to se odnosi samo na javni sektor, dakle plate za ljekare, medicinske sestre, prosvetare, vojnike… Trudićemo se da bude 14 odsto, ali moram da se izvinim ljudima ako bude i 12 odsto – rekao je Vučić gostujući na TV Pink.

    Kako je dodao, nije on kriv što je počeo rat u Ukrajini.

    – Nalazimo se u velikoj krizi, ali ćemo se truditi da povećamo plate bar za 12 odsto početkom decembra tekuće godine. Dakle, ako budemo uspjeli izbjeći sve zamke. Od nekih projekata ćemo morati da odustanemo ili odložimo. Ne mogu da kažem od kojih jer ne znam. Žao mi je jer nam od tih projekata zavisi stopa rasta – naveo je Vučić.


    Govoreći o penzionerima, rekao je da će već od novembra i decembra moći da prime uvećane penzije.

    Prema njegovim riječima, potrebno je osnažiti i privatni sektor jer “on izdržava Srbiju”.

    Predsjednik je ukazao na “kratkovidost onih koji su tražili da se odreknemo uglja po cijenu sopstvene energetske bezbednosti”, a cijela Evropa se sada vratila na ugalj i nuklearke.

    – Potrebno nam je da Dunav poraste, kada mogu barže da dovoze ugalj iz Konstance. Drugačije bismo morali vozovima da prevozimo, a već su nam vozovi puni. Kamionima uvozimo sve što možemo i iz BiH i drugih dijelova bivše Jugoslavije. Borimo se koliko možemo – izjavio je Vučić.

    “Imaju veća primanja, a ne rade više”
    Vučić navodi da sada svi imaju veća primanja, ali da ne rade više.

    – Ja u toj opštoj kuknjavi oko svega ne mogu da učestvujem. Mi od maja vodimo akciju za gas, za ugalj, dok ljudi odmaraju. Odmaraju jer znaju da imaju svoju državu koja se brine o tome. Ja ne mogu da učestvujem u jednom danu u istoj kuknjavi kako je paradajz skup ujutru za kupovinu, a uveče da slušam seljaka kako je prodajna cena niska – podvukao je.

    On je rekao da država ima rezervi gasa za 50 dana, kao i da kupuje ugalj, svuda gdje može, kako se ne bi ugrozilo snabdjevanje strujom. – Sa strujom imamo mnogo problema, sa vodom beskrajno problema. Sa gasom takođe, ali smo se borili i, vjerujem, izborili i već imamo više od 100 miliona utisnuto u Mađarskoj, svaki dan po četiri, pet miliona utisnemo, a gotovo dupke je pun naš dio skladišta u Banatskom dvoru, tamo je 247 miliona kubnih metara gasa – rekao je Vučić za TV Pink.

    Ako dnevno maksimalno možemo da povučemo četiri, do pet miliona kubnih metara gasa iz Banatskog dvora, to znači da rezervi u tom gasnom skladištu imamo za 50 dana, sve i da ne dobijemo nijedan kubni metar preko Balkanskog toka.

    – Da izbije apsolutni rat, u svim dijelovima sveta, toliko gasa imamo, za 50 dana – rekao je Vučić.

    Komplikovanija situacija sa strujom
    On je ukazao da je komplikovanija situacija sa strujom, te da se uvozi ugalj, sa svih strana gdje je to moguće.

    Razgovaramo sa kineskim partnerima, pomažu nam da nabavimo dva miliona tona, to bi nas dobro spasilo – rekao je Vučić i dodao da nam sve to teško stiže u zemlju, kao i da Kina ima bolji ugalj nego što nama odgovara, ali da je država sve što može u regionu, kupila.

    – Sad bih pitao sve stručnjake… šta bi bilo da nemamo ugalj, nikom nijedan frižider ne bi radio, niti klima.. Da smo poslušali sve, da se odreknemo uglja. A, ja sam govorio – polako, prvo energetska bezbjednost i sigurnost snabdjevanja, a onda sve drugo – rekao je Vučić.

    Reverzibilne elektrane
    Rekao je da će zemlja svakako preći na korišćenje energije vjetra, sunca, kada izgradimo reverzibilne elektrane, ali ne i prije toga.

    – Cijela Evropa se vratila na ugalj i nuklearke – konstatovao je Vučić, a prenosi blic.rs.

    Dodao je i da sam nema problem da saopštava loše vesti, jer je njegov posao da uradi sve što može da riješi probleme, ali da uvijek kaže istinu.

    Rekao je i da ne može sebi da oprosti “ludost” sa litijumom, jer je Srbija jedina zemlja koja se toga odrekla, navodeći da su strane službe sve to razorile, uspjele da ovdje podbune građane, i od tog projekta se odustalo.

    – Baš me briga ko će šta da kaže, ja sam rekao istinu – dodao je Vučić.