VRBAS Media

Kategorija: Region

  • Bezbjednosna situacija na sjeveru КiM uznemirujuća i napeta

    Bezbjednosna situacija na sjeveru КiM uznemirujuća i napeta

    Misija Euleksa saopštila je danas da je bezbjednosna situacija na sjeveru Кosova i Metohije “uznemirujuća i napeta”.

    Misija u odgovoru za Кosova press navodi da su njene patrole na sjeveru КiM primijetile prisustvo “naoružanih ljudi, često maskiranih pojedinaca i grupa”, kao i dodatnih barikada.

    Iz Euleksa kažu da je to “neprihvatljivo” i da se barikade moraju odmah ukloniti.

    Ocjenjuju i da “bezbjednosni vakuum koji je nastao nakon ostavke srpskih pripadnika kosovske policije mogu da iskoriste kriminalne grupe”.

    Navode da je na agencijama za sprovođenje zakona da to spriječe i da je Euleks je u okviru svog mandata i kapaciteta pobornik preventivnih mjera, ali da ne može da zamijeni kosovsku policiju.

    • Važno je odmah deeskalirati situaciju i uzdržati se od najprovokativnijih akcija. Ovo je prije svega u korist lokalnog stanovništva, čija su zaštita i bezbjednost ugroženi zbog trenutne situacije – navodi Euleks.
  • Milanović poručio Plenkoviću: Idi u Ukrajinu pa se bori

    Milanović poručio Plenkoviću: Idi u Ukrajinu pa se bori

    Zatišje u hrvatskom državnom vrhu trajalo je tek toliko koliko je predsjednik Zoran Milanović boravio u posjeti Južnoj Americi, a prvom prilikom po povratku komentarisao je odbijanje sabora da potvrdi vladinu odluku o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj i jasno poručio da je sukob u Ukrajini “rusko-američki rat”, a premijeru Andreju Plenkoviću da, ako ima morala, ode u Ukrajinu da se bori.

    Milanović, koji učestvuje na obilježavanju 31. godišnjice Hrvatske vojne škole “Dr. Franjo Tuđman” poručio je da Plenkovićeva vlada, kako je kazao, ima kontinuitet razaranja Ustava Hrvatske.

    On je ponovio da je ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman u Briselu prihvatio obavezu “iz srži nacionalne sigurnosti i odbrane bez saglasnosti predsjednika Hrvatske, što je protivno Ustavu”.

    Za Plenkovića je rekao da je, kako je naveo, “manirom sociopate sa moralnom ucjenom” parlamentu gurnuo da odluči o hrvatskoj vojnoj pomoći Ukrajini.

    Na raniju izjavu Plenkovića da je on pobjednik, Milanović je upitao “da li smo u kladionici”.

    “Neki ljudi to rade radi svoje stražnjice”, rekao je hrvatski predsjednik o Plenkovićevoj inicijativi da se izglasa vojna pomoć Ukrajini.

    Za premijera je rekao da je amoralan i poručio mu da ode u Ukrajinu da se bori.

    “Ko nas prati, braco? Gledamo i mi tebe, tvoj ideološki put. Ti nam stalno nabijaš moralne ucjene. A sam nemaš morala, potpuno si amoralan. Idi u Ukrajinu pa se bori”, poručio je Milanović Plenkoviću, prenio je Index.

    Upitao je i šta Hrvatska ima od oružja.

    “Koliko Hrvatska ima protivoklopnih raketa? Koliko ih ima? Ajmo Bane, prije nego što te zatvore”, rekao je Milanović prozivajući ministra odbrane Maria Banožića.

    Rekao je da neće napadati i kritikokvati one koji su glasali za vladin prijedlog o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, ali će ih, kazao je, pozvati na razmišljanje o tome šta su time napravili.

    “Veliki kombinator (Plenković) je rekao mi vas gledamo. Stvarno? I mi vas i naš pogled je bistriji. Kakva je to poruka? Što to znači? Ima li neko odgovor? Ko nas gleda? Udba iz koje je potekao? Drugo, ko nas to gleda – HDZ? HDZ to uopšte ne zanima, njih zanima ‘u se na se i poda se’. Gledaju nas Plenkovićeve gazde iz Brisela, najnetalentovanija generacija političara u starijoj istoriji. Ljudi koji apsolutno nisu svjesni posljedica onog što rade i onog što se ranije događalo. Za mene je procjena oportunističkog nacionalnog interesa Hrvatske najvažnija”, rekao je Milanović.

    Najavio je da će nakon Nove godine više govoriti o problemu naoružanja Hrvatske i dodao da je to njegova ustavna dužnost.

    “Ćutao sam mjesecima, pisao sam tajno premijeru jer sam smatrao da to ne treba da izlazi u javnost, ali sada kada vidim da o takvim stvarima iz svoje perspektive govore Nijemci, Francuzi, onda ćemo i mi govoriti šta Hrvatska ima od oružja, kakvo je stanje na hrvatskih skladištima?”, rekao je Milanović.

    Upitao je ko je kriv za grozno stanje materijalno-tehničke opremljenosti hrvatske vojske i dodao: “Imamo Amerikance koji će nas braniti kao što brane Ukrajince, to sjajno izgleda”.

    Poručio je da je za takvo stanje neko krivično odgovoran.

    Na pitanje da li je Hrvatska trebalo da ostane jedna od pet zemalja koje neće učestvovati o Misiji EU o vojnoj pomići Ukrajini, Milanović je potvrdio.

    “Apsolutno treba. Među jednom ako treba. To je naš interes”.

    Obuku ukrajinske vojske je nazvao farsom i upitao čemu ih može obučiti Hrvatska, kada ih američka vojska, kako je kazao, ne može više obučiti nego što jeste.

    “To je trenutno najbolja vojska na svijetu, totalno mobilizovana i neće imati opreme jer se više ne može proizvesti koliko se troši. To je ukrajinska vojska. Skupite englesku, francuski, britansku vojsku za ovu vrstu rata, pa oni mogu u safari da idu. Nema vojske. Svi ti borbeni sistemi nisu bezvrijedni, ali su uglavnom bezvrijedni jer ne postižu željene efekte. Nevidljivi lovac kojeg vide i Srbi, a kamoli Rusi, košta 200 miliona dolara. Od toga proizvođači zarade 150 miliona i to neko sruši u sedam dana”, rekao je Milanović i dodao:

    “Cijela koncepcija rata zapada je baletantska zapravo. Ili idem u ratove izbora, napadam puno slabijeg od sebe i popijem mu svu krv, uništim mu državu i onda se povučem. Ili imamo ratove izbora koji su neizbježni. Ovo je Putinov rat izbora, i ovo je američki rat. Ovo je rusko-američki rat”, prenosi N1.

  • Brnabić: Kurti pokazao pravo lice prijeteći nasiljem i smrću Srbima

    Brnabić: Kurti pokazao pravo lice prijeteći nasiljem i smrću Srbima

    Premijerka Srbije Ana Brnabić istakla je danas da je premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti svijetu pokazao pravo lice prijeteći smrću i nasiljem Srbima.

    • Izjavom za Gardijan Aljbin Kurti svijetu pokazuje pravo lice prijeteći smrću i nasiljem Srbima, umjesto da izabere racionalno rješenje i jednostavno primijeni Briselski sporazum, poštuje vladavinu prava i prestane proizvoljno da hapsi nedužne ljude – napisala je Brnabić na Tviteru.

    Kurti je prethodno, prema pisanju londonskog Gardijana, izjavio da, kako je naveo, “brine” da uklanjanje barikada na sjeveru Kosovu i Metohiji “ne može isključiti žrtve”.

  • Pronađeno tijelo poštara, našao ga mještanin u Morači

    Pronađeno tijelo poštara, našao ga mještanin u Morači

    Tijelo Miloša Stamatovića, mladog poštara iz Danilovgrada, koji je nestao prije nekoliko dana, pronađeno je u koritu rijeke Morače u naselju Botun, kako je rečeno iz policije.

    Tijelo je, kako pišu srpski mediji, pronašao mještanin.

    Milošev nestanak prijavile su kolege prije tri dana, nakon što se nije vratio da razduži smjenu.

    Navodno, on je na teren krenuo sa 15.000 evra, koliko je i trebalo da podijeli penzionerskih naknada.

    Njegov automobil je tada pronađen u Botunu, nedaleko od korita rijeke Morače.

  • Vučić: Molim da NATO zaštiti naš narod na KiM

    Vučić: Molim da NATO zaštiti naš narod na KiM

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa komandantom Komande združenih snaga NATO-a, admiralom Stjuartom Mančom.

    Admiral Stjuart Manč rekao je juče da Kfor pažljivo prati situaciju na sjeveru KiM i da je spreman za pružanje bezbjednog okruženja i slobode kretanja za sve zajednice svuda na KiM, u skladu sa mandatom zasnovanim na Rezoluciji 1244 Savjeta bezbjednosti UN.

  • Kfor pažljivo prati situaciju na sjeveru Kosova

    Kfor pažljivo prati situaciju na sjeveru Kosova

    Komandant Komande združenih snaga NATO u Napulju admiral Stjuart Manč rekao je da Kfor pažljivo prati situaciju na sjeveru Kosova i Metohije.

    On je rekao da je Kfor spreman za pružanje bezbjednog okruženja i slobode kretanja za sve zajednice na tom prostoru.

    Manč je naveo da Kfor od oktobra pojačava svoje prisustvo dodavanjem snaga i patrolama, kao i da će nastaviti da ispunjava svoj mandat propisan Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti UN.

    – Rješenja se moraju tražiti kroz dijalog – istakao je Manč.

    Manč je rekao da od svih aktera očekuje da budu u bliskoj koordinaciji sa Kforom i da se suzdržavaju od provokativnih demonstracija sile i djeluju konstruktivno, kako bi se održavala sigurnost i bezbjednost svih zajednica i sloboda kretanja.

    Na pitanje zašto Kfor dopušta da kosovska policija naoružana automatskim naoružanjem dolazi na sjever Kosova, iako to nije u skladu sa sporazumom iz 2013. godine, Manč je rekao da “Kfor nastavlja da podržava dijalog kako bi se umanjile tenzije i rješavale nesuglasice”.

    Povodom zahtjeva Srbije da se srpske snage vrate na Kosovo i Metohiju u skladu sa Rezolucijom 1244, Manč je za Tanjug rekao da je “Kfor primio pismo od Srbije i da se zahtjev trenutno nalazi u fazi razmatranja i procjene”.

    – Kfor ostaje na oprezu i u potpunosti je sposoban da ispunjava svoj mandat UN – rekao je Manč.

    Manč je naveo i da NATO u potpunosti poštuje odluku Srbije da se ne učlani u ovu vojnu organizaciju, isto kao što poštuje odluke drugih da se učlane.

    – Možemo imati jake odnose sa našim partnerima, kao što imamo sa Austrijom i Švajcarskom, a da oni ne postanu članice – dodao je Manč.

  • Petković poručio Kurtiju “Ukinite spiskove za progon i hapšenje Srba”

    Petković poručio Kurtiju “Ukinite spiskove za progon i hapšenje Srba”

    Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković poručio je premijeru privremenih institucija u Prištini Aljbinu Kurtiju da i ne pomišlja da nasiljem uklanja srpske barikade.

    Povodom izjave Kurtija da barikade na sjeveru Kosova “ne mogu ostati još dugo”, Petković je napomenuo da su te barikade prvobitno i postavljene kao odgovor na nasilje, a svaki novi nasilni potez sa Kurtijeve strane prijetio bi da izazove eskalaciju koja se ne bi mogla kontrolisati.

    – Vijreme ja da Kurtijeva spirala nasilja bude prekinuta i da se Srbima na Kosovu i Metohiji, najugroženijoj nacionalnoj grupi na tlu savremene Evrope, omogući da žive u normalnim uslovima i bez konstantnog straha od nasilja i terora – istakao je Petković.

    On je naglsio da barikade na sjeveru Kosova i Metohije za Srbe znače slobodu i predstavljaju njihov miran otpor bezakonju Kurtija i njegovih velikoalbanskih ekstremista kojima je jedini cilj etnički čisto Kosovo i Metohija, saopšteno je iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju.

    -Dobro bi bilo da Kurti bude u kordinaciji sa samim sobom i da odmah oslobodi Dejana Pantića, da povuče policijske specijalace sa dugim cevima sa severa Kosova i Metohije koji tu ne mogu biti prisutni, kao i da ukine spiskove za progon i hapšenje Srba. Svakako i da ispuni obavezu Prištine i formira Zajednicu srpskih opština – kaže Petković.

    Petković kaže da zadatak Kfora nije, kako to misli Kurti, da sa njim koordiniše akcije protiv Srba niti da uklanja barikade, već da u skladu sa povjerenim mandatom garantuje bezbjednost Srbima na Kosovu i Metohiji.

  • Kurti: Barikade na sjeveru Kosova neće još dugo biti tolerisane

    Kurti: Barikade na sjeveru Kosova neće još dugo biti tolerisane

    Premijer samoproglašenog Kosova Albin Kurti je izjavio da putevi na sjeveru Kosova neće moći još dugo da budu blokirani te da je o tom problemu u stalnoj komunikaciji sa KFOR-om.

    “KFOR je tražio još neko vrijeme od nas, tako da smo u koordinaciji, u redovnoj, kontinuiranoj, intenzivnoj komunikaciji sa KFOR-om i očigledno da se barikade neće dugo tolerisati”, rekao je 19. decembra kosovski premijer.
    Inače, danas je jedanaesti dan barikada na sjeveru Kosova, a prethodni vikend je bio buran. U nedjelju su ultradesničarske grupe protestovale sa srpske strane na prijelazu Jarinje, a KFOR je s kosovske strane tog prijelaza postavio bodljikavu žicu.

    Lokalni Srbi na sjeveru Kosova blokiraju puteve zbog hapšenja njihovog sunarodnika Dejana Pantića, koji je bivši pripadnik kosovske policije. Njemu se na teret stavlja da je 6. decembra učestvovao u napadu na prostorije Centralne izborne komisije Kosova u Sjevernoj Mitrovici.

    Inače, na barikadama se uglavnom nalaze radnici zaposleni u institucijama Srbije koje funkcionišu na Kosovu, najviše oni iz oblasti obrazovanja i zdravstva.
    Kurti je juče komentarisao i srbijanski zahtjev da pošalju vojsku na Kosovo kao i proteste koji su održani u nedjelju na granici između Kosova i Srbije. Kazao je kako je zahtjev nerealan, a da je jedini cilj održanih protesta destabilizacija Kosova.

  • Lider crnogorskog Demokratskog fronta: Formiraćemo novu vladu

    Lider crnogorskog Demokratskog fronta: Formiraćemo novu vladu

    Andrija Mandić izjavio je da istrajavanje predsednika Mila Đukanovića na prekidu svake komunikacije sa parlamentarnom većinom neće zaustaviti izbor nove vlade.

    Lider Demokrtakog fronta (DF) je za današnje Vijesti rekao i da će premijer Crne Gore biti bivši diplomata, sada poslanik, Miodrag Lekić i dodao da ne veruje da će međunarodna zajednica prekinuti odnose sa tom vladom.Posle usvajanja izmena Zakona o predsedniku, crnogorski predsednik Milo Đukanović kazao je da ne želi da učestvuje u njegovoj implementaciji, ali da je odlučio da ga potpiše jer ne želi da krši svoja ustavna ovlašćenja.

    Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar pozvao je crnogorsku skupštinu da ne pokušava da formira novu vladu prema nedavno usvojenim izmenama i dopunama Zakona o predsedniku. Eskobar je kazao da ne vidi kako bi SAD mogle da rade sa vladom koja bi bila formirana pod tim uslovima.

    Slične poruke su uputili i predstavnici EU.

    Mandić je u intervjuu Vijestima rekao da su izmene Zakona o predsedniku ustavne i da je za usvajanje tog zakona postojao važan državni razlog na koji je skupština imala ne samo pravo nego i dužnost.

    Dakle, uradili smo samo ono što bi uradio svaki parlament država članica EU i Saveta Evrope, kazao je Mandić.

    Komentarišući izjavu evropskog poslanika Vladimira Bilčika da nema napretka ka EU sa “snagama bliskim Moskvi”, Mandić je ocenio da se radi o kampanji koja se vodi već duži vremenski period od “nekolicine međunarodnih činovnika” koji su godinama zajednički radili s Milom Đukanovićem.

    “Zar nije prirodno i politički korektno da su neki od tih čudnih gostiju koji posećuju našu kuću ijednom izrazili želju za razgovorom sa političkim predstavnicima trećine građana Crne Gore?”, pitao je Mandić.

    On nije želeo da iznosi detalje o budućoj vladi, poručujući da će javnost uskoro biti obaveštena.

    “Mandatar Miodrag Lekić je rešenje do kojeg smo zajednički došli u dogovoru parlamentarne većine. Što se tiče odnosa međunarodnih partnera ne mislim da će neko prekidati odnose s nama, a o toj međunarodnoj poziciji će nam više reći nova vlada kada bude izabrana. Ne bi me iznenadilo da u budućim ocenama ta nova vlada bude više hvaljena od svih onih koje su ranije sastavljali baš ti međunarodni faktori”, rekao je.

    Poslanici crnogorskog parlamenta su pre nedelju dana ponovo usvojili izmene Zakona o predsedniku Republike, kojima Skupština preuzima deo nadležnosti šefa države u predlaganju mandatara za sastav vlade. Izmene zakona, koje otvaraju put parlamentarnoj većini da izabere svog kandidata za mandatara, usvojene su uprkos preporukama Venecijanske komisije i Evropske unije da se od toga odustane.

    Kada su poslanici 2. novembra prvi put usvojili izmene Zakona o predsedniku Republike, Đukanović je odbio da potpiše taj akt i vratio ga je Skupštini na ponovno razmatranje.

    Crnogorska opozicija izmene Zakona o predsedniku Republike tumači kao „državni udar“, zbog čega je u Podgorici održano nekoliko protesta, sa zahtevom da sporni Zakon bude povučen i da budu raspisani vanredni parlamentarni izbori.

    Politička kriza u Crnoj Gori manifestuje se i time što Ustavni sud od 13. septembra nema kvorum za odlučivanje, jer ima samo troje od sedam sudija. Skupština Crne Gore prošlog ponedeljka u dva kruga glasanja nije izabrala četvoro nedostajućih sudija Ustavnog suda.

  • Ivica Dačić o zahtjevu Kosova za članstvo u EU

    Ivica Dačić o zahtjevu Kosova za članstvo u EU

    Šef srpske diplomatije izjavio da prema informacijama kojima raspolaže, Češka do kraja predsjedavanja EU neće staviti u proceduru zahtjev tzv. Kosova za članstvo.

    Češka je primila aplikaciju, a po najavama, kako danas stoje stvari, na sjednici koja bi trebalo da bude ove nedjelje, oni će samo informisati da su primili aplikaciju i neće je stavljati dalje u proceduru – rekao je Ivica Dačić u izjavi novinarima posle sastanka sa grčkim kolegom Nikolasom Dandijasom.

    Dodaje i da će se tim pitanjem baviti sljedeći predsedavajući, a to je Švedska koja od Nove godine preuzima tu ulogu.

    – Na kraju krajeva o tome se mora doneti odluka konsenzusom što u ovom trenutku neće biti, jer ima pet zemalja, uključujući i Grčku, koje nisu priznale Kosovo, a imajući u vidu i stav Mađarske koja bez obzira što je priznala Kosovo, ne glasa za Kosovo na međunarodnim forumima – istakao je Dačić.

    Dodao je da Srbiji ostaje i prestoji i dalje teška borba u Savjetu Evrope.

    – Sve je prebačeno za sljedeću godinu. Irska taj posao nije htjela da završava za vrijeme svog mandata. Sada je Island na redu. Predstoje nam razgovori. S obzirom da Island održava Samit zemalja članica Savjeta Evrope nije im u interesu da podgrijevaju razne probleme. Njima je u interesu da to prođe u nekom saglasju. Zato je naše očekivanje da ta tema neće biti brzo na dnevnom redu – rekao je Dačić.

    Istakao je da Priština krši i Brisleski i Vašingtonski sporazum i naglasio da će Srbija i dalje raditi sa zemljama koje ne priznaju tzv. Kosovo da ostanu pri tom stavu, a sa onima koje su ga priznale da taj stav promijene u smislu povlačenja priznaja.

    Kazao je da je od grčkog ministra spoljnih poslova čuo da će njihovi stavovi po pitanju Kosova i Metohije ostati principijelni, što bi značilo da Grčka daje podršku očuvanju teritorijalnog integriteta suvereniteta Republike Srbije.

    Na pitanje Tanjuga o najavi predsjednika Srbije da će javnost uskoro obavjestiti koje su zemlje povukle priznanje tzv. Kosova, Dačić je kazao da će to biti u jednom trenutku.

    – Ono što je sigurno ima 27 zemalja koje su povukle priznanje Kosova, za 18 zemalja se zna koje su, za devet zemalja ćemo vidjeti kada će se odluka doneti, da saopštimo koje su to zemlje – naveo je Dačić, prenosi b92.