Kategorija: Politika

  • Diplomate iz Srpske protiv samovolje Bisere Turković

    Diplomate iz Srpske protiv samovolje Bisere Turković

    Bez saglasnosti i konsultacija sa Savjetom ministara i Predsjedništvom BiH, ministarka spoljnih poslova Bisera Turković uoči obilježavanja 11. jula iz Sarajeva nastoji dirigovati ambasadorima širom svijeta.

    U diplomatsko – konzularnim predstavništvima u kojima sjede Srbi, Turkovićevoj odgovaraju – bez odluke Savjeta ministara ili Predsjedništva zastave neće biti spuštene na pola koplja, a instrukcije koje ste nam uputili neće biti primjenjene.

    Pod oznakom “hitno”, ministarka spoljnih poslova Bisera Turković šalje instrukcije DKP mreži.

    Dok čeka odluku o proglašenju 11. jula Danom žalosti u BiH, samoinicijativno šalje dopis kojim ignoriše, ne samo Savjet ministara, već i Predsjedništvo BiH. Njime, između ostalog, zahtijeva sljedeće: Sva diplomatsko – konzularna predstavništva i misije BiH dužna su da spuste zastavu Bosne i Hercegovine na pola koplja, da pošalju cirkularnu notu nadležnim ministarstvima spoljnih poslova u zemlji prijema i u obavezi su da na prigodan i dostojanstven način obilježe 11. juli 2022. godine.

    Sudeći po odgovorima srpskih ambasadora, Turkovićeve instrukcije ostaće mrtvo slovo na papiru. Saglasni su – ministarka ponovo izlazi iz okvira svojih nadležnosti.

    • Ovo uzurpiranje nadležnosti Predsjedništva o vođenju spoljne politike je postalo ustaljena i zloupotreba položaja ministarke Turković i ukoliko dobijemo dopis od Predsjedništva ili Savjeta ministara postupićemo po njihovim instrukcijama – naveo je Bojan Vujić, ambasador BiH u SAD.
    • Ona predstavlja još jedan izraz samovolje Bisere Turković. U skladu sa tim Ambasada BiH u Kanadi neće postupiti po ovoj instrukciji, zanemariće je i vjerujem da će isto uraditi kolege iz Republike Srpske u drugim ambasadama i konzulatima – istakao je Marko Milisav, ambasador BiH u Kanadi.

    Stava su i da mandat koristi za zastupanje interesa SDA. A svojim postupcima, kažu, narušava ugled BiH u regionu i svijetu. Pod obrazloženjem da BiH nema zakon o praznicima, ignorisali su i njene ranije naredbe povodom 25. novembra i 1. marta.

    • Mi smo slali i otvorena pisma povodom određenih datuma ka ministarki, javnosti. Međutim, osim prepiske sa njom vidimo da nije bilo nikakvog efekta. Ona nastavlja svoju praksu i sve to dovodi do poremećenih odnosa i stvara se jedna loša atmosfera kako u društvu tako i u institucijama – poručila je Milica Ristović Krstić, ambasadorka BiH u Grčkoj.

    U bh. ambasadi u Hrvatskoj pitaju – šta bi bilo da se takvim metodama službe Srbi? Da li bi međunarodni faktor imao razumijevanja ili bi zažmirio, pa čak i podržavao uzurpaciju spoljne politike?

    • Sada se ćuti, sada se tome daje vjetar u leđa. Sutra da dođe ministar iz reda srpskog naroda to će se nazivati separatizmom, rušenjem države. Biće zanimljivo to posmarati, jer je Turkovićeva otvorila jedan novi način funkcionisanja spoljne politike – kategoričan je Aleksandar Vranješ, ambasador BiH u Hrvatskoj.

    Srpski kadrovi koji su se ranije ignorisali ovakve Turkovićeve instrukcije bili su meta napada bošnjačke dijaspore.

    Pokretana je i peticija za smjenu ambasadora Marka Milisava, a zbog prijetnji i uvreda morale su reagovati i kanadske vlasti.

  • Šarović: Ustavni sud BiH zadire u nadležnosti u koje ne bi trebao

    Šarović: Ustavni sud BiH zadire u nadležnosti u koje ne bi trebao

    Predsjednik SDS Mirko Šarović rekao je da je očigledno da Ustavni sud BiH zadire u one nadležnosti u koje ne bi trebao.

    Šarović je istakao da takve odluke ove institucije, ipak, ne amnestiraju ponašanje vlasti koja će “vjerovatno i dalje da proizvodi protivnike i neprijatelje Republici Srpskoj”, saopšteno je iz SDS-a.

    On je istakao da prije nekoliko dana Predstavničkom domu i Domu naroda parlamenta BiH izglasan budžet BiH u kome je Ustavnom sudu BiH dodijeljeno dodatnih milion KM i upitao zašto je SNSD dao pristanak.

    Ustavni sud BiH stavio je juče van snage privremeno Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakon o dopunama Zakona o republičkoj upravi.

    Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima predviđeno je uspostavljanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske, a propisano je da Vlada Srpske u određenom vremenskom okviru imenuje direktora i druga tijela agencije.

  • Dodik: Agencija za lijekove će biti

    Dodik: Agencija za lijekove će biti

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je sinoć da se lider PDP-a Branislav Borenović raduje odluci Ustavnog suda BiH, ali da će, na njegovu žalost, Agencija za lijekove biti.

    “Zakon je stupio na snagu i biće sproveden”, naveo je Dodik na Twitteru.

    Ustavni sud BiH stavio je privremeno van snage Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakon o dopunama Zakona o republičkoj upravi.

    Borenović je danas u saopštenju naveo da Ustavni sud obustavlja Agenciju za lijekove Republike Srpske za koju je rekao da “suštinski ne postoji”, te da je otvore “ako je Dodik dosljedan”.

  • Krišto: Nedopustivo da u Predsjedništvu BiH sjede dva predstavnika bošnjačkog naroda

    Krišto: Nedopustivo da u Predsjedništvu BiH sjede dva predstavnika bošnjačkog naroda

    Kandidat Hrvatskog narodnog sabora za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Borjana Krišto smatra da je nedopustivo da u Predsjedništvu BiH već duže vrijeme sjede dva predstavnika bošnjačkog naroda.

    Krišto je navela da će novim pokušajem nametanja nelegitimnog izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka, BiH tonuti još dublje, možda i u nepovratnu krizu.

    Ona je istakla da je njen motiv jasan – unapređenje odnosa među narodima u BiH, a posebno između hrvatskog i bošnjačkog naroda.

    “Ako želimo bolje stanje u BiH, te da BiH vidimo u svim evropskim asocijacijama, pojedine političke opcije moraju da prestanu s podmetanjima i da se okrenu istinskom dijalogu za dobrobit svih”, rekla je Krišto za “Večernji list”, izdanje za BiH.

    Prema njenim riječima, Hrvati su uvijek pravili prvi korak na dugoročnom planu i u interesu svih naroda u BiH.

    “I u ovaj izborni ciklus, nažalost, idemo po istim izbornim pravilima te, uprkos tome, hrvatski narod u BiH i dalje će se snažno boriti da ima svoje predstavnike u vlasti”, navela je Krišto, aktuelni zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i zamjenik predsjednika HDZ-a.

    Ona najavljuje da će tokom izborne kampanje promovisati izgradnju BiH kao moderne zemlje tri ravnopravna naroda i svih građana, poštivanje ustavnih načela i donošenje reformskih zakona, s ciljem ubrzanja evropskog puta BiH.

    Prema njenim riječima, pravna država mora biti temelj izgradnje BiH, što trenutno nije slučaj.

    “To nije i ne smije biti slika BiH. Novim pokušajem nametanja nelegitimnog izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka, BiH će tonuti još dublje, ovog puta, bojim se, i u nepovratnu krizu”, upozorava Krišto.

    Ona dodaje da je jedan od njenih ciljeva i stvaranje uslova za ostanak mladih u BiH, kao i održiv opstanak Hrvata u BiH.

    “Sigurno je, uvjerena sam, da će Hrvati biti zastupljeni u svim institucijama BiH putem svojih legitimnih predstavnika”, navela je Krišto.

    Prema njenim riječima, susjedna Hrvatska jedan je od najvećih prijatelja BiH, najveći lobista i zagovarač evropskog puta BiH.

  • Tegeltija: BiH su potrebni kompromis i konsenzus u donošenju odluka

    Tegeltija: BiH su potrebni kompromis i konsenzus u donošenju odluka

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija ocijenio je da je važno da se u BiH i u radu njenih organa odluke donose kompromisom i konsenzusom, te da svako ko to ne razumije ne želi dobro ovoj zemlji.

    Svako ko želi narušiti taj princip može imati za sebe neki kratkoročni efekat, ali dugoročno to ne može donijeti ništa dobro u BiH. Dugo sam u izvršnoj vlasti i za svaku odluku se pravi mnogo konsultacija, a slično je i sa radom Savjeta ministara koji je, s obzirom na način donošenja odluka, vrlo podložan blokadama – rekao je Tegeltija za RTRS.

    On je izjavio da je siguran da je ovo političko tijelo, koje ima dovoljnu snagu u skladu sa ustavom i zakonima, moglo donijeti određene odluke za koje, nažalost, nije bilo političke spremnosti.

    – Pa je Savjet tako, u ranijem periodu, najčešće služio za blokadu odnosa unutar Federacije BiH gdje četiri godine nije izabrana nova Vlada, predsjednici i potpredsjednici FBiH, članovi Ustavnog suda… Svi ti problemi su se preslikali na sam rad Savjeta, kao i različite blokade političkog Sarajeva u smislu nametanja neke jasne štete Republici Srpskoj najčešće kroz odluke Ustavnog suda BiH i slično – naveo je Tegeltija.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIERFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
    On je istakao da je, ipak, u važnim momentima poput borbe sa pandemijom virusa korona, bilo spremnosti i razumijevanja svih u Savjetu da treba donositi odluke, a efikasnost je pokazana i prilikom donošenja budžeta BiH za 2022. godinu, što je bilo važno zbog plata zaposlenih.

    Tegeltija je rekao da su očekivanja u javnosti od Savjeta ministara bila da se završi sve ono što prethodnih 25 godina nije, dok se sa druge strane u pozadini radilo sve da se ništa ne uradi u nekom vremenskom periodu.

    On je izrazio žaljenje što se ovaj saziv Savjeta ministara suočio sa mnogim teškoćama poput pandemije virusa korona, a nakon toga sa problemima inflacije, kao i pitanjima da li će društvo imati dovoljno hrane, energenata i slično.

    – Žao mi je što u BiH nije bilo spremnosti da se rješavaju tekući problemi ljudi, što je moglo brže i jednostavnije, a ne da se traže povodi za različite blokade. Ja sam u Sarajevo došao sa popriličnim optimizmom, a tamo je SNSD svjesno otišao, kao i predsjednik Milorad Dodik. Cilj je bio da se rješavaju stvari koje se zaista mogu riješiti, a da ono što ne možemo ostavimo budućim generacijama – rekao je Tegeltija.

    On je podsjetio da su od prvog dana i dolaska predsjednika Dodika u Sarajevo počele blokade, a poslije toga se isto dešavalo i u Savjetu ministara, zbog čega će, istakao je Tegeltija, ovaj period biti obilježen blokadama i tragičnim događajima u vezi sa virusom.

    – Ali, uz moju nadu da će se do kraja mandata i ovog saziva Savjeta uspostaviti mir kada je riječ o sukobu Rusije i Ukrajine i da ćemo posljedice tog rata eliminisati kada je riječ o životima građana. Jesmo daleko, ali cijena tog rata u Ukrajini postaje skupa za sve nas koji živimo u BiH – rekao je Tegeltija.

    On je ponovio da se u svakom njegovom pokušaju da se u Savjetu uradi nešto zajednički prema vani i slično suočavao sa elementima blokada.

    “I to do mjere da sam jednom možda izrevoltiran rekao da se to radi upravo što sam ja Srbin i dolazim iz Republike Srpske. Ja sam siguran da je to tako”, rekao je Tegeltija.

    On je konstatovao da je Savjet ministara, koji je određenim izmjenama i pritiscima dobio dodatna ministarstva, nadležnosti i slično, zapravo izvedeni pomoćni organ Predsjedništva BiH.

    Kada je riječ o nadležnostima Savjeta ministara, Tegeltija je rekao da je spoljna politika isključivo u nadležnosti Predsjedništva BiH, dok nadležnost za sprovođenje te, u Predsjedništvu zajednički utvrđene spoljne politike, ima ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković.

    On je dodao na tom planu da se Turkovićeva, nažalost, bavi svim sem sprovođenja pomenute zajednički utvrđene spoljne politike, zbog čega nastaju stalni sukobi.

    Tegeltija je rekao da je primjer toga djelovanje Turkovićeve koja šalje uputstva ambasadorima BiH kako će glasati i slično kada je riječ o sukobu u Ukrajini, iako je na tom planu jasan stav Srpske i srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika da BiH u tom pogledu treba ostati neutralna.

    On je naveo da je veoma problematično i što političko Sarajevo ovih sprovodi kampanju “dva-jedan” u kojoj želi da odlučuje ko od Hrvata može ili ne može biti na nekoj bitnoj funkciji u BiH ili kandidat za člana Predsjedništva.

    – Kakva je to poruka jednom narodu u BiH? To je još samo, svojevremeno, radio nekadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun. To je za mene poražavajuće, kao i za BiH. Možda i dobiju ‘dva-jedan’, možda uspiju diskvalifikovati lidera Hrvata u BiH Dragana Čovića, ali to je neuspjeh BiH – rekao je Tegeltija.

    Kada je riječ o odbrani, Tegeltija je dodao da je i to nadležnost Predsjedništva BiH, te da se na tom planu pamti eksces ministra odbrane u Savjetu ministara Sifeta Podžića koji je otkazao vojnu vježbu Oružanih snaga BiH sa Vojskom Srbije zbog pandemije virusa, iako je ona bila prestala.

    – I to samo zato što su trebali doći predstavnici Vojske Srbije u BiH. Sve zemlje izgleda mogu doći na vježbu sa Oružanih snaga BiH sem Srbije – rekao je Tegeltija.

    Kada je riječ o pravosuđu, Tegeltija je rekao da bi ono prema definiciji moralo biti samostalno, te da nikada nije pokušavao da utiče na tu oblast sem da stvara očekivane materijalne i druge uslove za njen rad.

    On je rekao da ima korektnu saradnju sa glavnim ljudima koji su na čelu glavnih pravosudnih institucija BiH.

    Tegeltija je rekao da Savjet ima svoju nadležnost kada je riječ o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji BiH, te da od nje dobijaju informacije koje traže kao Izvršno-obavještajni komitet.

    – Naravno, pitanje je koliko toga službe žele da dostave ili ne – rekao je Tegeltija.

    On dodao da je i dalje postoji problem sudskih procesa u vezi sa diplomom direktora OBA Osmana Mehmedagića, kao i nejasna situacija s obzirom na to da nije završen pokrenuti proces izbora direktora i zamjenika ove agencije kojima je istekao mandat.

    Tegeltija je dodao da Savjet ministara ima nespornu nadležnost u oblasti finansija i da se, po usvajanju Globalnog fiskalog okvira, zna koliko novca je na raspolaganju za budžet zajedničkih institucija.

    – I mi onda pripremamo budžet, iako je i dalje formalni predlagač Predsjedništvo BiH. Budžet zajedničkih institucija je jasno definisao svoje izvore, a gotovo najveći dio izvora prihoda je sa Jedinstvenog računa. S obzirom na to da je bilo komplikovano usvojiti globalni fiskalni okvir, zahvalan sam ulozi članova Fiskalnog savjeta, među kojima su premijeri i ministri finansija entiteta – rekao je Tegeltija.

    On je naveo da se bilo koja od pomenutih strana teško odriče novca, ali da su svi, procjenjujući situaciju sa platama zaposlenih u zajedničkih institucijama i drugima donijeli odluku da se poveća fiskalni okvir.

    “Vrlo korektno smo uspjeli da prvi put poslije 2008. godine plate zaposlenih u zajedničkim institucijama vratimo na taj nivo. Sljedeći mjesec zaposleni će to vidjeti na svojim budžetima”, rekao je Tegeltija.

  • Petković: Nije dobro da Ustavni Sud BiH derogira NSRS

    Petković: Nije dobro da Ustavni Sud BiH derogira NSRS

    Ustavni sud BiH odlukama derogira ustavne institucije, kao što je Narodna skupština Republike Srpske, koja je najviši zakonodavni akt, poručio je potpredsjednik NSRS Milan Petković. Petković, koji je pravnik po vokaciji kaže da nije praksa da Ustavni sud donosi privremene mjere.

    “Bio bih srećan kada bi Ustavni sud bio ažuran u drugim predmetima, i da ekspresno donosi ovakve primjerene mjere. To nije nešto što sudovi ne rade, ali nije praksa”, rekao je Petković, pitajući zašto je odluka donesena sada kada je zakon stupio na snagu, iako je usvojen prije šest mjeseci.

    Petković je dodao da se odluka o meritomu najavljuje za septembar, vrijeme predizborne kampanje.

    “Bojim se da se Ustavni sud miješa u politička dešavanja, ili direktno ili indirektno, ili svjesno ili nesvjesno. On je taj koji i utiče na politička dešavanja što ne bi smjeo”, poručio je Petković.

    On je dodao da se u Ustavnom sudu BiH derogiraju odluke Narodne skupštine Republike Srpske, kao najvišeg zakondavnog organa u RS, što dodaje nije dobro.

    I Petković je kritikovao činjenicu da je visoki predstavnik Christian Schmidt prije objave odluke nju i komentarisao.

    Pretpostavljam da NSRS neće donositi odluku dok se ustavni sud ne izjasni o meritumu.

    “Kakvu će odluku donijeti NSRS, pretpostavljam da neće donositi dok se Ustavni sud ne izjasni o meritumu, to jeste o apelaciji gospodina Džaferovića”, rekao je Petković.

  • OHR: Ustavni sud BiH spriječio nepopravljivu štetu

    OHR: Ustavni sud BiH spriječio nepopravljivu štetu

    OHR pozdravlja usvajanje privremene mjere Ustavnog suda BiH kojom se stavlja van snage Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, saopšteno je na Twitter nalogu ove institucije.

    Kako su istakli, usvojenom mjerom sprječavaju se ozbiljne, dalekosežne i potencijalno nepopravljive štete koje bi u konačnici ugrozile sistem zdravstvene zaštite građana.

    U tvitu su pozdravili i mjeru o stavljanju van snage Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o republičkoj upravi do donošenja konačne odluke Suda u ovom predmetu.

  • Džaferović: Očekujem od svih institucija da poštuju odluku Ustavnog suda

    Džaferović: Očekujem od svih institucija da poštuju odluku Ustavnog suda

    Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da privremeno van snage stavi entitetski zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima je očekivana, ocijenio je danas predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Daferović.

    “Usvajanje entitetskog zakona o lijekovima i pratećih propisa bilo je flagrantno kršenje ustavnopravnog poretka. Tu nikada nije bilo dileme. Očekujem od svih institucija, nosilaca dužnosti, službenika kao i svih drugih u BiH da poštuju ustavni poredak”, stava je Džaferović.

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine, je nakon razmatranja zahtjeva predsjedavajućeg Džaferovića za ocjenu ustavnosti zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi, te je zakone stavio van snage privremeno.

    Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR) i Delegacija Evropske unije, u međuvremenu, su upozorili kako stupanje na snagu tog zakona predstavlja kršenje Ustava i korak unazad u usklađivanju zakonodavstva BiH s pravnom stečevinom Evropske unije.

  • Vlada RS: Zabrinjavajuća pristrasnost Ustavnog suda BiH

    Vlada RS: Zabrinjavajuća pristrasnost Ustavnog suda BiH

    Ekspresnim udovoljavanjem zahtjeva bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, ali i otvorenim nagovještajima o tome kakva će biti odluka suda, a prije nego što je na i donsena, Ustavni sud je, prije svega, pokazao zabrinjavajući stepen nesamostalnosti i neskrivene pristrasnosti u odlučivanju.

    Ovo su saopšteno iz Vlade Republike Srpske nakon što je Ustavni sud BiH donio privremenu odluku i van snage stavio Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske.

    Iz Vlade Srpske saopštili su da je ta odluka više nego očigledno donesena pod snažnim uticajem međuanrdonnih uticaja moći, koji evidentno, diktiraju mišljenje većine u Ustavnom sudu.

    Takođe, ukazali su i da je Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima bio motivisan nastojanjem da se zaštiti zdravlje stanovništva Republike Srpske u situaciji dok se zdravstveni sistem suočavao sa dramatičnim posljedicama nerazumne odluke Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, koja je, u jeku pandemije korona virusa, urgrozila zdravlje pacijenata u bolnicama širom Republike Srpske.

    “Sve što je uslijedilo nakon toga, uključujući i nepravedno sankcionisanje Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i i najnoviju odluku Ustavnog suda, ukazuje da se radi o međusobno koordinisanim odlukama centara moći, koji djeluju iz ugla sopostvenih interesa, ne interesa stanovništva Republike Srpske i BiH”, naveli su u Vladi Republike Srpske.

  • Stevandić: Šmit daje krila bošnjačkom ekstremizmu

    Predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, komentarišući posljednje izjave Kristijana Šmita, za televizije Pink i Hepi, govori da se pričom o uvođenju sankcija isključivo Republici Srpskoj, Zapad sam sebe pobija u tvrdnji da je BiH jedinstvena zemlja, i da se priznaju određene državnosti Republike Srpske.

    Stevandić dodaje da se akcije Kristijana Šmita mogu posmatrati kao dio predizborne kampanje koja favorizuje ekstremne djelove bošnjačke politike s jedne strane, ali i određene političare iz Republike Srpske, s druge strane. “Šmit jasno podržava one snage koje njega priznaju, i nastoji da kazni one koji to ne rade, i time direktno učestvuje u izbornoj kampanji, što nije u skladu ni sa jednim međunarodnim dokumentom” – navodi Stevandić

    Stevandić smatra da ovakva politika dijeljenja lekcija Republici Srpskoj pogoduje samo ekstremnim bošnjačkim političarima, jer se time sklanja fokus sa legitimnog predstavljanja Hrvata, što se najbolje vidi nedostatkom bilo koje reakcije na izjave Željka Komšića, koji je izjavio da Dragan Čović ne smije biti predsjednik Savjeta Ministara, te da bošnjačke stranke nikako ne smiju da to prihvate, time si dajući za pravo da bira podobne političare. Konačni cilj ovakvih izjava je da se osporavanjem prava da se biraju legitimni predstavnici hrvatskog naroda, s vremenom to pravo ukine i srpskom narodu i da se uvede centralizovano upravljanje u BiH.

    Takođe, dodaje Stevandić, najveća Šmitova pobjeda se ogleda u njegovom sastanku sa određenim političarima u Republici Srpskoj, konkretno rukovodstvom PDP-a, stavljajući se u njihovu službu u nezvaničnoj predizbornoj kampanji, jer se i sam PDP dodvorava stancima predstavljajući se kao kooperativni partner.