Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je šokiran odlukom Hrvatske da stopira uvoz ruske nafte u Srbiju preko Janafa.Kako saznajemo, Vučić je šokiran ovom odlukom, da se Bugarska, gde ruski Lukoil ima dominantan uticaj na tržištu stavi u povlašćeni položaj , a da se Srbija kažnjava na brutalan način, zbog insistiranja Hrvatske i jos nekoliko članica, čime se EU pokazala kao nepouzdan partner.
Kako saznajemo, očekuje se žestok odgovor predsednika Srbije.
Zemlje članice EU glasale su juče za osmi paket sankcija Rusiji, ovoga puta usmerenih na ograničavanje cene nafte koju Rusija izvozi u treće zemlje van EU.
Na insistiranje Hrvatske na čelu sa premijerom te zemlje Andrejem Plenkovićem taj paket obuhvatiće i Srbiju jer preko Janafa neće moći više da uvozi rusku naftu.
I pored toga što je predlog Evropske komisije predviđao izuzetak od kojeg bi Srbija imala koristi, a tiče se i Jadranskog naftovoda (Janafa), Hrvatska i još nekoliko zemalja članica pobrinule su se da deo predloga ne prođe jer zaključeno je da za to nema opravdanja.
“Uprkos tome što je predlog Evropske komisije predviđao jedan izuzetak od koje bi profitirala Srbija, a tiče se i Jadranskog naftovoda (Janafa), Hrvatska i još nekoliko država članica pobrinule su se da taj deo predloga ne prođe jer je zaključeno da za njega nema opravdanja”, navodi se u hrvatskim medijima.
To praktično znači da će Srbija zbog Hrvatske i ovog poteza morati da plaća skupu naftu.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Beogradu sa šefom Delegacije EU u Srbiji Emanueleom Žiofreom, koji je ponovio preovlađujući stav Brisela kada je u pitanju usklađivanje spoljne politike Srbije sa agendom EU i uvođenjem sankcija Rusiji.
Žiofre je izrazio spremnost za saradnju sa Srbijom u pogledu rješavanja otvorenih pitanja koja su od ključnog značaja za dalji napredak Srbije na putu evrointegracija, saopšteno je iz pres-službe predsjednika Srbije.
Vučić je ponovio zahvalnost Evropskoj komisiji za podršku u izgradnji energetske infrastrukture, što je za Srbiju od izuzetnog značaja, dodavši da je Srbija maksimalno angažovana na projektima diversifikacije energetskih izvora i puteva snabdijevanja.
Na sastanku je bilo riječi o odnosima sa EU, predstojećem Samitu nove inicijative evropske političke zajednice u Pragu, modalitetima jačanja saradnje u oblastima od obostranog interesa, poput energetske bezbjednosti, usklađivanja vizne politike sa EU radi borbe protiv ilegalnih migracija, kao i o saradnji na velikim infrastrukturnim projektima.
Vučić je istakao da Srbija posvećeno radi na realizaciji ciljeva koji su u skladu sa njenom evropskom orijentacijom, poput snažnog ekonomskog napretka i očuvanja mira i stabilnosti u regionu kroz inicijative povezivanja, čime je pokazala da je ozbiljan, odgovoran i pouzdan partner Unije.
U tom kontekstu, sagovornici su razmijenili mišljenja i o predstojećem samitu u Pragu na kojem će se raspravljati o inicijativi za uspostavljanje evropske političke zajednice kao platforme za dijalog postojećih članica EU i onih država koje tome teže.
Ovo je fijasko, sramota, spomenik hrvatskoj pasivnosti i traljavosti. Ovako je izbore u BiH komentarisao Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske.
“HDZ nije jednako hrvatski narod”, dodao je Milanović.
On je istakao da je HDZ dobro prošao u kantonima gdje žive Hrvati.
“Opet je izabran Komšić, godinu dana pokušavam vikati o ovoj temi. Uspiješ, vidiš da postoje planovi da se Hrvati marginaliziraju, uporno se ne provodi odluka Ustavnog suda – odluka Ljubić”, nastavio je Milanović, javljaju zagrebački mediji.
Kaže da, “ako Plenković želi biti zaslužan za to, neka bude”.
“Šta je napravio Šmit? On je zadnji dan donio neku odluku kojom je kao spasio Hrvate. Nigdje u tim odlukama nema reference na slučaj Ljubić, jer ako se na to referira, onda moraš maknuti Komšića. Igrao je neke podzemne, štakorske igrice”, rekao je Milanović.
Istakao je da je ovo katastrofa za hrvatsku spoljnu politiku.
“Hrvatska je ovo mogla riješiti, djelovanje prije svega Plenkovićeve vlade. HDZ je prikupio orahe, zimnicu, fermentirano voće, to će trajati neko vrijeme”, kazao je Milanović.
Dodao je da će u sljedeće četiri godine Zagreb stati ili za prava Hrvata kao konstitutivnog naroda ili Hrvata tamo neće biti.
O Komšiću, Izetbegoviću i Bećiroviću
Osvrnuo se i na Željka Komšića, navodeći da on ne smije doći u mjesta gdje žive Hrvati, a čestitao je Denisu Bećiroviću i Željki Cvijanović koji su ušli u Presjedništvo BiH.
Što se tiče Mostove inicijative da se Komšića proglasi nepoželjnom osobom u Hrvatskoj, Milanović kaže da se slaže s tim.
“Prije 10 godina sam kao relativno blizak Komšiću i na čijim skupovima sam držao zapaljive govore, nagovarao Lagumdžiju da se on kandidira, ali se nije usudio jer se bojao poraza”, rekao je Milanović.
Dodao je da se Bećirović nije bojao jednog poraza, a drugi put je pobijedio.
“Bećirović je uspio pobijediti tog pokvarenog, prevrtljivog i sve u svemu jednog lošeg tipa, tog Bakira Izetbegovića”, zaključio je Milanović.
Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin reagovao je na izjavu ukrajinskog ambasadora Volodimira Tolkača.
Kako je navedeno u saopštenju, Vulin je rekao da ne može da se seti ukrajinskog zahteva za posebnu sednicu SB UN ili uvođenja sankcija agresorima na Srbiju.
“U NATO bombardovanju su stradale desetine srpskih dečaka i devojčica. Ne mogu da se setim ukrajinskog zahteva za posebnu sednicu Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija ili uvođenja sankcija agresorima na Srbiju. Nije kasno da Ukrajina i sve zemlje koje traže suđenje za ratne zločine u ukrajinsko-ruskom sukobu, zatraže da se sudi i ubicama srpske dece u NATO agresiji, ratni zločin ne zastareva, eto prilike da se pokaže principijelnost”, naveo je u saopštenju ministar Vulin, komentarišući, kaže se u saopštenju, navode ambasadora Ukrajine u Beogradu Volodimira Tolkača za N1, da u Kijevu sve teže razumeju argumente Srbije da ne uvede sankcije Rusiji.
Andrej Plenković, premijer Hrvatske, komentarisao je izbore u BiH, te je čestitao Borjani Krišto, kandidatkinji HDZ-a i drugih stranaka okupljenih u HNS-u za hrvatskog člana Predsjedištva BiH.
“Ona je u Livnu u srijedu bila pobjednica kada je riječ o izborima hrvatskog člana Predsjedništva. Riječ je o glasačima iz reda hrvatskog naroda, tu nema dilema. Došlo je ponovno do preglasavanja gdje su iskoristili prigodu građani BiH, mahom pripadnici bošnjačkog naroda, koji su iskoristili biračko pravo i glasali za (Željka) Komšića. Smatramo da je to loše. To je jako nezdrava poruka za odnose između konstitutivnih naroda”, kazao je Plenković.
“To se dogodilo četvrti put od 2006, što znači da u razdoblju od 20 godina 16 godina imamo hrvatskog člana Predsjedništva kojeg nisu izabrali Hrvati u BiH. Nema plastičnijeg načina da opišem koliko je to loše i nepravedno”, dodao je on.
Pozdravio je odluku visokog predstavnika u BiH kojeg RS ne priznaje Kristijana Šmita.
“Donio je ono što se u ovim okolnostima maksimalno moglo, ja mislim da je to dobro”, rekao je Plenković i dodao da se dalji razgovori o promjenama Izbornog zakona tek moraju voditi.
“Hrvati su ovime dobili, a Šmit želi da zemlja funkcionira. Ovime se sve aktere potiče da konstruktivno traže rješenje, a ne da se blokira”, rekao je hrvatski premijer.
Upitan je o činjenici da je Komšić ponovno postao hrvatski član Predsjedništva iako je u zapadnoj Hercegovini dobio samo 150 glasova.
“On (Šmit) to nije mogao mijenjati, mijenjao je ono što je mogao”, rekao je Plenković.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u Budimpešti, gdje se ranije danas sastao sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom i austrijskim kancelarom Karlom Nehamerom, da je na trilateralnom sastanku dogovoreno kako će i na koji način tri zemlje da se izbore sa migracijama.
Mnogo tehničkih detalja treba da se razradi, i to će naredne tri nedjelje naši timovi da rade. Takođe smo pričali i o drugim važnim pitanjima, iščekujući narastajući volumen sukoba u Ukrajini. Vjerujem da ćemo biti pod još većim ekonomskim i energetskim pritiskom. Ali, mi moramo da radimo, kukanje nas neće spasiti – rekao je Vučić novinarima u Budimpešti.
Vučić kaže da će se u četvrtak u Pragu sresti sa Ursulom fon der Lajen, i da će tema razgovora biti predstojeća zima.
– Danas smo pričali o bezbroj važnih tema, bili su tu i Peter Sijarto i Siniša Mali. Mnogo je važno da se govori i o finansijama, da vidimo kako da riješimo probleme u budućnosti. Kad jedna Mađarska ima osnovnu kamatnu stopu od 13 odsto, sve vam je jasno. Mi moramo da čuvamo svoju stabilnost. Ljudi za sada nemaju preveliki razlog za brigu, ali mnogo teža vremena tek dolaze – istakao je predsjednik.
On je rekao da sve ono što smo stekli i zaradili, možemo izgubiti za šest mjeseci zbog neodgovornosti lidera u svijetu.
– Ključna borba biće da vidimo šta je to što možemo. Kako da sačuvamo nisku cijenu struje i gasa, ne samo za domaćinstva već i za kompanije. Kako da oni ne izgube svoje mjesto u proizvodnom lancu. Tu najjači opstaju, mali igrači nemaju šanse. Uskoro će u regionu doći do zatvaranja šoping molova, ne isplati se ljudima više da plaćaju rentu – kaže Vučić.
Predsjednik kaže da nam je do 31. marta ostalo nešto više od šest mjeseci, i da je sada potrebno donijeti odluku o početku grijne sezone.
Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Vučić je rekao da su danas tema razgovora bile važne investicije koje treba da obuhvate cijeli Balkan.
– Vi znate da mi dobijamo naftu preko Hrvatske. I vi znate da tu nije bilo problema, i pored često teških odnosa sa Zagrebom. Problem je u novembru, kada više ne budemo mogli da uvozimo ruski gas. Moraćemo samo Kirkuk. I Maduro je nudio naftu, ali ovdje kod nas će reći, ne treba nam ovaj kvalitet nafte, već onaj, i tako dalje… Svi ćemo 31. marta analizirati ko je šta izgubio, ali će glavno pitanje biti ko će preživjeti sljedeću jesen i zimu. Zapamtite to – rekao je on.
Vučić dodaje da će mali i slabi propasti već do marta, a da će oni malo jači dočekati sljedeću zimu.
– Oni koji misle da će brzo savladati i poraziti Rusiju se varaju, kao što ne vjerujem da će Rusi brzo savladati Ukrajinu, koja ima široku podršku NATO. Dakle, pričali smo o važnim stvarima, i u tim projektima će učestvovati više zemalja. Mi smo pričali, recimo, o uvezivanju energetskih sistema naših zemalja. Spremni smo da platimo da bismo mogli da računamo na dio električne energije iz NE Pakš 1 i Pakš 2 – otkrio je predsjednik.
On je rekao da je ovo najelegantnije rješenje, ali da će razmišljati i o radu sa malim modularnim nuklearnim elektranama, piše Blic.
Predsednik Srbije Aleksnadar Vučić je rekao da ako strane diplomate misle da je vreme da bahato vrše pritisak na našu zemlju izabrali su pogrešan trenutak.
“Mi to nećemo da dozvolimo ni onima koji su mnogo jači. Mi protiv Ukrajine nismo ništa loše uradili, nismo priznali cepanje delova Ukrajine, ni referendume koje su Rusi sproveli. A ne mogu da se setim da su se 1999. godine pretrgli u pomoći i da su prekidali letove od Kijeva do Rima ili drugih zemalja koje su vršile agresiju na Jugoslaviju. Ja nemam problem sa time, za razliku od onih koji se plaše. Naša situacija je toliko čista, formalno i materijalno pravno, ni oni ni bilo ko drugi ne mogu da vrše pritisak na nas. A ja razumem njihovu poziciju, oni ne mogu da poistovete NATO, Ameriku i Englesku, koji ih brane, sa onima koji su napali njihovu zemlju”, kazao je Vučić.
On je rekao da Srbija poštuje Povelju UN, i da zato poštuje teritorijalni integritet Ukrajine.
Predsednik je konstatovao da može da se nađe bezbroj tumačenja, ali činjenice ne mogu da se obrišu.
“Tražim da mi se objasni u skladu sa kojim međunarodno pravnim aktom je izvršena agresija na SR Jugoslaviju, u skladu sa kojom odlukom SB UN, i u skladu sa čijom odlukom imate pravo da ne priznajete Rezoluciju 1244, koju mi poštujemo. Kao što poštujemo i Povelju UN, i samim tim teritorijalni integritet Ukrajine”, zaključio je predsednik.
Podsećamo, ambasador Ukrajine u Srbiji Volodimir Tolkač izjavio je danas da je veoma teško pitanje za Ukrajinu da li razume odluku Srbije da ne uvodi sankcije Rusiji.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je zahvalan mađarskom premijeru Viktoru Orbanu na tome što uvijek ima dovoljno hrabrosti, snage i volje da pokrene važna regionalna pitanja.
Razgovarali smo o svim važnim i teškim pitanjima sa kojima se suočavamo. I energetika i finansijska situacija. Svi smo pritisnuti i biće teško premostiti i jesen i zimu i proljeće. Plašim se da će biti još teža sljedeća zima – naveo je Vučić.
Napominje da Srbija ponovo ima rast dolazaka sirijskih, pakistanskih, avganistanskih izbjeglica.
– Na današnji dan imamo registrovano oko 17.600 iz Rusije i Ukrajine zajedno. To je sve ne mali teret za jednu relativno malu zemlju – napominje predsjednik Srbije.
Ističe da će Srbija do kraja godine značajno uskladiti svoju viznu politiku s viznom politikom EU, tako da Srbija “neće moći da se koristi kao ulazna zemlja za ilegalne migracije”.
– Ljudi u Beogradu ne znaju sa kakvim se naša policija suočava, ali znaju u Kanjiži, Vranju i Preševu. Odlučili smo da pomognemo zajedničkim radom i Austriji i Mađarskoj. Sporazum ćemo ovjeriti u Beogradu, napravićemo akcioni plan i kako da zaštitimo i druge dijelove Evrope. Srbija će biti odgovorna i ozbiljna i to ćemo uspjeti da učinimo – navodi Vučić.
Dobro su, dodaje, razumjeli jedni druge.
– Kada pričate o rezervama gasa, ako nam zafali za nekoliko dana uzećemo od nekoga, a ako nekom zafali za nekoliko dana daćemo mi. Biće problema i sa hranom – napominje Vučić, prenosi RTS.
Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman obratio se iz Zagreba povodom objavljivanja preliminarnih rezultata Opštih izbora u Bosni i Hercegovini, ali i odluke Kristijana Šmita, kojim je nametnuo izmjene Izbornog zakona.
Grlić Radman je poručio da, bez obzira na ukupnu mobilizaciju, kako kaže, hrvatskog glasačkog tijela ovog puta su donijete određene promjene – naročito u biranju člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.
Ali, izražavamo nezadovoljstvo zbog preglasavanja Hrvata koje dugoročno šteti stabilnosti i budućim odnosima u BiH. Već četvrti put je Komšić izabran glasovima bošnjačkog naroda, a vodi se i dalje kao član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda što će i dalje ostati veliki teret – kazao je Grlić Radmanž.
Osvrnuo se i na izmjene Izbornog zakona koje je sinoć nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.
– Ono što je jako važno jeste da izražavam zadovoljstvo zbog nametanja izmjena Izbornog zakona. To je isto tako veliki uspjeh ove vlade, na čelu sa Andrejem Plenkovićem, Sve ono što smo do sada radili je Šmit prepoznao, razgovarao je sa svima, a mi smo nastojali prenijeti važnost preglasavanja hrvatskog naroda u BiH – poručuje Grlić Radman iz Zagreba, prenosi Kliks.