U toku je TV duel između odlazećeg predsednika Crne Gore Mila Đukanovića i budućeg crnogorskog predsednika Jakova Milatovića.
Đukanović potpuno mokar zbog povišene telesne temperature i zbog spoznaje da će na čelu Crne Gore biti još veoma kratko, zaista izgleda jadno i bedno.
Sve navedeno potvrđuje objektivnost i istinitost informisanja našeg portala, zbog čega večeras niko ne može negirati da je Milo Đukanović zaista ozbiljno bolestan, kako smo danas informisali.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se ne miješa u izbore u Crnoj Gori, ali da želi da oni u nedjelju, 2. aprila, prođu u redu i miru.
Vučić je rekao da se Mila Đukanovića podršali Aljbin Kurti iz Prištine i bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ali da će on nastaviti da ćuti o toj temi.
– Interesantno je da bi, da su svi ovi drugi ćutali, a mi da smo se umiješali, objesili bi me nasred Gran placa u Briselu, da ne pričam o svim glavnim gradovima EU, SAD – rekao je je Vučić u Novom Pazaru iz kog je krenuo u posjetu Raškom okrugu.
On je rekao da Srbija mora da razumije svoju poziciju i da zato mora da radi više, ekonomski napreduje, jačamo, snaži Srbiju jer će je samo tako i politički umeti da je osnaži.
– Ovako, želim im uspjeh u nedjelju, da sve prođe u redu i miru i ukoliko u ponedjeljak čestitaću novoizabranom predsjedniku – rekao je Vučić.
Vučić je u Novom Pazaru prisustvovao obilježavanju početka radova na rekonstrukciji i dogradnji Opšte bolnice i najavio ulaganja od 44 miliona evra u zdravstvenu infrastrukturu.
Predsenik Srpske Desnice Miša Vacić podneo je tužbu Prvom osnovnom sudu u Begradu protiv advokata Čedomira Stojkovića zbog neistina i uvreda iznetih na konferenciji održanoj 13. februara 2023. godine ispred Trećeg osnovnog suda u Beogradu.
Stojković je tada u izjavi medijima izneo neistinite i uvredljive tvrdnje da je Miša Vacić direktno finansiran od strane Ruske Federacije i od režima Vladimira Putina.
„Nikada u svom životu, pa ni od početka svog političkog delovanja, nisam primao niti bi primio novac od bilo koje strane zemlje, pa ni od Rusije. Godinama se zalažem da se u Srbiji donese Zakon o stranim agentima koji bi obavezao udruženja, medije i pojedince koji dobijaju novac iz inostranstva da to moraju javno da istaknu tokom svog delovanja“, podseća Miša Vacić.
U svom tužbenom zahtevu on traži 600.000 zbog uvreda, rušenja ugleda i nanošenja teškog duševnog bola. Vacić kaže da će novac koji bude dobio uplatiti u humanitarne svrhe za civile žrtve nacističkog kijevskog režima ,
„Tražimo da pravda bude zadovoljena jer objavljene neistine podrivaju kredibilitet mog klijenta i on se oseća ugroženo i zabrinuto za sebe i svoju porodicu“, kaže Vacićev advokat Mirjana Radovanović.
Vacić je takođe podneo krivičnu prijavu protiv Ilije Zernova zbog lažnog prijavljivanja. Podsećamo, Zernov je 13. februara Trećem osnovnom sudu u Beogradu prijavio Mišu Vacića za navodni fizički napad
„Osumnjičeni je podneo krivičnu prijavu sa neistinitim navodima da je napadnut od strane mog klijenta dok je pokušavao da prekreči mural, takođe je naveo da je Miša Vacić bio maskiran ali da ga je on ipak prepoznao dok je advokat Ilije Zernova tražio od Tužilaštva da se odmah zakaže prepoznavanje. Sve su ovo laži i izmišljotine obzirom da ako je podneo krivičnu prijavu protiv Miše Vacića, prepoznavanje je nebulozno i suvišno, a ako nije bio siguran da je u pitanju Miša Vacić, onda osumnjičeni nije trebao da podnese krivičnu prijavu protiv njega“, kaže advokat Mirjana Radovanović.
Vacić smatra da je predugo bio „vreća za udaranje“ raznim liberalnim aktivistima i prozapadnim medijima koji su predhodnih godina u javnost izdnosili laži, uvreda i kleveta na njegov račun i najavljuje da će od sada na svaki od ovih primera reagovati pravnim sredstvima.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas, povodom sukoba u Ukrajini, da je situacija u svijetu još mnogo komplikovanija nego što se to misli, kao i da predstoji jedno od najtežih prolejća u političkom, ali i vojnom smislu.
Vučić je tako odgovorio na pitanje novinara u Novom Pazaru da prokomentariše to što je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio da Zapad jača vojnu silu u Poljskoj, kao i da planira invaziju na Bjelorusiju, ali i da bi postavljanje nuklarnog oružja u Bjelorusiji moglo da zaštiti njegovu zemlju.
“Situacija je još mnogo komplikovanija i vidi se da je svuda velika nervoza. Lukašenko je rekao neke stvari za koje nisam siguran da bi bili oduševljeni ni u Moskvi, a za ovo drugo nisam siguran da su zadovoljni na Zapadu. Vidi se da se žuri i Ukrajincima i Rusima. Pogledajte izjavu predsednika Kine Sija, koji je uz Bajdena možda najmoćniji čovek na svetu, u kojoj kaže da njegova zemlja mora da bude pripremljena za rat. Kada sve to složite onda vam je jasno da nam predstoji jedno od najtežiih proleća ne samo u političkom već i vojničkom smislu”, rekao je Vučić.
Istakao je da bi u toj sitauciji Srbija trebalo sebe da gleda i čuva, dodatnom brigom o građanima, čuvanjem mira, razgovorom sa ljudima i dodatnim ulaganjima i rastom BDP.
“Da to pokušamo, da to bude naš odgovor”, poručio je Vučić.
Predsjednički kandidat DPS i aktuelni šef crnogorske države Milo Đukanović je najčešće u predizbornoj kampanji uoči drugog izbornog kruga pominjao tzv. “srpski svet” po uzoru na “ruski svijet” i Srbiju kao najvećeg neprijatelja Crnoj Gori koja, kako tvrdi, ne bi mogla da se pomiri sa tim da Crna Gora prije nje uđe u EU, ali i Srbiji koja “pokušava da vlada zemljama regiona – Crnom Gorom, BiH, samorglašenim Kosovom i Sjevernom Makedonijom”.
Đukanovićev protivkandidat na izborima u nedjelju, zamjenik predsjednika Pokreta Evropa sad Jakov Milatović u intervjuu za BBC kaže: “Kakav crni ‘srpski svet”.
O tome, ističe Milatović, pričaju ljudi poput Đukanovića koji su još u devedesetim godinama 20. vijeka.
Milatović je dugo objašnjavao sopstveni stav o inicijativi regionalne saradnje Otvoreni Balkan, služeći se upravo primjerom Evropske unije koja je nastala iz regionalne saradnje.
Na opasku da je za njegove političke protivnike to projekat koji favorizuje Srbiju, a Crnu Goru dovodi u podređen položaj, Milatović objašnjava praktično.
“Mene samo zanima da voz kojim moji roditelji obilaze rodbinu u Beogradu ne stoji pola sata u Bijelom Polju, pa pola sata u Prijepolju – ako to može da riješi, apsolutno sam za Otvoreni Balkan“, jasan je on.
Na konstataciju da je Đukanovićem režim dobijao i dobre ocjene iz Evrope, da nije ocjenjivan kao diktatorski, a Crna Gora je otvorila sva poglavlja u pregovorima sa EU, Milatović kaže da to ništa ne znači.
“To vam ništa ne znači. Za razliku od susjednih zemalja, Crna Gora je u proces evrointegracija ušla bez velikih spoljnopolitičkih ili unutrašnjih problema, imala mnogo lakši početak” naveo je Milatović i dodao:
“Mnogo je važnije zašto mi ta poglavlja nismo zatvorili – to nismo uradili jer smo najviše kaskali u vladavini prava i borbi protiv korupcije, a integracije su nam skoro zaustavljene od 2015. Godine”.
On tvrdi da je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji moguće do kraja mandata za koji se bori.
“Apsolutno može, ali ne sa Milom Đukanovićem na čelu, već na čelu sa Jakovom Milatovićem. Ovo do sada je sve bilo pro forme – da je Đukanović to iskreno htio, mi bismo već bili članica EU”, rekaop je Milatović.
Siguran je Milatović da su predsjednički izbori više od biranja novog šefa države – opisuje ih kao “referendum za naprijed ili nazad”, “izbor između politike prošlosti i politike budućnosti”.
“Stavlja se tačka na diktatorski režim u Crnoj Gori tokom čije tri decenije vlasti su ubijani novinari, a jedna grupa ili narod uvijek je snažno bila diskriminisana – najpije Bošnjaci, pa suverenisti, zatim Albanci i na kraju Srbi”, kaže on.
Na pitanje da li je razmišljao o tome da će Crna Gora biti nezavisna, Milatović kaže da u prvom trenutku nije, ali da je glasao na referendumu za nezavisnost.
“Smatrao sam da manji sistem može brže da napreduje, ali sam pogriješio u procjeni koliko mali sistem može da bude privatizovan”, jasan je Milatović.
Odlazeći predsednik Crne Gore Milo Đukanović danas je dobio loše vesti po pitanju njegove podrške sa severnih delova Crne Gore. Konkretno, Đukanović nije zadovoljan brojem sigurnih glasova iz opština u kojima većinsko stanovništvo čine lica bošnjačke nacionalnosti, pri čemu mu je poslušnost već otkazao Hilmija Franca iz Bijelog Polja, koji je preuzeo da predvodi anti-Đukanovićevski blok.
Po dobijanju informacije da ga je izdao Hilmija, kao i da će tim putem krenuti i drugi Bošnjaci, Đukanović se vratio na fabrička podešavanja i izneo niz ekstremističkih klasifikacija o Bošnjacima, koje su bile svojstvene za početak 1990-ih godina i bujanje šovinizma na ruševinama druge Jugoslavije.
Takođe, Hilmija je pozvao sve Bošnjake koji su spremni da ga podrže u borbi protiv Đukanovića da ga što pre kontaktiraju na telefonski broj +38269285966.
Generalni sekretar DPS-a Aleksandar Bogdanović, pozvao je sve građane koji su spremni da za novčanu nadoknadu prodaju svoj glas ili glasove svoje porodice Milu Đukanoviću, odlazećem crnogorskom predsedniku, da ga slobodno u bilo koje vreme dana ili noći kontaktiraju na telefonski broj +38267008002.
Takođe, Bogdanović je naglasio da koristi sve društvene mreže, kao i da mu se građani slobodno obrate telefonskim pozivom ili porukom, jer je DPS-u neophodan što veći broj glasova.
Ivan Vuković, funkcioner DPS-a, kojeg je obezbeđenje odlazećeg predsednika Crne Gore Mila Đukanovića prebilo pre dve nedelje, maksimalno se angažovao na kupovini glasova za Đukanovića.
Shodno tome, Vuković je pozvao sve birače koji su spremni za novčanu naknadu da glasaju za Đukanovića da mu se odmah i neizostavno jave na telefonski broj +38269700678
Isplata unapred i odmah!
Aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da Srbija pokušava vladati zemljama regije i to prije svega Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom, Kosovom i Bosnom i Hercegovinom.
On je dodao da na takvu srbijansku politiku nisu učinkovito reagovali zapadni partneri.
“Na Balkanu sada imamo pokušaj stvaranja ‘srpskog sveta’ kao neku vrstu produžetka ruskog svijeta. To su retrogradne politike, one ne žele vladati svojim zemljama, one žele vladati narodima. To vidimo u regiji gdje Srbija pokušava vladati Crnom Gorom, BiH, Kosovom i Sjevernom Makedonijom.
Nažalost, ta politika još nije dobila učinkovit odgovor naših zapadnih partnera”, kazao je Đukanović uoči drugog kruga predsjedničkih izbora.
Đukanović je kazao kako neka pitanja u BiH nisu riješena 28 godina poslije Daytonskog sporazuma, Sjeverna Makedonija nema početak razgovora s EU, a proces pregovora Srbije i Kosova je neizvjestan.
“Suočavamo se s time da Rusija koja tradicionalno koristi Balkan da širi svoje interese. Kad god dođe do neke prilike da se napravi ozbiljan napredak u rješavanju problema između Srbije i Kosova, Rusija se umiješa. I umiješaju se u BiH kada je postignut napredak u funkcioniranju, odmah ohrabre Republiku Srpsku, i pokušavaju spriječiti BiH da postane funkcionalna država”, rekao je Đukanović.
Đukanović, koji je kandidat DPS-a u prvom je krugu predsjedničkih izbora u Crnoj Gori osvojio podršku 35 posto birača, a njegov protukandidat iz pokrete Europa sad Jakov Milatović podršku 29 posto.
Drugi krug održat će se u nedjelju, 2. aprila, a pravo glasa ima oko 550 hiljada prijavljenih birača.
Kandidat DPS-a za još jedan mandata za predsjednika Crne Gore Milo Đukanović izjavio je da je velikosrpski nacionalizam u regionu vrlo aktivan.
On dodaje da njegovi akteri shvataju da je Kosovo izgubljeno, pa bi voljeli da u međuvremenu obezbjede neku alternativu u formi “produženog uticaja Srbije na region”, prenosi RTV.
Đukanović u predizbornom intervjuu za Glas Amerike ističe da Crna Gora neće popustiti i odreći se države pod bilo čijim pritiskom.
Prema njegovim riječima, na Balkanu su nacionalisti uvijek u niskom startu i vjeruju da njihova politika ranih devedesetih nije bila pogrešna, već da su imali loše vrijeme.
Oni sada misle da imaju bolje vrijeme, upravo zbog podrške Rusije i pokušavaju da ostvare ciljeve koje nisu uspjeli da ostvare ranih devedesetih, rekao je Đukanović i dodao da je to otprilike filozofija koju nude balkanski nacionalisti oslonjeni na podršku Rusije.
“Zbog toga se opet vraćaju sva ona kolebanja u regionu u cjelini”, dodao je Đukanović.
Kaže i da je i tokom ove predizborne kampanje bilo miješanja sa strane, navodeći da se to u kontinuitetu dešava, i na današnji dan, dok, kako kaže, razgovaramo, svi potencijali velikosrpskog nacionalizma su u funkciji, od finansijskih, medijskih, zloupotrebe crkve, prenosi b92.
“Samo neko koga ne zanima balkanski život i politika ne vidi da je velikosrpski nacionalizam vrlo aktivan, da njegovi akteri shvataju da se negdje približava trenutak kada će se morati suočiti sa činjenicom da je Kosovo izgubljeno i voljeli bi da u međuvremenu obezbjede neku alternativu, neku kompezaciju u formi, rekao bih, produženog uticaja Srbije na region. I valjda nikog ne iznenađuje da prvi pogled ide ka Crnoj Gori”, ocijenio je.
Ponovio je da je tzv. srpski svijet minijatura ruskog svijeta, izražavajući uvjerenje da osuda te ideje u međunarodnim krugovima još nije dovoljno dobra i strahovanje da zbog određenih kalkulacija koje postoje u određenim međunarodnim centrima na Zapadu kao da ne žele da se vidi da je ovo samo jedna minijatura iste političke zablude koja je dovela do stravičnog poraza međunarodne politike u Ukrajini.
“Dovoljno je upozorenje iz Ukrajine da se ovdje danas potkrešu krila svima koji misle da je vrijeme da konačno uspiju u svom naumu formiranja uvećanih država na prostoru Zapadnog Balkana”, kaže Đukanović i dodaje da vjeruje da je “agresija Rusije probudila sve koji su bili usnuli”.
Govoreći o svom rivalu, Đukanović je rekao da je Jakov Milatović čovjek koji je dio parlamentarne većine nakon 30. avgusta 2020, za koju osvjedočeno znamo da je klero-nacionalistička i koja je dovela do toga da se Crna Gora više bavi dogmama srednjeg vijeka, nego izazovima koji stoje pred Crnom Gorom u budućnosti.
S jedne strane je, prema njegovim riječima, opasan kleronacionalizam koji je glavni promoter da treba rekonfigurisati Zapadni Balkan i napraviti nacionalno i vjerski homogene države, a sa druge strane opasni populizam, prenosi b92.
“To su neizvjesnosti koje, po mom mišljenju, prijete da Crnu Goru bace na koljena i da joj zatvore perspektivu pripadnosti evropskom sistemu vrijednosti, pripadnosti EU, a da joj otvore perspektivu pripadnosti srpskom svijetu i pripadnosti ruskom svijetu”, naveo je Đukanović.