VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • “Mi smo patriotska partija“ Dodik tvrdi da SNSD podržava 34,9 odsto glasača, a kompletnu opoziciju 28 procenata

    Predsjednik SNSD Milorad Dodik pozdravio je odluku predsjednika HDZ BiH, Dragana Čovića, da se obrati na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske koja je zakazana za 1. februar.

    Istovremeno, kaže Dodik, Bakir Izetbegović je to odbio iz „kalkulantskih razloga“.

    – Mi ćemo odlučivati o onome šta će nas odvesti u Parlamentarnu skupštinu BiH. Mi ćemo predložiti zakon i biće prva tačka dnevnog reda o kojoj ćemo razgovarati – rekao je Dodik nakon sjednice Izvršnog komiteta stranke.

    Podsjećamo, on je ranije najavio da će u PS BiH predložiti zakon kojim se zatvorom kažnjava nazivanje Srba, Republike Srpske, ali i bilo koga u BiH genocidnim.

    Kada je riječ o izbornoj reformi u BiH, Dodik je naglasio da konstitutivnost tri naroda i dva entiteta ne smije da bude promijenjena.

    – Svaka izmjena Izbornog zakona mora to da reflektuje. Srpska i SNSD odbacuju mogućnost da se član Predsjedništva BiH bira indirektno u PS BiH i drago mi je da i opozicija smatra tako. Stavili smo tačku na to pitanje. To pitanje je za one koji se nalaze u Neumu. Ono što će nas dovesti za sto jeste prijedlog u kome će se vidjeti da je transparentan izbor srpske delegacije u Domu naroda FBiH i da je ona legitimna. Ako ne bude tako, nećemo glasati ni za kakvo drugo rješenje – naglasio je Dodik.

    Nakon sastanka sa predsjednicima gradskih odbora SNSD, Dodik je poručio da su gradske organizacije stranke konsolidovane.

    – Danas smo u Prnjavoru, prije toga u Višegradu, riješili problem skupštinske većine. Naši načelnici tamo sada imaju podršku skupštine. Ostalo je da većinu riješimo u Trnovu i Goraždu i ostaje da vidimo kako konsolidovati stanje u Drvaru, gdje su pokrenuli opozov našeg načelnika. Naša delagacija uskoro ide tamo – rekao je lider stranke.

    On je rekao da istraživanja stavova građana pokazuju da bi 34,9 odsto onih koji bi izašli na izbore glasalo za SNSD, dok bi sve stranke opozicije zajedno dobile 28 odsto glasova.– Kada tome dodate naše kaolicione partnere, čiji kapacitet nije mali, jasno je da idemo ka odličnom rezultatu. Pripremamo našu organizaciju za novo djelovanje. SNSD uvodi inovativne metode u svoje djelovanje. Ranije se nismo dovoljno usmjeravali na sredstva masovne komunikacije, na društvene mreže. Sada smo se prema tome referirali. Danas naša partija, kao što je u Banjaluci, ima najbolje uređenu tu oblast. SNSD ima sa čim da izađe pred narod, SNSD je patriotska politička partija – poručio je Dodik.

  • Geopolitička igra u kojoj svaka strana ima jake saveznike

    Dan nakon što je predsjednik Narodne skupštine, Nedeljko Čubrilović, pozvao Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića da se obrate na posebnoj sjednici parlamenta, premijer Republike Srpske, Radovan Višković, predložio je federalnom kolegi, Fadilu Novaliću, da održe zajedničku sjednicu dvije vlade.

    Na stranu što je Vlada FBiH u tehničkom mandatu već tri godine, na stranu što se Novaliću pred Sudom BiH sudi za zloupotrebu položaja u aferi „Respiratori“, Višković smatra da bi održavanje zajedničke sjednice o političkim i ekonomskim prilikama u BiH bilo od interesa za obe strane.

    Isto tako, bez obzira što Čubrilović, kao i mnogi u Republici Srpskoj, tvrdi da Izetbegović „spada u grupu remetilačkih faktora unutar BiH“, on sada smatra da bi dolazak lidera SDA, zajedno sa predsjednikom HDZ BiH „dalo značajan doprinos razvijanju dijaloga i iznalaženju najprihvatljivijih rješenja za BiH“.

    U istom trenutku, u BiH su stigli predstavnici EU i SAD, Angelina Ejnhorst i Metju Palmer, koji domaće lidere pritišću da pod hitno izmuijene izborni sistem u BiH.

    Budući da se sve dešava u vrijeme najveće postdejtonske političke krize u BiH, nameću se pitanja da li je na sceni pokušaj otopljavanja političkih odnosa u BiH, razrješenja krize, ili je po srijedi nova politička finta u BiH, s ciljem da se pokaže da je neko za razgovor, a neko ne, te da agonija, u kojoj mnogi profitiraju, potraje što duže. Jer, Izetbegović je odgovorio da jeste za razgovor, ali u Parlamentarnoj skupštini BiH. U koju Srbi ne žele da se vrate, dok ne bude povučen „Inckov zakon“.

    Dragan Čović izjavio je da nema ništa protiv da se razgovara na svakoj lokaciji i u svakoj instituciji, te da će na vrijeme zauzeti stav u vezi sa pozivom predsjednika NSRS da se obrati na sjednici 1. februara.

    Fadil Novalić, za sada, nije odgovorio Viškoviću, ali ne treba biti mnogo pametan da se nasluti njegov stav.


    Politički analitičar iz Sarajeva, Esad Bajtal, kaže da je prošlo vrijeme politički korektnog jezika i da treba reći otvoreno da je ovdje u pitanju blef, bez obzira s koje strane BHS trojstva dolazi.

    – Prema tome, u ovom momentu, u ovakvoj situaciji, ja ne vjerujem ni u kakvu iskrenost, ni u kakvu želju da se bilo šta riješi. Sve je to blef pred građanima i pred međunarodnom zajednicom. Dodikovoj, Čovićevoj, ni Izetbegovićevoj politici se ne može vjerovati. To svi vidimo da Dodik jedno misli, drugo govori, treće radi. Počinjem vjerovati da narod tome takođe više ne vjeruje, da se opametio. Treba da počnu razmišljati i više vjerovati svojim očima, nego svojim ušima. To tražim od građana, ne vjerujte svojim ušima, gledajte šta nam rade – kaže Bajtal za Srpskainfo.

    Dugogodišnji novinar NIN, Branislav Božić, smatra de je po srijedi nešto sasvim treće. Kaže da su sva dešavanja na našem terenu višeslojna, a da je to šta je ko kome rekao, samo prvi sloj.

    -Mnogo je važniji onaj sloj u kome smo mi dio šireg geopolitičkog paketa. Naša kriza ima elemenata geopolitičke krize. Kada to kažem, mislim na sljedeće: Ovo je prvi put da u nekoj krizi svaka od strana u BiH ima po nekog jakog saveznika u svijetu. Mislim da kraj ovog našeg stanja neće obilježiti bilo kakva želja, volja domaćih aktera, ni da rasplamsaju, ni da smire strasti. To ja doživljavam više kao taktičke situacije, ali stvarno razrješenje krize, ili njeno razbuktavanje, odrediće veliki igrači. Znam da ovo nekima liči na teoriju zavjere, ali mislim da smo dio većeg geopolitičkog paketa podjela interesnih sfera – kaže Božić za Srpskainfo.

    Kako kaže, cijeli Balkan jeste ili će biti uznemiren, počev od Makedonije, preko Crne Gore, a na proljeće očekuje da na red dođe Kosovo.

    – Imamo sada krizu u Ukrajini. Mnoge zemlje u Evropi podižu stepen pripravnosti svojih vojski. Ne mislim da će biti rata, ali ovo je podjela interesnih sfera i mi smo jedna od neuralgičnih tačaka gdje će se lomiti koji dio Balkana će kome pripasti – tvrdi Božić.

    Kako su, u tom slučaju, BiH i Balkan rangirani na ljestvici značaja za velike igrače, odnosno saveznike strana u BiH?

    – Po meni, svaki prostor koji u sebi nosi potencijal nekakvog gužvanja, eventualnog sukoba, on ima značaj, bez obzira koliko mali bio. Na našem prostoru je sukob različitih koncepcija velikih svjetskih sila. Međutim, mi to često zaboravljamo i bavimo se samo time šta je rekao Bakir, Dodik, Čović… To je seoska priča, ništa ozbiljno. Ovdje će u osnovi stvari dimenzionirati veliki igrači. Možda će domaći da budu samo izvođači radova. Jedna od karakteristika geopolitičkih sukoba jeste da traju, da se ne završavaju brzo. Moramo se navići da će i ovo da traje, mada to djeluje obeshrabrujuće – zaključuje Božić.

  • Novaković Bursać: Potreban dogovor o političkim pitanjima, neprihvatljiva eksperimentalna rješenja

    Novaković Bursać: Potreban dogovor o političkim pitanjima, neprihvatljiva eksperimentalna rješenja

    Član Interesorne radne grupe parlamenta BiH za izmjene izbornog zakonodavstva Snježana Novaković Bursać rekla je da su SNSD i Srpski klub zainteresovani za poboljšanje izbornog procesa, ali da nisu spremni da prihvate eksperimentalna rješenja za koja se ne zna da li su provodiva i da li će unaprijediti taj proces.

    Bursaćeva je navela da su direktor pri Evropskoj službi za spoljne poslove Angelina Ajhorst i viši zvaničnik Ministarstva spoljnih poslova SAD zadužen za izbornu reformu u BiH Metju Palmer dostavili članovima Interesorne radne grupe i predsjednicima političkih stranaka prijedlog dijela izmjena Izbornog zakona koje bi trebale da doprinesu poboljšanju izbornog procesa u tehničkom smislu.

    – Što se tiče predstavnika SNSD i Srpskog kluba, mi smo stanovišta da se ne možemo izjašnjavati o ovom paketu o tim pojedinačnim prijedlozima iz više razloga. Za nas izmjene i dopune Izbornog zakona podrazumijevaju prije svega postizanje političkog dogovora o ključnim pitanjima koja su locirana u Federaciji BiH (FBiH) – rekla je Bursaćeva nakon razgovora članova Interesorne radne grupe sa Palmerom i Ajnhorstovom.

    U slučaju da dođe do nekog dogovora u FBiH, kaže Bursaćeva, SNSD je spreman da se razgovara i o tehničkim pitanjima.

    Bursaćeva je podsjetila da su Palmer i Ajnhorstova počeli seriju sastanaka sa različitim akterima u različitim formatima u pokušaju da se proces izmjena Izbornog zakona privede kraju i da se dođe do nekog prijedloga.

    Ona je istakla da se na današnjem sastanku nije čulo ništa novo, osim toga da se očekuje da će se značajne stvari desiti u Neumu, gdje će tokom predstojećeg vikenda razgovarati predsjednici i predstavnici parlamentarnih stranaka iz Federacije BiH.

    – To je provejavalo razgovorima, kao i poruka međunarodne zajednice da se dogovore izmjene Izbornog zakona jer ih smatraju važnim i urgentnim – navela je Bursaćeva.

    Ona je dodala da su se prijedlozi koje su dobili u određenom dijelu nalazili u razmatranju Interesorne radne grupe dok je funkcionisala.

    – To su prijedlozi koji su preporuke ODIR i nekih drugih institucija i nevladinih organizacija. Mi iz Republike Srpske imamo dogovorenu dinamiku da zajedno sve to analiziramo, ali te prijedloge nismo spremni prihvatiti bez ukupnog političkog dogovora – istakla je Bursaćeva.

    Komentarišući činjenicu da na današnjem sastanku nisu učestvovali mnogi predstavnici bošnjačkih stranaka, Bursaćeva je rekla da je riječ o “jasnom signalu” dijela bošnjačke političke javnosti da ne učestvuju u pregovorima.

    – Tu poruku su poslali predstavnici takozvanih građanskih stranaka. Očito je da bošnjačkom političkom korpusu ne odgovara ni dijalog ni pronalazak stvarnih rješenja za izlazak iz krize – zaključila je Bursaćeva.

  • Konaković strancima kazao: Ako nemate alat pritiska na Čovića i Izetbegovića, onda nema dogovora

    Nakon sastanka u zgradi Delegacije Evropske unije sa izaslanicima SAD-a i EU za pregovore o izbornim reformama Matthewom Palmerom i Angelinom Eichhorst, novinarima se obratio predsjednik Naroda (NiP) i pravde Elmedin Konaković.

    Potvrdio je da NiP ide u Neum i da će prisustvovati pregovorima o izbornim i ustavnim reformama.

    “Smatramo da je to naša obaveza, bojimo se sastanaka Čovića i Izetbegovića iza zatvorenih vrata, oni su nam nanijeli toliko zla. Želimo da čujemo prijedloge međunarodne zajednice, a svoje stavove ćemo donijeti na orgnaima NiP-a”, rekao je.

    Kazao je kako trenutne pregovore svi s pravom zovu “posljednjom rundom pregovora” jer je činjenica da je ovo posljednji trenutak za dogovor, odnosno da postoji i jedna mala šansa da se dio toga dogovori u aprilu.

    Na današnjem sastanku im je prezentirano, kako kaže Konaković, “sve što se do sada u javnosti govorilo, indirektni model, direktni, i stavovi iz RS-a”.

    “Mi smo tražili da se raspravlja i o našem prijedlogu o četvrtom članu Predsjedništva BiH. Kada oni ne dobiju saglasnost oko njihovih prijedloga, naš će prijedlog dobiti još više na snazi”, poručio je Konaković.

    Ipak, ostaje nedročeneo kako bi četvrti član Predsjedništva implementirao presude suda iz Strazbura i na kojoj teritoriji bi se birao, u kojoj izbornoj jedinici.

    Konaković navodi i da je danas Palmeru i Eichhorst poručio da, ako nemaju “ozbiljan alat pritiska na Izetbegovića i Čovića, kao što su imali za Dodika”, neće biti ni dogovora.

    Najveći problem trenutnih pregovora je, prema mišljenju Konakovića “u megalomanskom zahtjevu HDZ-a”.

    Prokomentarisao je i prijedlog Milorada Dodika da se donese zakon kojim bi za nazivanje entiteta ili naroda genocidnim bila određena kazna zatvora od pet godina.

    “One institucije koje ne negiraju genocid i osobe koje ne negiraju genocid nisu genocidne, oni koji negiraju to, oni su genocidni i to je jasno. Ako će to tako da stoji u zakonu, onda je to uredu”, naglasio je on.

  • Kojović: Neprihvatljivo je traženje rješenja tako da nema zadiranja u RS i da treba zadovoljiti Čovića

    Kojović: Neprihvatljivo je traženje rješenja tako da nema zadiranja u RS i da treba zadovoljiti Čovića

    Nakon pregovora u Delegaciji Evropske unije u Sarajevu, državni zastupnik Naše stranke Predrag Kojović kazao je kako se ova politička opcija povlači iz ovog procesa.

    “Neke stranke su se ranije povukle, mi smo ostali do ovog sastanka jer smo vjerovali da u procesu ostaje i prijedlog Naše stranke. Kako on nema ni teoretsku šansu, onda nema ni smisla da mi idemo u Neum”, izjavio je Kojović nakon islaska iz zgrade Delegacije EU.

    Kojović je kazao i kako vladajuća koalicija ima više nego dovoljnu podršku u Parlamentu BiH i za izmjene Ustava, a pogotovo za izmjenu Izbornog zakona.


    “Mi smo se nadali da će se napredak ovih iznimnih ljudi donijeti nešto novo. Ipak, rješenje tražimo u jednom malom krugu koji je bio omeđen, da prijedlog ne smije zadirati u RS i zadovoljiti Dragana Čovića. To nama nije prihvatljivo”, izjavio je.

    On kaže kako građani na izbore u oktobru trebaju gledati kao na referendum o ovakvim stvarima.

    “Palmer i Eichhorst su došli da traže rješenje u onom što smatraju šta je politička realnost, a ja sam za promjenu realnosti. Tu promjenu mogu napraviti samo građani”, izjavio je Kojević te napomenuo kako postoje uspješni mehanizmi za sprječavanje ugrožavanja svakog vitalnog interesa.

  • Stevandić: “Ne dozvoliti da CIK preuzme ulogu zakonodavnog organa”

    Stevandić: “Ne dozvoliti da CIK preuzme ulogu zakonodavnog organa”

    Članovi Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razgovarali su danas sa direktoricom za Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelinom Eichhorst i specijalnim izaslanikom SAD za izbornu reformu Matthew Palmerom a u radu su učestvovali i šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini ambasador Johann Sattler te šefica Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini ambasadorica Kathleen Kavalec. U njihovim obraćanjima istaknuto je da je cilj jačanje integriteta izbornog procesa koje bi doprinijelo približavanju BiH evropskim demokratskim standardima i evrointegracijama.

    Članovi Radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva Parlamentarne skupštine BiH iznijeli su prve reakcije na ponuđeni prijedlog zakonskih izmjena, i tom prilikom, član interresorne radne grupe, Nenad Stevandć, izložio je suštinske primjedbe na prijedlog izbornog zakona, koji se odnose na ulogu Centralne Izborne Komisije, koja bi neustavno mogla da preuzme ovlaštenja zakonodavnog organa, odnosno Predstavničkog doma Parlamentarne skupšine BiH, da arbitražno tumači i mjenja podzakonske i zakonske akte

  • Izetbegović: Prijedlozi HDZ-a su koraci unazad

    Izetbegović: Prijedlozi HDZ-a su koraci unazad

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović izjavio je večeras da su prijedlozi HDZ-a koraci unazad, te da će izbori biti održani po postojećem principu ukoliko ne bude dogovora.

    Izetbegović je rekao da se uzda u predstojeće sastanke u Neumu gdje će biti prisutni predstavnici većine parlamentarnih stranaka, te da očekuje da se tu napravi pomak uz dozu odgovornosti.

    “Gdje je izlaz? To je spremnost, eventualna, HDZ-a i HNS-a da shvate da nemaju pravo na veto i blokadu sto odsto tema koje se odnose na Federaciju BiH /FBiH/ jer u ovom času to rade, blokiraju FBiH”, dodao je Izetbegović.

    On je ocijenio da su prijedlozi HDZ-a “koraci unazad”.

    “Treba shvatiti da ne mogu predstavnici Hrvata raditi ovo što rade već tri godine ili kada je u pitanju Ustavni sud već dvije godine”, rekao je Izetbegović novinarima nakon sastanka sa direktorom pri Evropskoj službi za spoljne poslove Angelinom Ajhorst i specijalnim izaslanikom SAD za izbornu reformu Metjuom Palmerom.

    Na pitanje o ukidanju etničkih prefiksa i je li to za SDA jedan od uslova, Izetbegović je rekao da je to neprihvatljivo i za strance za Venecijansku komisiju, samim tim i za SDA.

    “HDZ se odupire, ali mislim da neće moći ostati na tome. Ako ne bude dogovora, izbori će biti po sadašnjem zakonu. Moraće pristati, neće valjda uraditi i tu stvar, neće valjda dokinuti pravo građanima na izbore. Ne vjerujem da će se HDZ u to upustiti”, rekao je Izetbegović.

  • Banjac: Umjesto dijaloga Sarajevo želi da ucjenjuje Srpsku

    Predsjednik Narodne partije Srpske Darko Banjac izjavio je da je Republika Srpska uvijek za dijalog, ali da očigledno u BiH nema sagovornika sa druge strane.

    “Pozvali smo predstavnike političkih partija iz Federacije BiH (FBiH) na dijalog u Narodnu skupštinu Republike Srpske, ali smo dobili ucjene od (lidera SDA) Bakira Izetbegovića”, rekao je Banjac za “Novosti”.

    On je dodao da su očigledno predstavnici sarajevske politike protiv dijaloga i žele samo da im se ispunjavaju želje, a najveća želja im je da bude što manje Republike Srpske u okvirima BiH.

    Banjac ističe da je stav Republike Srpske jasan – nema BiH bez Republike Srpske.

    “Tražimo poštovanje Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH. Spremni smo na razgovor, a nadam se da će i svima koji žele da vide realnu političku situaciju BiH biti jasno ko ne želi da razgovara”, rekao je Banjac.

    Prema njegovim riječima, iz poruka koje stižu vidi se da je Sarajevo umjesto dijaloga izabralo pozive na sankcije, ucjene i smjenjivanje.

    “To vrijeme je prošlo. Sve evropske konvencije se protive vladavini sile i zastupaju vladavinu prava. U Sarajevu ovo očigledno još ne žele da prihvate”, istakao je Banjac.

  • Komšić: Pregovori su farsa, ali reduciranje domova naroda je crvena linija za sve

    Komšić: Pregovori su farsa, ali reduciranje domova naroda je crvena linija za sve

    Dok su u toku pregovori oko izmjena izbornog zakonodavstva uz prisustvo međunarodnih posrednika, Demokratska fronta odbila je biti dio tog procesa jer njihov lider i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić kaže da dok traje državni udar koji provodi Milorad Dodik, ne može se učestvovati u pregovorima.

    “Osim toga mislimo da nije dobro razgovarati o ključnim državnim pitanjima po hotelima i restoranima, umjesto u institucijama države. I ranije sam upozoravao da Dodika može samo spasiti prebacivanje fokusa političke diskusije na izmjene Izbornog zakona BiH po željama lidera HDZ-a Dragana Čovića, pri čemu se Dodik osjeća potpuno relaksirano i u miru nastavlja sa svojim secesionističkim aktivnostima”, dodao je.

    Smatra da se to sada i ostvaruje, a kada je na to ranije upozoravao slušao je, kaže, primjedbe na vlastiti račun o skupljanju političkih poena zbog iznošenja tog stava, no kaže da vrijeme pokazuje da je bio u pravu.

    Govoreći o novoj, po mnogima posljednjoj, rundi pregovora oko izmjena Izbornog zakona BiH, Komšić kaže da mu se čini da se sve polako pretvara u farsu zbog čega ne vjeruje da je riječ o posljednjoj rundi pregovora.

    “Otpočetka je sve na krivo nasađeno jer se zanemaruju presude Evropskog suda za ljudska prava, kao i glas javnosti i većine građana koji su protiv daljnjih etničkih podjela, zanemaraju se i zvanični stavovi prijateljskih zemalja koje također ukazuju da ograničene izmjene Ustava i Izbornog zakona ne smiju dovesti do još većih etničkih podjela u političkom sistemu”, kaže Komšić.

    Tvrdi da je, kako kaže, ponovo primjetna doza pristrasnosti međunarodnih zvaničnika koji su angažirani na tom pitanju u korist HDZ-a, što je samo potvrđeno premiještanjem razgovora van institucija države u Neum.

    Mišljenja je Komšić da se sada samo osluškuje šta će reći HDZ koji “nastoji da produbi etničke podjele i uvede apartheid u politički sistem Bosne i Hercegovine, sistem koji ionako funkcionira na principu ograničene demokratije”.

    Podsjeća da je DF nekoliko puta naglašavao da se može razgovarati na bazi Aprilskog paketa pri čemu bi se u reducirale ovlasti domova naroda Federalnog, kao i državnog parlamenta na mehanizam zaštite vitalnog interesa, sa jasno formuliranim paketom te zaštite, a da se izbor članova Predsjedništva BiH vrši iz Predstavničkog doma parlamenta.

    “Taj stav nije novi i zastupamo ga već godinama. Slično misle i u SDP-u BiH, a vidim da i lider SDA Bakir Izetbegović stoji na poziciji nužnog reduciranja ovlasti Doma naroda, i nema razloga da ne ostane na toj poziciji kada već postoji široki, ne samo stranački nego i društveni konsenzus oko toga”, kaže Komšić.

    Smatra da to što Čović poručuje da o reduciranju Doma naroda ne može biti govora, pokazuje da on zapravo i ne želi bilo kakvu vrstu kompromisa nego “kapitulaciju svih probosanskih i građanskih opcija pred njegovim zahtjevima”.

    Stoga kaže da je crvena linija za Demokratsku frontu potpuno smanjivanje ovlasti domova naroda i implementacija svih presuda Evropskog suda za ljudska prava.

    Član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik reagirao je na govor koji je Komšić održao pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Evrope kazavši da je Komšić iznio netačne ocjene stanja u BiH, ali on kaže da Dodik očito nije pročitao te da i ne želi pročitati presude Evropskog suda za ljudska prava kojima se nalaže odbacivanje etničkog principa “konstituentnosti” ili kako se to češće naziva konstitutivnosti, što jasno stoji u presudama, naročito u presudi Zornić.

    “Dakle, ako ima razloga za ljutnju, može da se ljuti na Evropski sud za ljudska prava. Pozivam na dosljedno provođenje tih presuda”, zaključio je predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider Demokratske fronte Željko Komšić.

  • Nešić: Stranci smatraju da su stigli do pozitivnog ishoda za izmjene Izbornog zakona

    Nešić: Stranci smatraju da su stigli do pozitivnog ishoda za izmjene Izbornog zakona

    Nenad Nešić, predsjednik DNS-a, danas je s opozicionarima iz RS-a učestvovao na razgovorima u Delegaciji EU o reformi Izbornog zakona BiH.

    Nakon sastanka Nešić je kazao da predstavnici Međunarodne zajednice odnosno SAD-a i EU imaju neskriveni optimizam i smatraju da su proces doveli do kraja odnosno da su stigli do pozitivnog ishoda.

    “Čuli smo da će i Ustav BiH doživjeti kozmetičke promjene i da će RS ostati jedna izborna jedinica, bez prefiska srpski. Za DNS je to prihvatljivo, da bude jedan član Predsjedništva BiH iz RS-a bez prefiska i da RS bude jedna izborna jedinica”, dodao je.

    Nešić je prokomentarisao i Dodikovu najavu povratka u institucije BiH.

    “Danas me iznenadilo i da je Milorad Dodik (SNSD) govorio o povratku u institucije BiH. Vidjet ćemo kako misli to uraditi i šta će donijeti NSRS o (ne)radu u institucijama BiH te da li će van sange staviti zaključke o nesudjelovanju u radu institucija BiH”, dodao je.