Kategorija: Region

U baze kosovske pogranične policije Kosova nadomak Jarinja i Brnjaka osim teške građevinske mehanizacije za razbijanje barikada, dopremljene su i hladnjače sa hranom i određena količina oružja.

KFOR je pojačao prisustvo na putevima po sjeveru. Najkraći opis stanja na terenu: Pripreme za moguće nemire. Srbi kažu: “Iščekujemo”, dodaju “prvi nećemo krenuti”. Prema procjenama svih službi koje djeluju na terenu KiM rizik od izbijanja sukoba je ogroman, prenosi Blic.

Pregovori u Briselu završili su se bez pomaka i makar nekog rezultata. Za nekoliko dana, od 1. septembra treba da počne sprovođenje mjera vezanih za isprave i registarske oznake. Uvode se nove registracije koje će nositi oznake Republike Kosovo. Rok koji je Vlada u Prištini zacrtala za preregistraciju je 1. novembar. Nepoštovanje ove mjere kao posljedicu ima i zapljenu automobila.

U većinski albanskom dijelu Kosova i Metohije, Srbi po enklava imaju tablice takozvane RKS međutim, za stanovništvo sjevera Kosova to nije pitanje tek pukih oznaka na automobilima. Većinski srpski sjeverni dio Kosova odbijanje tablica sa oznakom nezavisne države smatra jednostavno rečeno, odbranom dijela srpske teritorije.

Kosovska policija i njene jedinice su u neprestanoj pripremi za nastupajući termin. U bazama koje se nalaze nadomak administrativnih prelaza Jarinje i Brnjak glačan je teren čime je pristor proširivan, dopremljena je tečka građevinska mašinerija koja treba da razbija barikade. Kako Blic saznaje od izvora u Euleksu danas tokom dana završeno je betoniranje jednog dijela baze, a postavljen je i primopredajnik za radio komunikaciju.

Srpski izvori sa sjevera prenose za Blic da je u šumi iznad baze bila grupa koja je radila vršila mjerenja. Na pitanje ko su odgovorili su da su iz Prištine iz Ministarstva za lokalno planiranje i razvoj.

Policajci iz pogranične policije ovog puta dobili su obećanje iz vrha policije da im se neće ponoviti iskustvo prošlogodišnjih nemira kada su pripadnici KP ostali u srpskom okruženju bez hrane i vode, a tek nakon dogovora sa srpskim liderima sa sjevera dozvoljen je konvoj..

Kako prenosi Blicov izvor ovog puta dopremljena je i dodatna municija, ali i hladnjače sa hranom, gorivo.

– Sada sudeći po aktivnostima, Priština se priprema za mogući duži sukob. Baze pogranične policije imaju sve što im je potrebno za najmanje 15 dana i to ekstremnih, vanrednih okolnosti – kaže izvor Blica iz Euleksa.

Jedinica pogranične policije Kosova formirana je međutim, za sasvim druge potrebe – sprečavanje šverca i prenosa roba na alternativnim putevima. U ovom dijelu policije ima samo nekoliko Srba, koji nemaju ulogu ni u komandovanju niti obavještavanju. Ipak jedinica je odavno ‘prevazišla’ ciljeve zbog kojih je i formirana.

Kako saznaje Blic u jedinicu pogranične policije prije oko četiri mjeseca ubačeno je preko 30 pripadnika NJSO (bivša ROSU) koji su umjesto za borbu protiv šverca obučeni za rukovanje automatskim naoružanjem. Šef te mobilne interventne jedinice je u direktnom kontaktu sa vrhom policije u Prištini. Upravo ova jedinice često radi poslove zaustavljanja i pregleda putničkih vozila. Tanka je linija da li se ovakvo djelovanje može podvesti pod aktivnosti koje im stoje u opisu zadataka jedinice.

– Da oni zaustavljaju po sjeveru i kod lokalnog naroda to izaziva strah i zebnju. Često se ponašaju arogantno, a u kolima budu i djeca tako da je to dodatna trauma svima – kaže Petar sa sjevera Kosova.

Dojče vele je prenio iskustva dvoje Srba. Irena Mirić iz Zubinog Potoka jedna je od više desetina građana ove opštine koje je proteklih nedjelja zaustavila interventna jedinica pogranične policije Kosova kada se vraćala sa Gazivodskog jezera.

– Povoda za pretres nije bilo. Mi smo mladi par koji je doživio neprijatnost da nas specijalci ubacuju u auto dvocjevkama. Prijetili su nam da će nam napisati kaznu, govorili da je sve njihovo. Za mene je to bilo veoma stresno i očekujem da se situacija još pogorša – svjedoči ona za DW.

Aleksandar Barać iz Leposavića kaže da “ljudi ne gledaju uopšte blagonaklono na njih“. On dodaje da je bio zaustavljen i legitimisan, ali za razliku od Irene, ponašanje policije opisuje kao korektno iako se osjećao neprijatno.

Izvori Blica svjedoče da se interventna jedinica pogranične policije, a zapravo ubačeni pripadnici NJSO, voze u blindiranim vozilima koja su u vlasništvu njihove primarne jedinice – bivše ROSU. Kako saznajemo u posljednje vreme sa njima u pojedinim akcijama na sjeveru su i pripadnici FIT, koja je se vodi kao najelitnija jedinica na Kosovu. FIT je makar po opisu i zadacima odnosno onome na papiru, pandam srpskom SAJ-u.

Diplomatski izvori iz Prištine kažu za Blic da upravo FIT ima spiskove za hapšenje Srba.

Spiskovi za hapšenje Srba
Pouzdan i precizan broj nije dostupan čak ni diplomatama država naklonjenih prištinskoj vladi. Sa sigurnošću se može ustvrditi da je na spisku najmanje 56 Srba koji se nisu odazvali na razne policijske pozive ili nisu bili na prijavljenim adresama pa su nedostupni kosovskoj policiji.

– Ono što je sigurno jeste da je riječ o žiteljima sjevera Kosova koje su kosovske bezbjednosne službe ocenile kao remetilački faktor za bezbjednost Kosova jer su učestvovali u pojedinim incidentima – kaže diplomata sagovornik Blica.

Aktivnost KFOR
Kada je riječ o Kforu i angažmanu na sjeveru pojačano prisustvo je vidljivo na svakom koraku i bez truda. Snaga ima na svim lokalnim putevima. U Kforu ističu da je pojačano prisustvo i patroliranje “kako bi povećao svijest o situaciji”. Međutim, ostaje nedorečeno i kojoj situaciji.

Srpski izvori sa sjevera sumnjaju da je Kfor pojačan kako bi pomogao Kosovskoj policiji u rušenju barikada. Izvor Blica navodi da su neke teške mašine za rušenje barikada pored onih koji je KP iznajmio od firmi južno od Ibra, ustupljene upravo od KFOR.

– Ostaje otvoreno pitanje da li će se KFOR uključiti i kako ukoliko dođe do barikada i sukoba. Ono što je sigurno Kfor se uključuje kada dodje do velikog incidenta – kaže diplomata izvor Blica.

Jedan odgovor na dilemu je danas i stigao i to od bivšeg američkog ambasadora na KiM Grega Delavia. On je ustvrdio na svom tviter nalogu da je “Srbija je prava prijetnja miru ovde, a ne Kosovo. Kfor, NATO mirovne snage će obaviti svoj posao”.

Procjene svih službi na Kosovu i Metohiji su identične – rizik od izbijanja sukoba je ogroman. Srbi nemaju dilemu, i stvari su kako kažu jednostavne. Prvi neće krenuti u sukobe, ali ako interventne jedinice krenu da izazivaju i provociraju ili hapse po sjeveru, odgovoriće.

– Ne znamo da li će se išta dogoditi. Ali ako budu izazvali za šta se i pripremaju i mi uzvratimo posljedica može biti samo sukob velikih razmjera – kaže jedan od učesnika svih barikada.

Oni koji dobro poznaju teren na sjeveru Kosova imaju i zebnju više u scenariju koji uključuje barikade i nemire. Na lokalnim putevima čak i da razbiju barikade, šta sa mostovima poput onih primjera radi na Gazivodama. Ne postavljaju se samo kamioni sa pijeskom već i cisterne. Kosovska policija sigurna je da ukoliko budu postavljene barikade da će hapsiti. Lokalni Srbi međutim, pitaju se gdje, kako i uz čiju pomoć će biti sprovedeni do južnog djela pa čak i baza nadomak Jarinja i Brnjaka.

Ukoliko iko bude mogao da nagovori Srbe sa sjevera da na provokacije ne odgovore barikadama, drugi scenario je napuštanje kosovskih institucija. Institucije Kosova bez Srba su povratak na početak na 2000 godinu.

Po nekima napuštanje institucija može biti način da se međunarodna zajednica pritisne radi kako bi se formirala Zajednica srpskih opština.

Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac rekao je da bi dalji korak, nakon potvrđivanja prve optužnice za ratne zločine počinjene u akciji “Oluja”, trebao da bude odluka Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu da se hrvatskim oficirima sudi u odsustvu.

Štrbac kaže da je očekivao da će Apelacioni sud potvrditi rješenje Višeg suda u Beogradu, kojim je potvrđena prva optužnica koju je srpsko Tužilaštvo za ratne zločine podiglo protiv četvorice oficira hrvatskog ratnog vazduhoplovstva za zločine počinjene u akciji “Oluja”.

“Dalji korak bi trebao biti da Vijeće za ratne zločine Višeg suda odluči da se sudi u odsustvu”, rekao je Štrbac za RTS i dodao da vjeruje da će biti donesena takva odluka.

Štrbac objašnjava da Srbija nema mehanizme koji bi mogli da dovedu do eventualnog izručenja, pošto je Hrvatska donijela zakon o ništavnosti akata JNA i nekadašnje Republike Srpske Krajine, ako su u pitanju državljani Hrvatske i pripadnici njihove vojske.

On kaže da se optuženima može komunicirati preko Ministarstva pravde.

“Imaju svoje advokate, niko im ne brani da se pojave ovdje”, ukazuje Štrbac.

On očekuje da će presuda biti osuđujuća, a kada je riječ o kazni, pošto se primjenjuju zakoni iz tog vremena, ona bi mogla biti do 20 godina.

Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je optužnicu protiv Vladimira Mikca, Zdenka Radulja, Željka Jelenića i Danijela Borovića koja ih tereti da su u akciji “Oluja” 7. i 8. avgusta 1995. godine naredili avionsko raketiranje kolone srpskih izbjeglica na Petrovačkoj cesti, kod Bosanskog Petrovca, kao i u mjestu Svodna u BiH.

U ovim napadima do sada je identifikovano 13 ubijenih, od kojih je šestoro djece, kao i ranjene 24 osobe.