VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • “Prevelik zalogaj”

    “Prevelik zalogaj”

    Nebojša Vukanović, lider liste “Za pravdu i red” saopštio je da neće biti samostalni kandidat za člana Predsjedništva BiH.

    Kao razlog je naveo nove procedure koje za ovu kandidaturu iziskuju više novca i potpisa.

    Dodao je da je jedina mogućnost da bude zajednički kandidat opozicije, iako je naglasio da u to ne vjeruje jer nema “ničiju podršku”.

    Početak prikupljanja potpisa i prijava za izbore, naveo je Vukanović, izazvao je puno komentara i različitih reakcija u javnosti i na društvenim mrežama.

    Ranijih godina postojala su dva nivo prijave, za nivo Narodne skupštine i predsjednika Republike Srpske, za koji je bilo neophodno 3.000 potpisa i 14.000 maraka, te nivo Parlamentarne skupštine i Predsjedništva BiH, za koji je bilo potrebno 5.000 potpisa i 24.000 maraka.Sada je uveden treći nivo – prijava za Predsjedništvo BiH košta 50.000 maraka i neophodno je 10.000 potpisa, dok je prijava za Parlament BiH sada razdvojena i košta 25.000 maraka – rekao je.

    -Zbog ovih izmjena, pooštravanja i povećanja uslova i takse na 50.000, Za pravdu i red – lista Nebojše Vukanovića neće samostalno istaći kandidaturu za člana Predsjedništva BiH, jer je preskupo i kratak je rok – rekao je Vukanović.

  • Čović poručio da u narednih deset dana očekuje nove razgovore o Izbornom zakonu

    Čović poručio da u narednih deset dana očekuje nove razgovore o Izbornom zakonu

    Predsjednik HDZ i HNS BiH Dragan Čović najavio je u subotu kako bi se u idućih deset dana trebali održati sastanci kako bi se još jednom pokušalo doći do promjene elemenata Izbornog zakona kako bi izbori imali svoj smisao i pravu demokratičnost.

    Naime, Čović je naveo kako je sinoć razgovarao s predstavnicima evropskih političara koji su došli u BiH kako bi pripremili još sastanaka, a sve u cilju da se pokušaju promijeniti elementi Izbornog zakona kako bi izbori imali svoj smisao, pravu demokratičnost te da ne bi, kako je istaknuo, predsjednik Centralne izborne komisije BiH istupao u ime jedne politike, jednog političara.

    Dodao je kako su razgovori bili temeljni te da je i hrvatski premijer Andrej Plenković s njima razgovarao u Salzburgu i u Varšavi.

    Naime, premijer Plenković u petak je u Salzburgu rekao da je potrebno ponovno stvoriti povjerenje između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH jer bez toga bit će teško funkcioniranje zemlje koja bira parlament po starom zakonu pošto se o novom stranke nisu uspjele dogovoriti.

    – Mislim da smo se do kraja razumjeli kakve poteze trebamo vući u BiH – istakao je Čović.

    HNS je donio zaključke, a jedan od tih zaključaka, koji je na tragu Ustava, ustavnih ovlaštenja, omogućava da na neki način svim pravnim i političkim sredstvima tražimo rješenje za BiH kada je u pitanju institucionalna, ali i organizacija i transformacija BiH, pojasnio je Čović.

    I s te strane mi nemamo dilema, bez obzira ko šalje neke druge poruke. Niti smo naivni, niti razmišljamo na bilo koji način o stvarima koje bi trebale urušavati BiH. Ono što mi predlažemo gradi BiH, daje šansu evropskoj BiH i na tome ćemo do kraja ustrajati što god ko misli – istakao je Čović.

    Poručio je kako ovo nije zamka za bilo koga, te da nije prijetnja, ovo je, kako je kazao, jednostavno traženje puta do moderne i evropske BiH.

    Čović smatra kako će pritisaka biti i od strane međunarodnih predstavnika, ali i dominantno iz “političkog” Sarajeva koje se nalaze u jednoj svojoj začahurenosti u misli kako kroz građansku državu mogu napraviti bošnjačku federaciju, pa potom BiH , prenosi Klix.

    – Jasno je da to nije BiH ona kakvu žele njeni stanovnici. Jasno je da bar dva naroda i dobar dio bošnjačkog naroda ne želi takav pristup, praviti, ja bih rekao, neke “fildžan državice” na prostoru oko Sarajeva. To ne treba bošnjačkom, ni hrvatskom i srpskom narodu u BiH, ali i svim građanima BiH – zaključio je Čović.

  • Vulić: Šmitova pisanija – zbir poželjnih tračeva o Srpskoj sročenih uz sarajevsku kafu

    Vulić: Šmitova pisanija – zbir poželjnih tračeva o Srpskoj sročenih uz sarajevsku kafu

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić istakla je da njemački turista Kristijan Šmit piše Savjetu bezbjednosti pisanija zvana izvještaj, iako je svjestan činjenice da taj isti Savjet bezbjednosti nije dao nikakvu relevantnu odluku o njegovom statusu u BiH.

    Vulićeva je istakla za Srnu da je “Šmitovo pisanije zbir poželjnih tračeva i neistina o Srbima i Republici Srpskoj sročenih uz jutarnje kafe po Sarajevu od lokalnog osoblja i bošnjačkog kruga, a on je samo puki potpisnik i izvršilac”.

    Ona je poručila Šmitu da šta god potpisivao i izvršavao po nalogu bošnjačkih političkih predstavnika nikada neće zadovoljiti njihove neracionalne apetite.

    “Ali, iznošenjem neistina granica je pređena i prelazi u sferu dezinformacija o stanju u BiH. Sreća, pa je Vlada Republike Srpske dostavila vjerodostojan izvještaj”, naglasila je Vulićeva.

    Ona je navela da je baš zanima boravak Kristijana Šmita u BiH, odnosno da li je svoj status turiste bar registrovao u Službi za poslove sa strancima BiH, što će, kako je rekla, provjeriti kad već ne postoji relevantna odluka Savjeta bezbjednosti o njegovom statusu, a šalje im pamflete koje naziva izvještajem.

    “Samo jedno mogu zaključiti – turista iz NJemačke u BiH ne posjeduje baš ništa diplomatsko, ali da će se srpski glas i jasan stav o dijalogu i poštovanju dejtonske BiH čuti širom svijeta. U to budite sigurni, neznanče stranče!”, poručila je Vulićeva.

  • Šulić: Šmitov izvještaj – obmana domaće, evropske i svjetske javnosti

    Šulić: Šmitov izvještaj – obmana domaće, evropske i svjetske javnosti

    Vlada Republike Srpske poslala je jedini istinski izvještaj o situaciji u BiH organima UN, a Kristijan Šmit je obmanuo javnost jer je izvještaj poslao generalnom sekretaru UN, a ne Savjetu bezbjednosti, izjavio je Srni potpredsjednik Narodne skupštine Denis Šulić.

    Šulić je rekao da Šmit, koji se i dalje lažno predstavlja kao visoki predstavnik, zapravo obmanjuje domaću, evropsku i svjetsku javnost.

    • To što je poslao Šmit, poslao je generalnom sekretaru UN, a ne Savjetu bezbjednosti. To je velika razlika, jer Savjet bezbjednosti, kao i institucije Srpske, smatra da Šmit nije legalno i legitimno izabran za visokog predstavnika – rekao je Šulić komentarišući Šmitov izvještaj u kome se obrušio na Srpsku.

    On je ocijenio da je Šmit opet pokazuje da ne poznaje Dejton, jer bi u suprotnom znao da su jedini koji se zalažu za taj sporazum upravo političari iz Srpske, prvenstveno SNSD-a zajedno sa njenim liderom Miloradom Dodikom.

    • Očigledno je i da je gospodin Šmit u potpunosti i za manje od godinu boravka u BiH kao turista postao naklonjen sarajevskom političkom establišmentu. Žalosno je da se neke diplomate koje dolaze iz velikih zemalja tako brzo i lako uklapaju u sarajevski kliše – ocijenio je Šulić.

    On je konstatovao da Šmit za Srpsku i dalje ostaje njemački turista, koji će to biti sve dok njega ili nekog drugog za visokog predstavnika legalno ne izabere SB UN.

    • Srpska ostaje pri svom principijelnom stavu da OHR ne treba više postojati u BiH, jer njegova funkcija nije unaprijedila međusobne odnose već je produbila krizu u BiH – rekao je Šulić.

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika, ponovo se u izvještaju Savjetu bezbjednosti UN obrušio na Republiku Srpsku, navodeći da njene “vlasti rade na potkopavanju BiH, njenih nadležnosti i institucija”, a u negativnom kontekstu je pominjao i proslavu Dana Republike.

    Savjet bezbjednosti UN razmatraće na sjednici 11. maja o situaciji u BiH.

  • Dodik i Putin omiljeni među građanima, SNSD ima najveću podršku

    Dodik i Putin omiljeni među građanima, SNSD ima najveću podršku

    Istraživanja agencije “Metrics”, pokazala su da građani Srpske podržavaju ekonomsku politiku Vlade Republike Srpske, te da SNSD kao politička partija uživa najveću podršku, dok su predsjednik Rusije Vladimir Putin i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, najuticajniji političari.

    Građani Srpske podržavaju ekonomsku politiku Vlade Republike Srpske

    Većina građana vjeruje u ekonomsku politiku koju provodi Vlada Republike Srpske, ali smatraju da to u budućnosti može biti još bolje, pokazuju istraživanja agencije “Metrics”.

    Građani Srpske, njih 31,49 odsto smatra da je ekonomska politika kojom se vodila Vlada Republike Srpske za vrijeme pandemije virusa korona bila dobra, a njih 30,92 odsto smatra da je loša.

    Na pitanje da li Vlada Srpske treba imati značajniju intervenciju kada je riječ o ekonomiji, najviše građana, čak dvije trećine ispitanika smatra da treba.

    Na osnovu provedene ankete, najviše ispitanika, oko 56,8 odsto smatra da je poljopriveda najznačajnija oblast u koju se treba ulagati da bi se poboljšala ekonomija i životni standard u Srpskoj.

    Prilikom istraživanja, za bolji ekonomski razvoj, građani smatraju da treba otvarati nova radna mjesta, ulagati u sela i poljoprivredu, jačati industriju, povećavati plate, smanjiti uvoz, ulagati u IT sektor kao i u obrazovanje.

    Na pitanje da li bi građanima bilo bolje kada bi se vlast promijenila, njih 45,23 odsto smatra da ne bi, dok 29,2 odsto smatra da bi.

    Najveći broj ispitanika, njih 64,1 odsto smatra da funkcionisanje ekonomije se neće poboljšati promjenom trenutnog državnog vrha.

    Građani teže ka boljem standardu ali i većim platama

    Prema dostupnim podacima, u posljednje četiri godine, najviše građana, njih 37,79 odsto reklo je kako su im primanja ostala ista , za 33,02 odsto su rasla u određenoj mjeri, a kod 15,65 odsto su se smanjila, a samo kod 2,29 odsto građana je rasla.

    Kada je u pitanju buduće ekonomsko stanje u Srpskoj 50,67 odsto građana smatra da će sitacija biti gora, njih 24,38 odsto misli da će biti bolje, dok 13, 71 odsto misli da se ništa neće promijeniti. Mali broj, oko 11,24 odsto građana nije znalo, ili nije htjelo reći svoje mišljenje.

    Za najveće probleme sa kojim se susreće naša ekonomija, najviša ispitanika, njih 32,03 odsto je reklo da su to niske plate i inflacija, potom 12,32 odsto smatra da je to prevelik uvoz a premalo domaće proizvodnje. Za nerazvijenu poljoprivredu glasalo je 9,45 odsto, a za nerazvijenu industriju 8,62 odsto.

    Za kategoriju „Nešto drugo“ gdje su najčešće pominjali korupciju, politiku i odlazak radne snage glasalo je oko 3,7 odsto građana.

    Na konstataciju da obrazovni sistem proizvodi sve lošiji kadar koji je nepotreban tržištu, najviši broj, 39,1 odsto ispitanika se u potpunosti slaže sa tim, dok je 25,8 odsto je neodlučno.

    Ispitanici: Veća uključenost Vlade Srpske dovela bi do bolje ekonomije

    Da Vlada Republike Srpske treba da daje subvencije i olakšice za investicije i zapošljavanje smatra čak 74,2 odsto, dok se svega 2,6 odsto ne slaže sa ovom tvrdnjom.

    Tvrdnju da strane investitore treba favoritizovati ispred domaćih nije podržalo 44,7 odsto ispitanika, dok je drugi dio ispitanika u većini slučajeva ostao neutralan.

    Preko pedeset odsto ispitanika smatra da država treba da ograniči cijene osnovnih proizvoda, čak i ako bi to moglo izazvati nestašice, dok se blizu 40 odsto ispitanika ne može u potpunosti složiti sa tim.

    Podaci koji su prikupljeni telefonom, među 525 ispitanika, obuhvatili su oko 48,5 odsto ženske populacije, a 51,5 odsto muškaraca, čija prosječna starosna dob se kreće oko 48 godina. Najviše ispitanika je iz centralnih naselja 41,1 odsto, a potom iz sela 33,5 odsto, dok predgrađe iznosi oko 25,4 odsto.

    Istraživanje je provedeno u periodu od 21 do 25 marta.

    SNSD-u najveće povjerenje građana

    Prema najnovijim istraživanjima agencije „Metrics“, trenutna vlast na čelu sa SNSD-om ima ubjedljivo najveće šanse da pobijedi na predstojećim izborima.

    Ispitivanja pokazuju da trenutna vlast, šansu da pobijedi na izborima ima u iznosu od 47,82 odsto.

    Da se sutra održavaju izbori, 31,50 odsto ispitanih glasalo bi za SNSD.

    Ukoliko bi se izbori održali iduće nedjelje, 68,49 odsto ispitanika je odgovorilo da bi sigurno izašlo, vjerovatno 13,72 odsto, vjerovatno ne 5,08 odsto dok 9,15 odsto ispitanika sigurno ne bi izašlo na izbore. Njih 3,56 odsto nije sigurno, ne zna, ili odbija da odgovori na pitanje.

    Da Republika Srpska ide uglavnom dobrim pravcem misli 34,80 odsto ispitanika, uglavnom lošim njih 37,70 odsto. Na to pitanje ne zna da odgovori čak 25,47 odsto, a 3,03 odsto odbija da odgovori.

    Na pitanje ’’Da li smatrate da su Republika Srpska i budućnost srpskog naroda unutar BiH ugroženi?’’, 48,86 odsto je odgovorilo sa da, suprotno misli 33,80 odsto, a ne zna ili odbija da odgovori 17,34 odsto ispitanika.

    Upitani da ko može najbolje da se izbori sa pritiscima međunarodne zajednice na Republiku Srpsku, 38,07 odsto ispitanika misli da je to trenutna vlast predvođena Miloradom Dodikom, 23,60 odsto smatra da je to opozicija predvođena SDS-om i PDP-om 23,60 odsto dok ne zna ili odbija da odgovori 38,32 odsto ispitanika.

    Istraživanje agencije “Metrics” je rađeno u periodu od 18. do 22. aprila na uzorku od 804 ispitanika čiji su odgovori prikupljeni telefonski. Među ispitanicima je 54 odsto muškaraca, 46 odsto žena, prosječne starosti 48 godina od kojih je iz gradskih područja njih 37 odsto, predgrađa 30, a sa sela 33 odsto. 65 odsto ispitanika ima srednju stručnu spremu, a 26 odsto ih je zaposleno u realnom sektoru.

    Putin i Dodik pobrali simpatije građana Srpske
    Predsjednik Rusije Vladimir Putin i srpski član predsjedništva BiH Milorad Dodik najuticajnije su političke ličnosti, smatraju to građani Srpske, a prema anketi koju je provela agencija “Metrics”. Anketa je obuhvatala nekoliko političkih ličnosti iz regiona i svijeta, a Vladimir Putin je dobio prosječnu ocjenu 4,13, dok je odmah iza lidera Rusije, najvišu ocjenu 3,5 dobio Milorad Dodik.

    Iza navedenog dvojca, nalazi se predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović čija je prosječna ocjena 3.

    Takođe, veliku popularnost u našem društvu ima i premijerka Srbije Ana Brnabić.

    Među najboljih pet političkih ličnosti regiona, našao se i premijer Republike Srpske Radovan Višković.

    Naime, Višković u regionu zauzima treće mjesto najuticajnijih političara sa ocjenom 2,81, dok su ispred njega Radovan Kovačević sa 2,91, odnosno Nebojša Vukanović sa 3,07.

    Na četvrtom mjestu nalazi se Milan Radović sa prosjekom od 2,66, poslije njega je Zoran Milanović sa 2,62.

  • Petković poručio da pominjanje Srpske u negativnom kontekstu produbljuje krizu

    Petković poručio da pominjanje Srpske u negativnom kontekstu produbljuje krizu

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković izjavio je danas da pominjanje Srpske u negativnom kontekstu produbljuje krizu i podjele u BiH.

    UBiH se moramo baviti temama koje su važne za život građana, a ne da se Srpska pominje u negativnom kontekstu – rekao je Petković Srni reagujući na izvještaj koji je Kristijan Šmit uputio Savjetu bezbjednosti UN.

    On je istakao da niko ne može zabraniti proslavu 9. januara – Dana Republike, piše RTRS.

    – Proslavu Dana Republike ne može zabraniti Ustavni sud BiH, niti bilo ko drugi. Republika Srpska je ponosna na svoj dan koji će nastaviti da obilježava – dodao je Petković.

  • Izetbegović o Čovićevoj “reorganizaciji” BiH: Probali su neki, pa su morali pobjeći iz BiH

    Izetbegović o Čovićevoj “reorganizaciji” BiH: Probali su neki, pa su morali pobjeći iz BiH

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović obratio se danas medijima nakon redovne sjednice Predsjedništva Stranke demokratske akcije u Sarajevu.

    Svoje obraćanje Izetbegović je počeo komentarom na pismo koje je predsjednik HDZ-a BiH poslao međunarodnim zvaničnicima nakon što je saznao da je CIK raspisao Opće izbore u BiH u oktobru 2022. godine.

    Izetbegović je rekao da je u pismu Čović iznio niz neargumentiranih neistina, kao i par prijetnji.

    “Prva je ta da je HDZ htio ukloniti diskriminaciju, a upravo je obratno, kazao je predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović” .

    Kako je dodao Izetbegović, Čović tvrdi da su Hrvati ugroženi i diskriminisani.
    “Kad saberete predsjednika i dva njegova zamjenika sa 17 ministara, od toga je šest Hrvata i jedna Srpkinja koju je HNS imenovao. HNS je zaustavio implementaciju izbornih rezultata prije tri i po godine, a sada kažu da izbora neće biti nikako. Od stotinu bitnih pozicija u državi, oni imaju preko 50 posto više pozicija u odnosu na to što Ustav propisuje”, dodao je Izetbegović.

    Što se tiče prijetnji teritorijalnom reorganizacijom BiH Izetbegović je poručio Čoviću da je već bilo sličnih pokušaja.

    “To su uradili kroz samoupravu prije dvadesetak godina i gospodin Jelavić je suđen i pobjegao je iz BiH, a Prlić i ekipa su osuđeni za stvaranje etnički čistog teritorija”, dodao je Izetbegović.

    Komentirajući izjave predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, Izetbegović je rekao da one iznenađuju sve pa čak i Hrvate u Hrvatskoj.

    “Sreo sam se s njim prije šest mjeseci pa sam čuo stvari o sastanku koji se nije dogodio. Od tada više ne komuniciramo. Rekao je da će zaustaviti Finsku dok ja ne promijenim izborni zakon. Kakve to veze ima. Finska da trpi zbog Izetbegovića. Zastupnici SDA neće dići ruku za ono što oni smatraju da treba dići ruku. Problem je u hrvatskim strankama, ne u Izetbegoviću, nisam ja dužan to rješavati. A Milanović veže mene s tim”, dodaje lider SDA.

  • Dodik: Srpska se bori za Ustav, ne vodi nikakvu secesiju

    Dodik: Srpska se bori za Ustav, ne vodi nikakvu secesiju

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da se Republika Srpska bori za Ustav i ne vodi nikakvu secesiju.

    Dodik je istakao da je gotovo nevjerovatno da jedan tako važan državnik kao što je njemački kancelar Olaf Šolc paušalno daje ocjene koje su rezultat muslimanske propagandne iz Sarajeva.

    “Naravno da ničim ne može da dokaže da je to tačno. Nikakava se secesija ovdje ne vodi. Mi se borimo za Ustav. Oni pokušavaju da to proglase secesijom”, izjavio je Dodik novinarima u Drvaru.

    On smatra da je to naprosto jedna podmukla podvala, uvjeren je, i samom Šolcu.

    “Biće prilike da i on sam uvidi da nije bio u pravu”, rekao je Dodik.

    Šolc je juče u razgovoru sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Berlinu izrazio zabrinutost zbog stanja u BiH i, kako je rekao, secesionističkih težnji Dodika.

  • Čović: Biće spriječeno stvaranje bošnjačke federacije

    Čović: Biće spriječeno stvaranje bošnjačke federacije

    • Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da će biti spriječeno da Bošnjaci do kraja ovladaju Federacijom BiH (FBiH) i od nje naprave bošnjačku federaciju.

    “Ako se ništa ne dogodi u izbornom zakonu u ova dva mjeseca, a male su šanse da se bilo šta desi, bošnjački narod dominantnom većinom može izabrati i Dom naroda i člana Predsjedništva BiH, što je praktikovao više puta, a to bi značio i kraj BiH kao takve”, rekao je Čović za RTL.

    On kaže da će se Hrvati u BiH morati “ništiti sa onim vjetrovima koji ih nastoje eliminisati i traženju bošnjačkog naroda da ovlada do kraja FBiH i da od nje napravi bošnjačku federaciju”.

    “To moramo spriječiti i ja sam uvjeren da ćemo to uspjeti”, rekao je Čović, koji je i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS).

    On kaže da danas počinje prvođenja koncepta institucionalne i teritorijalne reorganizacije BiH.

    Kako će konačno izgledati taj koncept, kaže Čović, to je pitanje dogovora unutar HNS-a.

    “To znači naći rješenja unutrašnje organizacije u BiH, da hrvatski narod može zaštititi svoje interese, da više nikada ne dođemo u situaciju da na ovaj način kao i na prošlim izborima i ovaj put tražimo rješenje za sebe od jedne klasične majorizacije brojnijeg naroda BiH”, rekao je Čović.

  • Očekuje li BiH burno političko ljeto

    Očekuje li BiH burno političko ljeto

    Hrvatski narodni sabor pokrenuće sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju Bosne i Hercegovine na načelima federalizma.

    Zaprijetio je to juče predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i lider HDZ, Dragan Čović, nakon što je Centralna izborna komisija BiH i zvanično raspisala opšte izbore, koji bi trebali da se održe 2. oktobra.

    U pismu upućenom brojnim međunarodnim zvaničnicima, Čović izražava zabrinutost zbog raspisivanja izbora, a da prije toga nije postignut sporazum o izmjenama Izbornog zakona BiH.

    Čović u pismu optužuje, kako kaže, bošnjačke “radikalne političke predstavnike” za pokušaj stvaranja bošnjačke nacionalne države, ali i dio međunarodne zajednice jer “ćuti na zapaljivu retoriku i duboko zabrinjavajuće izjave funkcionera SDA i lidera te stranke”.

    – Oni su dali do znanja da predstavnici koje hrvatski konstitutivni narod većinski izabere na izborima neće učestvovati u vlasti – navodi Čović u pismu.

    On, između ostalog, dodaje da s “obzirom na daljnji nastavak procesa ukidanja pariteta, ravnopravnosti i konstitutivnosti hrvatskoga naroda, HNS će pristupiti realizaciji svih zaključaka, koje su donijeli na sjednici u februaru ove godine”.

    – Pokrenućemo sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokratije, čime će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost hrvatskog konstitutivnog naroda u BiH – poručuje Čović u pismu upućenom brojnim međunarodnim zvaničnicima.

    Na pitanje da li je ovo direktna najava trećeg entiteta u BiH, hrvatski novinar i politički analitičar Pejo Gašparević ističe da reakcije Čovića jesu usmjerene na stvaranje federalne jedinice, odnosno entiteta.

    Pejo Gašparević

    Međutim, kako dodaje on, tek treba vidjeti kako će međunarodna zajednica reagovati na to. Gašparević ističe za Srpskainfo da postoji nekoliko scenarija.

    Prvi je da međunarodna zajednica to odbaci, a drugi da to prihvati, jer je, kaže on, možda ta priča i urađena u dosluhu s međunarodnom zajednicom kroz neku diskretnu diplomatiju.

    – Treća mogućnost je da međunarodna zajednica na neki način to ignoriše i pusti da se priča vrti po domaćim medijima i institucijama. Dakle, ni da ni ne. Meni je najizglednija ta treća varijanta, da se neće miješati i žešće intervenisati, jer ionako imaju puno drugih problema – smatra Gašparević.

    Na pitanje da li će HNS uspjeti u svojoj namjeri, Gašparević kaže da to zavisi od ove prethodne tri varijante, kao i od okolnosti koje će se razvijati do izbora. Hoće li te okolnosti ići na ruku ideji da se stvori treći entitet ili će biti protiv toga, ističe Gašparević, ostaje da se vidi.

    – Međunarodna zajednica se do sada protivila trećem entitetu. Vidjećemo kako će se sad ponašati. Mislim da je to, ipak, sad jedna vrsta iskušenja i za međunarodnu zajednicu kako se postaviti – zaključuje Gašparević.