VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Koliko su realne želje za izmjenom Dejtona

    Koliko su realne želje za izmjenom Dejtona

    Želja pojedinih krugova iz Hrvatske da ta zemlja, zajedno sa Srbijom, povuče potpis sa Dejtonskog mirovnog sporazuma spada u domen fantazija i rezultat je frustracija koje Zagreb ima zbog teškog položaja Hrvata u Federaciji BiH.

    To za Srpskainfo tvrdi Vladimir Lukić, nekadašnji predsjednik Vlade Republike Srpske i član srpske pregovaračke delegacije u Dejtonu.

    “Uvod u nemire”
    Naime, hrvatski advokat Luka Mišetić, inače bivši branilac Ante Gotovine pred Haškim tribunalom, za hrvatske medije nedavno je izjavio da nakon izbora u BiH u oktobru ove godine Hrvatska, po međunarodnom pravu, može da raskine Dejtonski sporazum jer je, prema njegovim riječima, bošnjačka strana pogazila taj sporazum pretvarajući Hrvate u BiH u nacionalnu manjinu.

    Ad
    – Potpisnice Dejtonskog sporazuma su BiH, Hrvatska i Srbija. Tri zemlje su obećale da će poštovati ispunjenje sporazuma, koji uključuje prava konstitutivnih naroda. Bošnjačke političke stranke planiraju da oktobarske izbore iskoriste za oduzimanje prava Hrvatima na taj status i njihovo smanjenje na položaj nacionalne manjine. Time bi se direktno prekršio jedan od osnovnih stubova Dejtonskog sporazuma, a prema međunarodnom pravu, svaka od tri zemlje potpisnice ima pravo da suspenduje sporazum ako ga jedna od strana prekrši, a dvije od tri zemlje imaju pravo da ga raskinu ako smatraju da treća strana krši sporazum. Ukoliko se Beograd saglasi sa Zagrebom da je tako, dvije zemlje imaju pravo da raskinu Dejtonski sporazum – tvrdi Mišetić.

    On, takođe, predviđa da bi predstojeći izbori mogli da budu “uvod u politički haos, nemire i raspad BiH” ukoliko visoki predstavnik, kako kaže, ne pribjegne potezima koji bi garantovali poštovanje ustavnosti Hrvata.

    Flert s Bošnjacima
    Komentarišući za Srpskainfo tvrdnje hrvatskog pravnog stručnjaka, Lukić objašnjava da takvi stavovi nemaju veze s realnošću, jer, kako kaže, Srbija i Hrvatska imaju status država koje su bile garant potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ali to, kako ističe, ne znači da one mogu da mijenjaju taj sporazum.

    – Dejton sporazumno mogu da mijenjaju samo sve tri strane u BiH i niko drugi. Razumijem da su Hrvati ogorčeni i frustrirani zbog svog statusa u Federaciji; lično smatram da imaju pravo, ali za to im niko sa strane nije kriv. Dugo su flertovali s Bošnjacima, s njima su prije rata, kao i najveći dio ratnog sukoba, vezivali zastave, a na kraju im je, zahvaljujući Franji Tuđmanu, podmetnuto potpisivanje Vašingtonskog sporazuma koji je stvorio Muslimansko-hrvatsku federaciju, iz koje je nastala Federacija BiH. Kasnije se ta ljubav poremetila, pa bi sad htjeli da prave probleme svima kako bi se neko borio za njih – smatra Lukić, koji je bio direktan učesnik u pregovorima oko sklapanja Dejtonskog sporazuma.

    On, takođe, smatra da je čista iluzija nadanje bilo koga u Hrvatskoj da bi se zvanični Beograd mogao uključiti u priču oko zahtjeva za promjenom Dejtona.

    – U tu priču Beograd neće ulaziti. To budite sigurni. Srbija je Hrvate dobro “pročitala”, pa sad neka se sami kuvaju u sosu koji im je zakuvao Tuđman – kaže Lukić.

  • Špirić: Opoziciji bolje da izgubi od Dodika i Cvijanovićeve nego da pobijedi uz pomoć stranaca

    Špirić: Opoziciji bolje da izgubi od Dodika i Cvijanovićeve nego da pobijedi uz pomoć stranaca

    Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić poručio je opoziciji iz Republike Srpske da im je bolje izgubiti od Milorada Dodika i Željke Cvijanović nego pobijediti uz pomoć stranaca i političkog Sarajeva.
    “Iako predizborna kampanja još faktički nije ni počela, različite domaće i međunarodne organizacije sondirajući javno mjenje izlaze sa profilima favorita pobjednika”, rekao je Špirić Srni.

    On je dodao da tako birači Dodika vide kao zaštitnika Srpske i srpskih nacionalnih interesa i harizmatičnog čovjeka iz naroda sa velikim autoritetom koji svakome smije reći šta misli.

    Špirić je naglasio da Dodika krase veliko iskustvo i mudrost, te odlučnost u donošenju odluka i upravljanje državom.

    “Sa druge strane je Jelena Trivić kojoj se zamjera neiskustvo, te arogantno i drsko ponašanje bez pokrića”, istakao je Špirić.

    Prema njegovim riječima kao njena loša strana navodi se stranka kojoj pripada, te ljudi iz njenog okruženja, kao i njena saradnja sa strancima i slaba borba za nacionalne interese.

    “Ukratko, žena bez šanse, kako je vide”, naglasio je Špirić.

    Kada je riječ o trci za srpskog člana Predsjedništva BiH, Špirić je istakao da ispitanici daju ubjedljivu pobjedu Cvijanovićevoj nad Mirkom Šarovićem “kod koga primjećuju odsustvo liderstva i malokrvnost u zastupanju interesa Republike Srpske u Sarajevu i prevelika servilnost prema strancima”.

    “Ove ankete i procjene su upravo na tragu onoga o čemu dugo govorim i upozoravam da je bolje izgubiti od Milorada Dodika i od Željke Cvijanović, nego pobijediti uz pomoć stranaca i političkog Sarajeva, još samo da to opozicija shvati”, zaključio je Špirić.

  • Za srpske kadrove u CIK-u prihvatljive Šmitove odluke?

    Za srpske kadrove u CIK-u prihvatljive Šmitove odluke?

    Nametanje izmjena Izbornog zakona BiH je neprihvatljivo, poručio je u pismu OHR-u predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović.

    Čubrilović u pismu ističe da su za Srpsku obavezujuće odluke Skupštine koja je usvojila zaključak da je djelovanje OHR-a u BiH odavno izašlo iz okvira Ustava BiH, i da je njihovo prisustvo nepotreban teret.

    Dok dio predstavnika iz Srpske i Hrvati negoduju zbog nametanja izmjena Izbornog zakona, iz CIK-a, u kome sjede i srpski kadrovi, pozdravljaju odluku Kristijana Šmita.

    HNS je poručio da će namjere eliminisanja Hrvata kao konstitutivnog naroda propasti – pozvali su međunarodnu zajednicu da OHR iz Sarajeva preseli u Brisel.

    Domaće institucije treba da preuzmu odgovornost za funkcionisanje BiH, poručio je u pismu OHR-u predsjednik Narodne skupštine Srpske.

    Neprihvatljivo je da stranac nameće zakonska rješenja u BiH – to su nedemokratski i necivilizacijski postupci, smatra Čubrilović.

    • Naglašavamo da je potpuno neprihvatljiva činjenica da neko ko pretenduje da bude međunarodni predstavnik podliježe pritisku sarajevske ulice i bošnjačkih političara, a ne uvažava stav legalnog i legitimnog demokratskog organa kao što je Narodna skupština Republike Srpske – istakao je Čubrilović.

    U Srpskoj je obavezno poštovanje zaključaka i odluka Narodne skupštine, a jedan od njih koji je usvojen, kaže Čubrilović, navodi da je prestala potreba za postojanjem OHR-a u BiH.

    U Centralnoj izbornoj komisiji se na to ne obaziru čak ni oni koji dolaze iz Srpske jer ni riječ nisu rekli nakon što je predsjednik CIK-a Suad Arnautović pohvalio nametanje izmjena Izbornog zakona i jasno stavio do znanja da je ta institucija radila na izmjenama Zakona zajedno sa Kristijanom Šmitom.

    • Posebno želim naglasiti da je gospodin Šmit prije nametanja izmjena i dopuna Izbornog zakona BIH obavio konsultacije sa CIK-om, što je izuzetno bitno, jer sva rješenja koja se donesu treba da budu i provodiva, a ova rješenja su itekako provodiva i ova Centralna izborna komisija ima kapacitet da ih dosljedno provede – rekao je Arnautović.

    Po čijem nalogu je CIK dogovarao izmjene sa Šmitom, nije jasno. Srpski predstavnici u CIK-u ne obaziru se na stavove Narodne skupštine, ali ni stavove partija kojima su bliski, a koje u načelu tvrde da su protiv Šmitovog nametanja odluka, ali im izmjene ne smetaju.

    Јelena Trivić je, kako kaže, protiv nametanja, ali postavlja pitanje zašto se domaći polički faktori nisu ranije dogovorili, pa ne bi bilo potrebe za nametanjem.

    Priznanje da je Šmit morao da nametne izmjene Zakona, istovremeno je priznanje i njegovog legitimiteta kao visokog predstavnika, kaže savjetnik srpskog člana Predsjedništva Radovan Kovačević.

    • To nam već dalje pokazuje da ovi iz PDP-a i SDS-a koji imaju svoje direktno stranačke ljude u CIK-u, imaju namjeru i da tu poziciju u CIK-u, ali i ove sramne nametnute izmjene Izbornog zakona Kristijana Šmita, koriste u svrhu mijenjanja izbornih rezultata, u svrhu rušenja pravih izbornih pobjednika u Republiku Srpsku – izjavio je Kovačević.

    Hrvati su nezadovoljni jer je, kako kaže predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, OHR podlegao pritisku bošnjačke javnosti.

    OHR ima vrlo jasan zadatak, da poštuje Dejtonski sporazum i provodi ga, a nikako da mijenja njegove odluke, kao i odluke Ustavnog suda BiH, rekao je Čović nakon sjednice HNS-a.

    • Јedino smatram da bi visoki predstavnik trebao donijeti odluku kojom poništava sve odluke prethodnih visokih predstavnika jer su grubo narušili normalno funkcionisanje dejtonske BiH, od prvog do posljednjeg – naglasio je Čović.

    Dok se srpski i hrvatski predstavnici ne slažu sa nametanjem odluka, CIK je već počeo da se priprema za izbore po novim pravilima. A počelo je i štampanje prvih glasačkih listića.

  • Čović traži vraćanje Dejtonu, Džaferović optužuje Hrvatsku

    Čović traži vraćanje Dejtonu, Džaferović optužuje Hrvatsku

    Ni tri dana nakon što je Kristijan Šmit, visoki predstavnik koga u RS ne priznaju, nametnuo dio tehničkih odredaba o unapređenju izbornog procesa strasti se ne smiruju.

    Užarenu atmosferu dodatno je podgrijao Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, insinuacijama da su Bošnjaci spremni za rat, što je izazvalo neuobičajeno žestoku reakciju Ambasade SAD, čiji službenici inače pažljivo biraju riječi, kao i iz Delegacije EU.

    U petak je svoje nezadovoljstvo onim što je uradio Šmit izrazio i Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, koji je poručio da će Hrvati znati da zaštite svoja prava nakon što je Šmit odbio da nametne dio izmjena Izbornog zakona BiH koje bi, s tačke gledišta Hrvata, osigurale legitimnost predstavljanja u bh. institucijama i u FBiH.

    “Znat ćemo na adekvatan način, u skladu sa svim pravnim i političkim sredstvima, zaštititi ustavnu ravnopravnost konstitutivnog naroda, naše legitimne predstavnike. Ne samo na način kako je to neko zamislio kroz cenzus od tri odsto i Domu naroda, nego o svemu onome što smo definisali zajedno sa međunarodnim predstavnicima u Mostaru”, rekao je Čović nakon sjednice Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru.

    Čović je rekao da je HNS u petak iskazao žaljenje zbog komunikacije u javnosti bošnjačke politike, kao i zabrinutost zbog toga da li OHR poslije protesta u Sarajevu uopšte može da djeluje u BiH. Podsjećanja radi, stranke iz Sarajeva su organizovale proteste kako bi spriječile Šmita da nametne odluke koje je želio Čović, koji smatra da Hrvati ostaju diskriminisani po postojećem zakonu i ostaju bez svojih legitimnih predstavnika još jedan mandat.

    Čović je rekao da bi Šmit trebalo da poništi sve odluke svojih prethodnika koje su, kako smatra, narušile funkcionisanje Dejtona, ali je istovremeno naglasio i da se HDZ jasno opredijelio prema OHR-u kao instituciji koja djeluje u skladu s Dejtonom.

    Šefik Džaferović, bošnjački član i predsjedavajući Predsjedništva, izjavio je da HDZ uz podršku zvaničnog Zagreba prijeti nasiljem protiv teritorijalnog integriteta BiH ukoliko do izbora ne bude izmijenjen Izborni zakon po njihovim zahtjevima.

    “Radi se o nedopustivim prijetnjama koje je trebalo u startu odbaciti. Umjesto da rezolutno odbaci ove prijetnje HDZ-a, dio međunarodne zajednice ih je prihvatio kao ‘legitiman argument’, te je krenuo putem popuštanja pred ovim prijetnjama, na štetu prava značajnog dijela građana”, rekao je Džaferović, a kako je saopšteno iz njegovog kabineta.

    Džaferović je kritike uputio i prema Zoranu Milanoviću, predsjedniku Hrvatske, za koga je rekao da vrijeđa građane BiH.

    Milanović je, pak, izjavio da je Džaferović “mudžahedinska hostesa”, koja prijeti ratom.

    “Bio je u odboru za doček mudžahedina u bezbjednosne jedinice u Zenici. Sad prijete on i njegov šef ratom, dronovima. To je za mene veća tema od svega”, rekao je Milanović.

    On je podsjetio na Izetbegovićevu izjavu o ratu, na šta je, prvi put nakon izbijanja skandala, odgovorio i sam Izetbegović, pojasnivši da njegova izjava da će Bošnjaci imati odgovor i za najgore scenarije i da su se “prebrojali” pogrešno shvaćena.

    “Tvrdnja da ćemo uvijek biti spremni da sve učinimo kako bismo sačuvali vlastitu državu, sigurnost i mir u njoj, naše je pravo i obaveza. Tu obavezu svakom građaninu BiH propisuje i Ustav. Ne može biti prijetnja ni ratno huškanje kada kažemo da ćemo se braniti. Ratno huškanje je kada se prijeti secesijom, podjelom države, na dnevnoj bazi govori o ‘srpskom svetu’, o prekrajanju granica”, rekao je Izetbegović.

    I Džaferović je stao u odbranu svog šefa, kazavši da je pravo na samoodbranu propisano Poveljom UN-a.

    I Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, reagovao je na Izetbegovićevu izjavu, rekavši da ga ona brine, te da Srbija želi da sačuva mir.

    “Želimo da dugoročno rešavamo naše probleme sa Bošnjacima”, rekao je on.

    Kada je riječ o odnosima sa Hrvatskom, Vučić je naveo da će nastojati da sa Hrvatima Srbija ima dobre odnose.

    Istovremeno, Izetbegović je danas u Gradačcu ponovo govorio o “prebrojavanju” kazavši da “dok u Višegradu četnici prijete da će Drina ponovo biti krvava, prijete podjelom Bosne, svi su zgroženi kada kaže da smo se prebrojali”, prenosi Fena.

  • Kovačević poručio da nijedna odluka Šmita neće biti poštovana

    Kovačević poručio da nijedna odluka Šmita neće biti poštovana

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević rekao je da Kristijan Šmit nema pravo da nameće bilo kakve odluke u BiH i da nijedna neće biti poštovana u Republici Srpskoj, koja ne planira da odustane od svoje autentične politike zasnovane na pravu i interesu njenog naroda.

    Ida postoji visoki predstavnik u BiH, on nema pravo da se miješa u proces donošenja zakona i odluka u BiH, naglašava Kovačević.

    Prema njegovim riječima, cilj je da se na osnovu rigidnih izmjena Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Šmit utiče na izborne rezultate i ko će biti pobjednik u Republici Srpskoj i da to ne budu oni koje, bez obzira na pritiske, uporno bira narod u Srpskoj.

    Cilj je, kaže Kovačević, da pobijede oni koje favorizuju oni koji čine sve ovo zajedno sa Sarajevom i opozicijom iz Republike Srpske.

    Kovačević je istakao da ovdje, nažalost, postoji sinergija dijela međunarodne zajednice, bošnjačke političe strukture i opozicije iz Republike Srpske, jer su njuhove izjave i reagovanja potpuno podudarni.

    To je dio udruženog poduhvata protiv Republike Srpske i mi ćemo se protiv toga boriti svim raspoloživim demokratskim sredstvima – poručio je Kovačević.

    On je pojasnio da posljednje odluke Šmita daju mogućnost Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH da sa izbornih lista skida kandidate zbog izjava koje im se ne sviđaju.

    – Kada uzmete ko se sve nalazi u CIK, da tu nisu kao ranije pravni eksperti koji su izabrani na konkursu, nego su ljudi sa izbornih lista SDS i PDP koje su tu instalirali zajedno sa SDA, onda se vidi šta je namjera cijele price – rekao je Kovačević za Televiziju Gradiška.

    On je naglasio da Republika Srpska ne pristaje da bude ničija marioneta, nego insistira na tome da vodi svoju autentičnu politiku koja je zasnovana na interesu naroda koji ovdje živi.

    – Bez obzira na bilo kakve prijetnje, sankcije i jalova nametanja, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović i svi iz tog tima neće odustati od toga da vode politiku isključivo u interesu ovog naroda – rekao je Kovačević.

    On je naveo da kandidat PDP za predsjednika Republike Srpske Jelena Trivić opravdava ovakva nametanja time da je Šmit morao da nametne odluku zato što se nisu dogovorili domaći akteri.

    – Da li smije da daje takve izjave neko ko pretenduje da vrši ozbiljne funkcije u Republici Srpskoj i da ne neki način bude lider ovog naroda? Mislim da je to apsolutno nedopustivo – napomenuo je Kovačević.

    On je ponovio da ne postoji odluka Savjeta bezbjednosti UN da je Kristijan Šmit visoki predstavnik i da sve dok ta odluka ne postoji on nije visoki predstavnik.

    – To je jasno za one koji žele da se bave pravom i onim što jesu činjenice – naglašava Kovačević.

    On je podsjetio da je srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku u jednom razgovoru o tome sa predstavnicima Stejt departmenta, prije nego što mu je Amerika uvela sankcije, rečeno: “Pustite pravo, nije to pravo, to je politika”.

    – Mi ne možemo da pustimo pravo, jer je pravo jedino što imamo. Potpisali smo Dejtonski mirovni sporazum, Aneks četiri koji je Ustav ove zemlje i Aneks 10 koji definiše šta to može da radi visoki predstavnik. S obzirom na to da su to naša prava mi se njih ne možemo odreći. Naša politika se zasniva na pravu i od toga ne planiramo da odustanemo – poručio je Kovačević.

    Kada je riječ o ratnohuškačkim izjavama lidera SDA Bakira Izetbegovića, Kovačević je naveo da je jasno da je cilj toga da ponovo budu napadani i ubijani Srbi, te da je na to blago odgovorio Dodik – da Srbe neće niko prebrojavati, a da kome god tako nešto pada na pamet treba da zna da Srba ima dovoljno. – Američka Ambasada, Šmit i Trivićeva imali su apsolutno identične izjave. Oni su stavili u isti kontekst prijetnju Izetbegovića i blagi odgovor Dodika. Potpuno je jasno da se to sve usmjerava sa jedne adrese – rekao je Kovačević

  • Šulić istakao da u Srpskoj postoje strukture koje priznaju Šmita

    Šulić istakao da u Srpskoj postoje strukture koje priznaju Šmita

    Član Izvršnog komiteta SNSD Denis Šulić rekao je Srni da je očigledno da u Srpskoj postoje strukture koje priznaju Kristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH, a to je PDP u prvom redu.

    Treba istaći da je PDP još jednom priznao Kristijana Šmita, koga Republika Srpska smatra za nelegalnog visokog predstavnika u BiH jer nema odluke u Savjetu bezbjednosti UN o njegovom izboru – rekao je Šulić, reagujući na tvrdnju potpredsjednika PDP Igora Crnatka da “režim traži alibi za poraz na oktobarskim izborima izjavama da PDP i SDS nametnute izmjene Izbornog zakona BiH koriste u svrhu rušenja pravih izbornih pobjednika”.

    Šulić je naveo da Crnadak nije dobio nijedne izbore, tako da neće ni ove oktobarske.

    – SNSD će na čelu sa Miloradom Dodikom i Željkom Cvijanović ostvariti uvjerljivu pobjedu na svim nivoima, dok će Crnadak i ljudi iz PDP-a ponovo preko kompenzacionih mandata ući u Narodnu skupštinu Republike Srpske i opet govoriti kako su oni veliki lideri i imaju veliku podršku u narodu – rekao je Šulić.

  • Poslanici ocijenili rad NSRS u prethodne 4 godine

    Poslanici ocijenili rad NSRS u prethodne 4 godine

    Vlast je donosila zakone u parlamentu Srpske u cilju zaštite Republike, a opozicija pravila cirkus i rijaliti. Ustvari, vlast je pravila cirkus i obezvrijedila instituciju NSRS, a opozicija ih je demaskirala.

    Ovako ukratko izgleda rad Narodne skupštine Republike Srpske u protekle četiri godine u očima poslanika, u zavisnosti od toga da li pitate one iz vlasti ili opozicije.

    Ono što je činjenica jeste da je ovaj 10. saziv parlamenta Srpske u protekle četiri godine održao 22 redovne i čak 33 posebne sjednice. U međuvremenu su 22 poslanika od ukupno 83 u NSRS promijenila političku partiju, a neki su osnovali nove stranke i nove koalicije.

    U parlament Srpske je tako nakon izbora 2018. godine ušlo sedam stranaka, a danas ih ima 10. Riječ je o tri nove stranke – DEMOS i NPS, koje su nastale cjepanjem DNS, te SPS, koja je nastala cjepanjem SP.

    Kako se bliži kraj sadašnjeg saziva NSRS, pitali smo pojedine poslanike po čemu će pamtiti prethodne četiri godine.

    Odgovori su bili šaroliki, a većina njih se složila da su protekle četiri godine bile turbulentne, te da će im ovaj saziv najviše ostati urezan u pamćenju po velikom broju poslanika koji su mijenjali stranke.

    Potpredsjednik NSRS i poslanik US, Milan Petković, ističe da se ne može osporiti da je u protekle četiri godine bilo sjednica koje su bile izuzetno značajne.

    On dodaje da su se u parlamentu donosile bitne odluke u veoma turbulento vrijeme.

    Kao jednu od najznačajnijih i najpresudnijih sjednica izdvojio je onu koja je održana nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH.

    – Tada se postiglo srpsko jedinstvo i svi zajedno smo predložili izmjenu i dopune Krivičnog zakonika RS, ali i Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika. Ponosan sam na tu sjednicu, posebno jer sam bio aktivan učesnik u njoj – istakao je Petković za Srpskainfo.

    On dodaje da će ovaj saziv NSRS ostati upamćen i po tome jer su radili pod posebnim epidemiološkim uslovima i održavali sjednice u Banskom dvoru, prostorijama Vlade RS i drugim mjestima.

    Petković kaže da jeste bilo mnogo posebnih sjednica NSRS, što je netipično, ali je to bilo izazvano krizom vlasti na nivou BiH.

    – Sve u svemu smatram da je ovo bio jedan uspješan saziv jer je donijeto mnogo zakona i propisa, bez obzira što su građani u nekom trenutku mislili da se skupština pretvarala u rijaliti – ističe Petković.

    Jedan od najglasnijih opozicionara, Nebojša Vukanović, ističe da je bilo raznih dešavanja od mijenjanja stranačkih dresova, pa do ponižavanja institucije NSRS donošenjem zaključaka i odluka koji se kasnije nisu sprovodili.

    – Milorad Dodik je preko svojih marioneta pretvorio parlament Srpske u protočni bojler, sazivajući vrlo često posebne sjednice, ne s ciljem da se donose neke odluke, već da manipuliše s javnošću i skreće pažnju sa suštinskih problema u društvu. Koristio je skupštinu za jeftini populizam, donošenjem odluka koje su kasnije stavljane van snage – kaže Vukanović za Srpskainfo.

    On ističe da je opozicija uspjela da spriječi neke negativne i loše postupk vlasti, te da „demaskira režim“.

    Vukanović kaže da će ovaj saziv NSRS pamtiti i po „nestajućem Čubriloviću“, koji je vrlo često bio odsutan sa sjednica parlamenta.

    On ističe da je rukovođenje NSRS bilo „skandalozno“, i da su mu u više navrata oduzimali riječ, pa čak ga i izbacili iz skupštinske sale.

    – Opozicija je bila ponižena. Posebno se u tome istako potpredsjednik Denis Šulić iz SNSD, ali i ostali koji su zloupotrebljavali funkciju predsjedavajućeg skupštine kako bi oduzimali pravo opoziciji da diskutuje o suštinskim problemima – navodi Vukanović.

    Šef Kluba poslanika SNSD u parlamentu Srpske, Igor Žunić ističe da je ovaj saziv NSRS bio specifičan po puno stvari, ali da sigurno nije saziv s kojim bi poslanici, ali i građani koji su ih birali, trebalo da budu ponosni.

    On kaže da je nekoliko poslanika od samog početka imalo plan da od parlamenta naprave cirkus, što su i činili.

    – Malo je bilo korektne i konkretne parlamentarne rasprave, a previše rijalitija, cirkusa i podloge za snimanje nekih filmova za javnost. Ovaj saziv jeste obilježio i prelazak većeg broja narodnih poslanika na relaciji vlast-opozicija, ili iz partije u partiju – kaže Žunić za Srpskainfo.

    Ako se izuzmu neke negativne stvari, kako ističe Žunić, ne može se zanemariti i čvrsto političko djelovanje koje se ogledalo ne samo kroz donošenje zakona već i kroz političko djelovanje u odbrani interesa i nadležnosti Srpske.

    On kaže da možda neko ne može da razumije zbog čega se održavao veći broj posebnih sjednica NSRS, ali da će jednog dana uvidjeti da je to bilo nužno.

    – Sve odluke, zaključci i zakone koje je NSRS donijela, imaće svoj značaj u budućnosti jer ništa nije urađeno bezveze – zaključuje Žunić.

    Poslanica PDP u NSRS, Jelena Trivić, ističe da s obzirom na to da Srpska ima „nesposobnu vlast“ ovaj mandat je obilježilo više posebnih, nego redovnih sjednica.

    Ona dodaje da su se neke posebne sjednice morale održati, ali da ne može shvatiti da su se svaki budžet i ekonomska politika usvajali na posebnoj sjednici i da ni jedan budžet nije prošao redovnu proceduru od nacrta prema prijedlogu, već su svaki put usvajani po hitnoj proceduri.

    – Dakle, ne govorim samo o političkim posebnim sjednicama, nego i onih koje su se ticale socijalnih i ekonomskih tema – kaže Trivićeva za Srpskainfo.

    Kao događaj koji će najviše pamtiti, Trivićeva je izdvojila sjednicu NSRS na kojoj je ministar unutrašnjih poslova RS, Dragan Lukač fizički nasrnuo na njenog stranačkog kolegu Draška Stanivukovića, današnjeg gradonačelnika Banjaluke, a tada poslanika.

    – Ja sam se tada našla između njih dvojice i na neki način spriječila neku dalju štetu i urušavanje NSRS u vidu potencijalnog daljeg fizičkog obračuna – kaže Trivićeva.

  • Hrvati traže da se OHR iz Sarajeva preseli u Brisel

    Hrvati traže da se OHR iz Sarajeva preseli u Brisel

    Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH izrazio je nezadovoljstvo zbog nametnutih odluka Kristijana Šmita o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, poručio da će namjere eliminisanja Hrvata kao konstitutivnog naroda propasti, te pozvao međunarodnu zajednicu da OHR iz Sarajeva preseli u Brisel.

    U jednom od pet zaključaka koje je usvojilo Predsjedništvo HNS-a na vanrednoj proširenoj sjednici, a koji se tiču političke situacije u BiH i posljednjih aktivnosti koje je preduzeo Kristijan Šmit navodi se da je izmjenama Izbornog zakona BiH trenutni nelegalni sastav Centralne izborne komisije BiH dobio izuzetno velika ovlaštenja što omogućava zloupotrebe i donošenje politički motivisanih odluka, prenosi Srna.

    “Hrvatski narodni sabor BiH izražava snažno nezadovoljstvo zbog nametnutih odluka visokog predstavnika za BiH od 27. jula o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje nisu na tragu odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić u 23/14”, navodi se u saopštenju HNS-a.

    HNS podsjeća da korištenje bonskih ovlaštenja ne odgovara demokratskim načelima, pogotovo u slučaju BiH kao potencijalnog kandidata za članstvo u Evropsku uniju.

    “Pozivamo da se hitno razmotri prebacivanja Kancelarije visokog predstavnika (OHR) iz Sarajeva u Brisel da bi se zaštitila bezbjednost i nezavisnost visokog predstavnika i oslobodila od političkih uticaja”, navode iz HNS-a.

    HNS sa žaljenjem prima k znanju ključnu poruku koju su neki predstavnici međunarodne zajednice poslali posljednjih nekoliko sedmica javnosti u BiH, a to je “da se govor mržnje, pozivi na ubistva i nasilje, prijetnje terorizmom i ratom isplate za postizanje maksimalističkih nacionalističkih ciljeva, u ovom slučaju u korist bošnjačkih političkih predstavnika”.

    “HNS BiH osuđuje politike pojedinih glavnih gradova koje sistemski djeluju štetno na stabilnost BiH, te hrvatskog konstitutivnog naroda, kao i koncepta BiH kao zemlje tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana”, navodi se u sapštenju HNS-a.

    U zaključcima HNS-a je oštro osuđen, kako navode, nezapamćeni porast govora mržnje, pozivi na nasilje i sukobe koje šire pojedini bošnjački politički lideri, dobro uigrane grupe na društvenim mrežama i predstavnici pojedinih medija.

    “HNS BiH smatra neprihvatljivom sramežljivu reakciju međunarodnih organizacija i predstavnika u BiH na prijetnje upućene liderima i cijelom hrvatskom narodu. Takve reakcije su rezultat njihove pristranosti u korist bošnjačkih političkih aktera i muslimanskih krugova koji za svoje destruktivne aktivnosti ostaju nesankcionisani. Legitimni prijedlozi i potezi hrvatskih predstavnika usmjereni isključivo na očuvanje ravnopravnosti Hrvata u BiH i stabilnosti države, se ignorišu i zanemaruju”, navodi se u zaključku HNS-a.

    Dodaju da su širenje govora mržnje i pozivi na nasilje prema hrvatskom konstitutivnom narodu, njihovim predstavnicima, susjednim državama i zvaničnicima međunarodne zajednice neprihvatljivi, da treba da budu sankcionisani i da iziskuju oštar odgovor svih hrvatskih predstavnika.

    Poručeno je da će HNS i svi njegovi predstavnici nastaviti svoje djelovanje s ciljem jačanja političkog, ekonomskog, kulturnog i demografskoga položaja, te zaustavljanja procesa dekonstituisanja hrvatskog naroda u BiH u skladu sa zaključcima vanrednog zasjedanja HNS-a od 19. februara, uključujući pokretanje pravnih i političkih procedura u korist institucionalne i teritorijalne reorganizacije BiH u skladu sa federalističkim načelima da bi se obezbijedila funkcionalnost zemlje i ravnopravnost tri konstitutivna naroda u BiH, pogotovo nakon bošnjačkih prijetnji i izražene netrpeljivosti prema suživotu sa Hrvatima u BiH.

    HNS još jednom oštro osuđuje bošnjačke političke stranke koje bojkotuju pregovore o postizanju dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH i ograničenim izmjenama Ustava BiH. Navode da ostaju otvoreni za pregovore na načelima Političkog sporazuma iz Mostara od 17. juna 2020, uključujući ograničene izmjene Ustava BiH da bi se provele sve presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH u interesu konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina i svih drugih građana na načelima konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja.

    “HNS BiH smatra da je, u saradnji sa nadležnim institucijama Republike Hrvatske, potrebno razmotriti i pitanja koja se odnose na pravne aspekte Dejtonskog i Vašingtonskog sporazuma koji su narušeni neodgovornim djelovanjima vodećih bošnjačkih političkih aktera i OHR-a u Sarajevu u protekle dvije decenije”, poručuju iz HNS-a.

  • Čović: Schmidt treba poništiti odluke svih prethodnih visokih predstavnika

    Čović: Schmidt treba poništiti odluke svih prethodnih visokih predstavnika

    U Mostaru je danas održana redovna, proširena sjednica Hrvatskog narodnog sabora (HNS), a nakon sjednice medijima se obratio predsjedavajući Dragan Čović.

    Čović je prokomentarisao odluku koju je nedavno donio visoki predstavnik Christian Schmidt, a koja se odnosi na tehničke izmjene Izbornog zakona BiH. Također, bilo je riječi i o evetualnom dogovoru sa predstavnicima političkih stranaka iz Sarajeva.

    Čović kaže kako ne postoji nikakva mogućnost da se ugrozi položaj i ono što hrvatski narod u BiH ima i uživa.

    “Hrvatski narod je sebe ugradio u BiH kroz sve historijske elemente, do samog Dejtonskog mirovnog sporazuma. Na adekvatan način ćemo zaštiti ustavnu jednakopravnost, naše legitimno predstavljanje – ne samo kroz cenzus od tri posto u Domu naroda, već onako kako je to definisano Mostarskim sporazumom”, kaže Čović.

    Čović kaže i da će, shodno presudama u Stragzbouru, poslati jasnu poruku kao oni koji “grade BiH i koji joj žele evropski put” i koji se nada da će planove koji se tiču tog puta provesti već u ovom ciklusu izbora.

    Što se tiče eventualnih dogovora sa liderima ostalih političkih stranaka u BiH, Čović kaže da je otvoren za razgovore, ali da vremenskog prostora više nema.

    “HNS ostaje otvoren za razgovore. Jasno smo čuli predstavnika bošnjačkih sranaka u Sarajevu i mislim da je to neprovodivo. Bilo kakvi dogovori ne mogu se implementirati, na početku smo osmog mjeseca. Nema vremeskog prostora, ali HNS je jasno otvorio svoja vrata”, tvrdi Čović.

    Metaforično, Čović kaže da danas ulica (u smislu uličnih protesta) ne može rješavati probleme u kojima se nalaze BiH i hrvatski narod. Uputio je i poruku onima koji su, između ostalih, organizovali proteste i pozivali na njih.

    “Vrlo jasan odgovor onima koji su ušli u svoje blato, organizirali ih, javljali se – želim im da ostanu u tom blatu mržnje”, poručio je Čović.

    Na sjednici HNS je pripremljen izvještaj o odlukama koje je nametnuo Schmidt, ali ga Čović nije htio “improvizirati”.

    U smislu djelovanja OHR-a, Čović kaže da samo želi od te institucije da poštuje Dejtonski mirovni sporazum.

    “Ne očekujem ništa od bilo koga, OHR ima zadatak poštivati Dejton a ne mjenjati odluke i ne mjenjati odluke Ustavnog suda BiH, legitimnog predstavljanja kao u slučaju Ljubić”, kaže Čović.

    Dodaje također da je besmisleno lično komentarisati Schmidtov potez, ali ističe da je “jedina odluka koju visoki predstavnik treba donijeti – da poništi sve odluke njegovih prethodnika”.

    Za kraj, dodaje da BiH još uvijek ima demokratskog kapaciteta.

    “Još uvijek imamo demokratskog kapaciteta. EU nam je otvorila vrata, pod određenim uslovima – jedan od njih je izborno zakonodavsntvo. Hrvati će na vrijeme zaštiti svoju poziciju shodno Ustavu BiH”, poručio je Čović iz Mostara.

  • Stvarna pozadina Šmitove odluke

    Stvarna pozadina Šmitove odluke

    Izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit pružaju mogućnost Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH da mnogo komotnije, nego što je to do sada bio slučaj, sankcioniše političare i stranke za koje procijene da krše zakon i izborna pravila.

    Sagovornici Srpskainfo bliski CIK, koji su insistirali na anonimnosti, između ostalog tvrde da nakon Šmitove odluke postoji realna mogućnost zabrane učešća na izborima pojedincima ili strankama pod optužbama da šire mržnju, ne poštuju Dejtonski mirovni sporazum ili pak zloupotrebljavaju javne funkcije i sredstva u predizbornoj kampanji.

    – I u nekim ranijim izbornim ciklusima postojali su pritisci na CIK da interveniše i zabrani određenim političkim subjektima učešće na izborima. Šmitovom odlukom takve namjere jednog dijela međunarodne zajednice jedino mogu da budu “podebljane”, a CIK se daje mnogo više slobode da postupa po tom pitanju – ističu naši izvori.

    “Jači” CIK
    Inače, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, Suad Arnautović, pozdravio je juče, u ime tog tijela, izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit, ocijenivši da se njima jačaju kapaciteti CIK.

    – Ova rješenja su i te kako provodiva i ovaj CIK ima kapacitet da ih dosljedno provede – rekao je Arnautović.

    S druge strane, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Nikola Špirić, poručio je da Šmitove izmjene Izbornog zakona neće vratiti kredibilnost izbornom procesu, niti će biti od krucijalne važnosti za zemlju, već će, kako je rekao, ojačati kompetencije CIK u kreiranju izbornih rezultata po volji međunarodne zajednice.

    – Nažalost, zanemarili su činjenicu da CIK nema unutrašnji kredibilitet ni legitimitet, kao i da će mu snaga “pumpana” izvana biti kontraproduktivna – poručio je Špirić.

    “Pravna nestabilnost”
    Potpredsjednica HDZ BiH i kandidat te stranke za člana Predsjedništva BiH na predstojećim izborima, Borjana Krišto, smatra da je odluka Kristijana Šmita da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona još jedna u nizu onih koje, prema njenim riječima, destabilizuju političke prilike, unose pravnu nestabilnost i dovode u pitanje postojanje BiH kao suverene države.

    – Ove tehničke izmjene Izbornog zakona ne doprinose integritetu izbornog procesa, kako tvrdi Šmit, s obzirom na to da se kroz izmjene daju ovlaštenja jednom tijelu za provođenje izbora koje je izabrano protivno zakonskoj proceduri, na netransparentan način – smatra Krišto.

    Šmit je odlukom “podebljao” mogućnost CIK da sa liste skine stranku ili pojedinca koji krše zakon, povećao je za tri puta novčane kazne koje izriče CIK, precizirao zloupotrebu javnih resursa u kampanji, zabranio fiktivno predstavljanje u biračkim odborima, detaljno naveo sve vrste medija u kampanji…