VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Ko će u oktobru ukrstiti koplja za člana Predsjedništva BiH

    Ko će u oktobru ukrstiti koplja za člana Predsjedništva BiH

    I dok su u Federaciji BiH, manje-više, poznati kandidati koji će ući u trku za članove Predsjedništva BiH, u Republici Srpskoj se te informacije još uvijek čuvaju u strogoj tajnosti.

    Za sada je jedino poznato da će u trku za srpskog člana Predsjedništva BiH ići Nenad Nešić iz DNS, dok će imena njegovih rivala biti poznata u junu.

    Prema podacima Centralne izborne komisije, ukupno 12 stranaka podnijelo je prijavu da uđe u trku za člana Predsjedništva BiH. Od tog broja četiri stranke su iz Republike Srpske – DNS, SNSD, SDS i do sada javnosti nepoznata partija „Stranka život“, koja je predala potpise CIK BiH i prijavu za učešće na opštim izborima na svim nivoima vlasti u Republici Srpskoj, Federaciji i BiH.

    Nepoznanica

    SDS je ranije najavila da će ime kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH objelodaniti početkom juna, a za sada se koplja lome između lidera te stranke Mirka Šarovića i načelnika Teslića, Milana Miličevića.

    Koje ime će ponuditi SNSD za sada, međutim, nije poznato, isto kao što je nepoznato koga će kandidovati novoosnovana „Stranka život“.

    Kao mogući kandidat za srpskog člana Predsjedništva ovih dana se pominje i Vojin Mijatović iz SDP BiH, ali još nema zvaničnih potvrda za tako nešto.

    I dok su imena kandidata iz Srpske i dalje pod velom tajne, u Federaciji BiH je situacija mnogo jasnija.  Ukupno osam stranaka sa sjedištem u FBiH podnijelo je prijavu da uđe u trku za člana Predsjedništva – DF, HDZ BiH, Narodni evropski savez BiH, Narod i pravda, Stranka za BiH, Savez za bolju budućnost BiH, Platforma za progres, Naša stranka i SDA.

    Mijatovićev partijski kolega, Denis Bećirović iz SDP BiH, biće zajednički kandidat Trojke, ali i šire opozicije, za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.

    Komšić ponovo u igri

    Njemu će na crtu najvjerovatnije stati lider SDA, Bakir Izetbegović, koji je izjavio da je to što se cijela opozicija ujedinila protiv jednoga u stvari dokaz snage njegove stranke.

    Što se tiče hrvatskog člana Predsjedništva, oko kojeg se već godinama vodi „politički rat“ između hrvatskih i bošnjačkih predstavnika, situacija neće biti ništa mirnija ni ove godine. Kandidaturu za hrvatskog člana opet je najavio aktuelni član Predsjedništva BiH i lider DF, Željko Komšić, kojem će to, ako pobijedi, biti četvrti mandat.

    Kada je u pitanju hrvatska politička scena, i dalje se čeka. Za sada je jedino sigurno da će stranke okupljene oko HNS, njih 12, izaći sa zajedničkim kandidatom za člana Predsjedništva. Nezvanično se spekuliše da bi to mogao biti lider HDZ BiH, Dragan Čović.

    Da li će grupisanje svih hrvatskih stranaka oko jednog kandidata imati efekta, ili će Komšić, opet, odnijeti pobjedu i time zadati novi udarac hrvatskim partijama u Mostaru, znaće se nakon izbora.

  • Stevandić: Hrabro i pametno se boriti za Srpsku

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je danas u Banjaluci da je cilj ove stranke snažna Republika Srpska, te da se za nju treba hrabro i pametno boriti.

    Stevandić je rekao da je cilj ove stranke i da demonstrira sabornost, jedinstvo i dijalog.

    – Da pokažemo da na najbolji mogući način možemo da se bavimo Republikom Srpskom, da u njoj bude konkurencija dobrih ljudi i ideja – rekao je Stevandić novinarima, prije početka Skupštine Ujedinjene Srpske.

    On je istakao da je jedino Republika Srpska važna i da je to ideja oko koje treba svi da se okupe.

    Stevandić je naveo da je sedma po redu Skupština stranke značajan događaj za Banjaluku i Republiku Srpsku, te zahvalio gostima koji su došli iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Slovenije i ostalih krajeva regiona, kako bi uveličali ovaj skup.

    U Sportskoj dvorani “Borik” u Banjaluci danas je održana 7. Skupština Ujedinjene Srpske pod nazivom “Hrabro i pametno”.

    Skupštini je prisustvovao predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić, rukovodstvo stranke i preko 2.000 delegata iz cijele Republike Srpske.

    Skupštini su pored rukovodstva Ujedinjene Srpske, prisustvovali i predsjednik SNSD Milorad Dodik, predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić, članovi rukovodstva Srpske napredne stranke, gosti iz Crne Gore, Makedonije kao i predstavnici diplomatskog kora.

  • Dodik tvrdi da je “patriotizam” ključna riječ za opstanak srpskog naroda

    Dodik tvrdi da je “patriotizam” ključna riječ za opstanak srpskog naroda

    Predsjednik SNSD Milorad Dodik izjavio je danas da je patriotizam ključna riječ za opstanak srpskog naroda te istakao da je cilj vladajuće koalicije u Republici Srpskoj mir i stabilnost.

    Ako nema patriotizma, ako niste odgovorni i lojalni svojoj zajednici, onda ni kao pojedinac ne možete da uspijete, rekao je Dodik u obraćanju na Skupštini Ujedinjene Srpske u Banjaluci.

    Dodik je istakao da su mir i stabilnost danas ključne riječi u političkom životu i da svi oni kojima je to cilj mogu da računaju na političku podršku.

    On je istakao da perspektiva nije nestabilno društvo.

    – Nismo ovdje da rušimo, nego da gradimo i uvjeren sam da ćemo zajedno naći načina da naša mišljenja, različita ponekad, ujedinimo – rekao je Dodik.

    Predsjednik SNSD je rekao da Republika Srpska, ali i Srbija, prolaze kroz teška vremena i izazove i da svijet danas nije isti kao što je bio prije deset godina.

    – Moramo dobro razmisliti kako ćemo se dalje kretati i šta ćemo našem narodu ponuditi kao opciju. Ušli smo u deceniju koju su već na početku obilježili problemi, a neki od njih još traju – rekao je Dodik.

    On je istakao da se moraju zajednički tražiti odgovori i napraviti plan kako djelovati.

    Da biste imali snagu i moć da to provedete moramo raditi zajedno. Te ideje su za društvo korisne ako ste vlast. Ako ste opozicija, sve vaše želje ostaju samo želje – rekao je Dodik.

    On je izrazio uvjerenje da će se zajedničkim snagama pronaći način kako se odnositi prema svim napadima koje dolaze od “velikih i moćnih”.

    – Moramo se boriti za naš način života, jezik, kulturu, vjeru, Republiku Srpsku i naš narod gdje god da se on nalazi – rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da Republika Srpska ima teritoriju, stanovništvo i efikasnu vlast, te da je od ključne važnosti za njenu budućnost da li će nastaviti imati kompaktne institucije i jaku institucionalnu vlast ili će imati podijeljenu vlast.

    – Podijeljena vlast znači užurbanu propast Republike. Zato se objedinimo oko naše zajedničke platforme, oko naših zajedničkih kandidata i bićemo pobjednici – rekao je Dodik.

    Predsjednik SNSD je ukazao da je dijalog jedino rješenje, te da je važno razgovarati o svim bitnim stvarima, kao što je povećanje plata, poboljšanje prava i položaj radnika i stvaranje uslova da ljudi ostaju u Republici Srpskoj.

    Dodik je čestitao predsjedniku Ujedinjene Srpske Nenadu Stevandiću sedam godina uspješnog rada stranke, te izrazio nadu da će zajedničkim snagama nastaviti da se bore za Republiku Srpsku.

    On je istakao da su ove dvije političke partije zajedničkim snagama prošle težak period, te da su svi uspjesi dio zajedničkih napora.

    – Da nismo predano radili, Republika Srpska danas ne bi imala stabilnost – rekao je Dodik.

  • Komšić poručuje da će BiH kad-tad biti građanska država

    Komšić poručuje da će BiH kad-tad biti građanska država

    Bosna i Hercegovina je tačno prije 30 godina primljena u Ujedinjene nacije. Tridest godina poslije, nažalost, još uvijek nije onakva za kakvu smo se borili, navodi Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH.

    Nismo se borili za kantone, entitete, entitetsko glasanje, ovakve domove naroda koji nisu ništa drugo nego mehanizmi blokada u rukama zagrebačkih i beogradskih ekspozitura, putem kojih otimaju najveći dio suvereniteta države Bosne i Hercegovine – napisao je Komšić.

    Istakao je kako su svi kompromisi u proteklih 30 godina pokazali promašenim .

    Što se više popuštalo i nastojalo ugoditi onima koji političke račune podnose Beogradu i Zagrebu, njihovi zahtjevi bili su sve veći i veći, a na kraju su skončali u zahtjevima za disolucijom, zahtjevima za formiranjem paralelnih institucija, zahtjevima za etničkom terirorijalnom reorganizacijom – poručio je Komšić.

    Takođe član predsjedništva je prozvao i “sumnjiva lica” koja su davala podršku secesionistima i separatistima, a izdavala se kao međunarodni prijatelji.

    – Bosna i Hercegovina će biti građanska država, kad – tad. Zato se vrijedi boriti, i ne biti kukavica koja na prvu prijetnju ili prijek pogled nekog trećerazrednog međunarodnog zvaničnika pristaje na sve što mu se na stol stavi i izvoli na potpis – zaključio je Komšić, prenosi Kliks

  • Ko će sve ući u trku za predsjednika Srpske

    Ko će sve ući u trku za predsjednika Srpske

    Prijavu za učešće na opštim izborima u BiH, zakazanim za 2. oktobar, predali su 91 politička stranka i 17 nezavisnih kandidata, čime je ozvaničena predizborna trka u Bosni i Hercegovini.

    Ono što je zanimljivo jeste da je od ovog broja čak 48 stranaka podnijelo prijavu da uđe u trku za predsjednika ili potpredsjednika Srpske.

    Ko će na kraju od njih, zaista, i imati svog kandidata, ostaje da se vidi, ali za sada je sigurno da u trku za predsjednika Srpske ulaze Jelena Trivić iz PDP, Radislav Jovičić iz DNS i Zoran Kalinić iz pokreta Naša priča Republika Srpska.

    I lider SNSD, Milorad Dodik, nedavno je izjavio da ta stranka planira imati svog kandidata u trci za predsjednika, a isto su ranije najavili i njegovi koalicioni partneri iz Ujedinjene Srpske, koji su takođe podnijeli prijavu za učešće u trci za predsjednika Srpske.

    Dogovor

    Ko će od te dvije partije na kraju odustati od trke za predsjednika Srpske znaće se uskoro, s obzirom na to da je na posljednjem sastanku koalicije vladajuće većine dogovoreno da idu sa jednim kandidatom iza kojeg će stati sve stranke.

    Na zvaničnoj stranici Centralne izborne komisije vidljivo je da su mogućnost da uđu u trku za predsjednika Srpske, pored navedenih stranaka, ostavili i NDP, SPS, SDS, Demos, Prva SDS, Srpska radikalna stranka dr Vojislav Šešelj, Demokratski centar RS Igor Davidović, Srpska napredna stranka RS – FBiH, Srpski narodni pokret, Ekološka partija RS, Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića, Seljačka stranka, Srpska napredna stranka FBiH, kao i do sada nepoznate stranke poput Novo doba, Re-Balans, Krug i Stranka život.

    Narodni poslanik Nebojša Vukanović potvrdio je da su podnijeli prijavu za učešće u trci za predsjednika Srpske, ali da ne planira da ima svog kandidata.

    – Prijavu smo podnijeli jer smo imali tu mogućnost, ali ne planiramo da kandidujemo nikoga na tu funkciju. Jasno je da ćemo podržati Jelenu Trivić – istakao je Vukanović za Srpskainfo.

    Nesloga

    Politikolog Darko Kuzmanović ističe da veliki broj prijava za funkciju predsjednika Srpske pokazuje ogroman stepen nesloge među opozicijom.

    – Može se postaviti pitanje da li opozicija uopšte ima ikakvu šansu da u ovoj situaciji, sa ovolikim brojem stranaka koje su ostavile mogućnost da kandiduju nekoga na tu funkciju, pobijedi na izborima – kaže Kuzmanović za Srpskainfo.

    S druge strane, kako dodaje on, ovoliki broj kandidata je pokazatelj ogromne količine sujete i ličnog egoizma koji ispoljavaju i kandidati i političke partije.

    Da je svima prioritetan opšti interes, kako ističe Kuzmanović, što partije i kandidati konstantno predstavljaju, stranke bi se dogovorile.

    – Određene stavove, koji im se i ne podudaraju, oni bi prevazišli i ustremili se ka ostvarivanju zajedničkog cilja, a to je smjena vlasti. Međutim, do takve situacije nije došlo. Kada imamo veliki broj kandidata, naravno, takva situacija najviše odgovara SNSD, koji ima ogromne šanse da izađe kao pobjednik narednih izbora – smatra Kuzmanović.

    Nezrelost
    Ukoliko do toga dođe, ističe on, krivci će biti opozicione političke partije i kandidati koji nisu bili u stanju da pregovaraju. Kuzmanović kaže da su se opozicioni političari u velikoj mjeri ponašali nezrelo u političkom smislu.

    – Ono što sam i ranije predlagao, a da bi se stalo u kraj ovakvoj situaciji, jer je bilo jasno da kandidati i političari neće biti u stanju da prevaziđu svoje sujete, jedino rješenje bilo bi uvođenje dvokružnog izbornog sistema. Time bi se napokon stalo u kraj ovakvim praksama i situacijama – uvjeren je Kuzmanović.

    On kaže da dvokružnim izbornim sistemima u prvom krugu može biti i 50 kandidata za funkciju predsjednika, ali u drugi izborni krug prolaze samo dva najbolja.

    – U toj situaciji kandidati imaju i veći legitimitet, a s druge strane, veći je demokratski potencijal samih izbora. Dvokružni izborni sistem bi s jedne strane eliminisao marginalne političke figure u trci za inokosne funkcije, a s druge strane donio i druge razne benefite kada su u pitanju izbori – zaključuje Kuzmanović.

  • Stiglo 108 prijava stranaka i nezavisnih kandidata za učešće na izborima 2022.

    Stiglo 108 prijava stranaka i nezavisnih kandidata za učešće na izborima 2022.

    U skladu sa Uputstvom o rokovima i redosljedu izbornih aktivnosti za Opće izbore 2022. godine, jučer u 16 sati je istekao rok za podnošenje prijava za ovjeru političkih stranaka i neovisnih kandidata za učešće na Općim izborima 2022. godine, koji će se održati u nedjelju, 2. oktobra.

    U propisanom roku Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine predato je 108 prijava političkih subjekata. Prijavu za ovjeru za učešće na Općim izborima 2022. godine podnijela je 91 politička stranka i 17 neovisnih kandidata.

    Preliminarni pregled podnešenih prijava objavljen je na web stranici Centralne izborne komisije BiH, www.izbori.ba.

    Na osnovu Odluke o uvođenju prekovremenog rada, rada u neradne dane i noćnog rada koju je usvojila Centralna izborna komisija BiH, ovaj vikend je radni za sve uposlene u Sekretarijatu Cerntralne izborne komisije BiH i pristupilo se vrlo obimnoj i zahtjevnoj provjeri potpisa podrške birača političkim subjektima za učešće na Općim izborima 2022. godine.

    Centralna izborna komisija BiH će u skladu sa propisanim rokovima izvršiti provjere i ovjeriti prijave onih političkih subjekata koji ispunjavaju zakonom propisane uslove, nakon čega se stiču uslovi za podnošenje prijava za ovjeru koalicija ili listi neovisnih kandidata. Odnosno, rok za podnošenje prijava za ovjeru koalicija i listi neovisnih kandidata je od 6. do 14. juna 2022. godine do 16 sati.

  • Denis Bećirović zvanično kandidat opozicije za člana Predsjedništva BiH

    Denis Bećirović zvanično kandidat opozicije za člana Predsjedništva BiH

    Denis Bećirović je zajednički kandidat Trojke, ali i šire opozicije, za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Ovo je potvrđeno na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu.

    On će nastupiti kao zajednički kandidat Trojke koju čine SDP, Narod i pravda i Naša stranka, a podršku će mu, kako je dogovoreno, pružiti i NES i SBB.

    Kako je rečeno na današnjem predstavljanju, njega će podržati ukupno sedam stranaka.

    Među onima koji ga podržavaju je i gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović. Tu je i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Damir Marjanović koji je suosnivač stranke – Za nove generacije.

    Iz Trojke su ranije saopštili da će građani prvi put imati priliku da izaberu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji okuplja, kako su ocijenili, nikad snažniji i raznovrsniji blok stranaka, ujedinjenih u želji da građanima i građankama Bosne i Hercegovine donesu promjene, stabilnost, nadu i napredak.

    “Bosna i Hercegovina će kandidaturom i izvjesnom pobjedom kandidata ujedinjene opozicije dobiti novi zamah i novu, svježu perspektivu. Podrška zajedničkom kandidatu zasniva se na transparentnoj saradnji, jasnoj viziji i uvažavanju glasa građana. Do kraja sedmice odluke će se formalizirati na sjednicama organa političkih stranaka”, najavili su ranije.
    Bećirović je bio kandidat SDP-a i na izborima 2018. godine kada je imao i podršku A-SDA, a zauzeo je drugu poziciju sa 194.688 glasova.

    Već sada je jasno da će se ključna borba na ovoj poziciji voditi između Bećirovića i kandidata SDA, vjerovovatno Bakira Izetbegovića.

    Bećirović je potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i delegate u Domu naroda Parlamenta BiH. Rođen je 1975. godine u Tuzli i univerzitetski je profesor istorije.

  • Izetbegović: Pregovori o Izbornom zakonu poslije izbora

    Izetbegović: Pregovori o Izbornom zakonu poslije izbora

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović rekao je nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom u Sarajevu da je zvaničnicima BiH ponuđena “mapa puta” koja predviđa da se o Izbornom zakonu BiH pregovara na jesen nakon izbora i formiranja koalicija.

    Izetbegović je rekao da EU i Mišel vraćaju fokus na evropski put BiH.

    “Spreman je da radi na agendi koja će spustiti ljestvicu sa 14 prioriteta i ići na nešto manje ambiciozno, što će nam omogućiti dobijanje kandidatskog statusa i pokretanje tog procesa”, rekao je Izetbegović novinarima nakon sastanka na kojem je bio i lider HDZ-a BiH Dragan Čović.

    On je istakao da su evropski predstavnici napravili grešku što BiH nisu snažno podržali prema članstvu u EU, umjesto što su postavljali više zahtjeve.

    Govoreći o Izbornom zakonu, on je rekao da je predložena “mapa puta”.

    “Prvo ove teme koje su u ovom času neophodne BiH. Dakle, deblokade, stabilizacija prilika u BiH, bolja saradnja, evropski put prije sjednice Savjeta EU koja je krajem juna. Oni će nas pozvati, vjerovatno će oni doći u Sarajevo ili ćemo otići u Brisel. Zatim za jesen nakon izbora i nakon formiranja koalicija ove naše teške teme – Izborni zakon, državna imovina”, istakao je Izetbegović.

    On je naglasio da je rekao Mišelu da moraju svi prisustvovati i da se ne ide na redukovani format.

    “Shvatili su da su i tu napravili grešku jer redukovani format Izetbegović-Čović nikad nije imao šanse, što je otvaralo mogućnost za spekulacije. Ovaj put ima da svi prisustvuju”, smatra Izetbegović.

    Na pitanje da li je Mišel postavljao neke uslove, Izetbegović je odgovorio da je njegov pristup bio “vrlo mekan”.

    “Njega su zanimali detalji. Htio je da od glavnih aktera iz prve ruke lično ispita neke stvari”, rekao je Izetbegović.

  • Čović: Razgovori sa Mišelom u pravcu dobijanja kandidatskog statusa

    Čović: Razgovori sa Mišelom u pravcu dobijanja kandidatskog statusa

    Predsjednik HDZ-a Dragan Čović izjavio je danas da je na sastanku sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom razgovarano o evropskom putu BiH i dobijanju kandidatskog statusa.

    Čović je nakon sastanka u Sarajevu, kojem je prisustvovao i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, rekao da je svima cilj napraviti evropsku mapu puta BiH.

    “Čini mi se da smo svi pripravni da napravimo iskorak, da li će to biti sastanak u Briselu vidjeće se, a sve kako bi napravili evropsku mapu puta BiH u koji bi se stavila dinamika i sve što treba raditi da imamo ponovnu perspektivu”, rekao je Čović novinarima.

    On je istakao da je na sastanku rečeno da je potrebno učiniti sve kako bi se stabilizovali politički tokovi u BiH.

    Čović je, uz konstataciju da je izborna kampanja već počela, poručio da će hrvatske strane i dalje govoriti o pregovaračkim aktivnostima oko definisanja mape puta i otklanjanju nepoznanica koje se tiču sprovođenja izbornih rezultata.

    On je iskazao sumnju da se do izbora mogu napraviti izmjene Izbornog zakona BiH.

    “Ako nismo uspjeli za dvije godine, teško da ćemo uspjeti i za pet mjeseci”, zaključio je Čović.

  • HDZ cilja na Predsjedništvo BiH

    HDZ cilja na Predsjedništvo BiH

    HDZ će predložiti kandidata za člana Predsjedništva BiH koji će dobiti podršku Hrvatskog narodnog sabora, rekao je Dragan Čović, lider HDZa, nakon sjednice Predsjedništva ove stranke.

    On je istakao da hrvatski narod u BiH i HNS posebno brine da jedan dio institucija mimo zakona i strategija nastupa u ime jedne političke stranke hodajući po svijetu bilo da se radi o Šefiku Džaferoviću, članu Predsjedništva BiH, ili Biseri Turković, ministarki spoljnih poslova BiH.

    Naglasio je da je zatraženo da se o njenom radu izvan sistema raspravlja u parlamentu BiH, ali da ona i “danas hoda po svijetu i traži određene mjere”.

    “Imam osjećaj da smo ih razočarali kao HNS kad smo rekli da idemo na izbore i idemo dobiti izbore”, rekao je u petak Čović.

    On se osvrnuo i na napade na Vjekoslava Bevandu, ministra finansija i trezora BiH, ističući da je iznenađujuće kako sve donedavno, odnosno do posebne sjednice Savjeta ministara BiH, na kojoj nije obezbijeđen novac za izbore, niko nije imao nikakvih pritužbi na njegov rad.

    “Oni koji su željeli uraditi nešto dobro za BiH morali su odavno krenuti u taj proces, a prijatelji iz Sarajeva su napravili grešku kada su krenuli prozivati Bevandu da on blokira sve”, rekao je Čović, naglašavajući da je Bevanda napisao 30 intervencija prema institucijama Savjeta ministara da se sazivaju sjednice kako bi se raspravljalo o budžetu, te da na to nije bilo nikakvih reakcija.

    Lider HDZa je istakao da će i Šarlu Mišelu, predsjedniku Evropskog savjeta, reći da se novac za izbor ne smije osiguravati nelegitimno, te da je i sama Centralna izborna komisija BiH nelegitimna i da oni koji danas vrše pritisak da su zadnjih godinu dana izvršili pritisak na one koji su blokirali donošenje budžeta da ovo ne bi imali kao temu.

    Kada je riječ o budžetu, Ministarstvo finansija i trezora završava izradu dokumenta okvirnog budžeta od 2022. do 2024. godine i ovogodišnjeg budžeta, a već u ponedjeljak uputiće ga u proceduru Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara.

    Iz Ministarstva finansija i trezora BiH saopšteno je da će budžet biti predat Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara BiH nakon tehničkih korekcija na tekstovima i posljednjih kontrola sadržaja budžeta.

    Ono što je zanimljivo jeste da su mnogi budžetski korisnici slali anekse budžetskih zahtjeva i to mimo svih rokova, tražeći dodatna sredstva s obzirom na inflaciju i poskupljenja koja se dešavaju.

    Bevanda je rekao da se radi o zahtjevnom poslu i da se radi najbrže što može, uprkos pritiscima sa više strana, istovremeno odbacivši tvrdnje da se taj proces opstruiše.

    “Napominjem da smo na Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2022. do 2024. godine, koji je Fiskalni savjet BiH usvojio 30. marta ove godine, čekali devet mjeseci iako je Ministarstvo finansija i trezora svoj dio posla završilo u roku. Osim toga, budžet za 2021. godinu nikada nije usvojen iako je prošle godine u februaru upućen u Predsjedništvo BiH”, rekao je Bevanda.

    Procedura kod usvajanja budžeta podrazumijeva da nakon što ga usvoji Savjet ministara šalje se ustavnom predlagaču, odnosno Predsjedništvu BiH koje utvrđuje prijedlog budžeta, poslije čega se na konačno usvajanje upućuje Predstavničkom domu i Domu naroda parlamenta BiH.

    Budžet institucija BiH za 2022. godinu iznosiće 1.073.600 KM, od čega se iz indirektnih poreza finansira 865.500.000 KM.