VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Denis Bećirović zvanično kandidat opozicije za člana Predsjedništva BiH

    Denis Bećirović zvanično kandidat opozicije za člana Predsjedništva BiH

    Denis Bećirović je zajednički kandidat Trojke, ali i šire opozicije, za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Ovo je potvrđeno na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu.

    On će nastupiti kao zajednički kandidat Trojke koju čine SDP, Narod i pravda i Naša stranka, a podršku će mu, kako je dogovoreno, pružiti i NES i SBB.

    Kako je rečeno na današnjem predstavljanju, njega će podržati ukupno sedam stranaka.

    Među onima koji ga podržavaju je i gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović. Tu je i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Damir Marjanović koji je suosnivač stranke – Za nove generacije.

    Iz Trojke su ranije saopštili da će građani prvi put imati priliku da izaberu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji okuplja, kako su ocijenili, nikad snažniji i raznovrsniji blok stranaka, ujedinjenih u želji da građanima i građankama Bosne i Hercegovine donesu promjene, stabilnost, nadu i napredak.

    “Bosna i Hercegovina će kandidaturom i izvjesnom pobjedom kandidata ujedinjene opozicije dobiti novi zamah i novu, svježu perspektivu. Podrška zajedničkom kandidatu zasniva se na transparentnoj saradnji, jasnoj viziji i uvažavanju glasa građana. Do kraja sedmice odluke će se formalizirati na sjednicama organa političkih stranaka”, najavili su ranije.
    Bećirović je bio kandidat SDP-a i na izborima 2018. godine kada je imao i podršku A-SDA, a zauzeo je drugu poziciju sa 194.688 glasova.

    Već sada je jasno da će se ključna borba na ovoj poziciji voditi između Bećirovića i kandidata SDA, vjerovovatno Bakira Izetbegovića.

    Bećirović je potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i delegate u Domu naroda Parlamenta BiH. Rođen je 1975. godine u Tuzli i univerzitetski je profesor istorije.

  • Izetbegović: Pregovori o Izbornom zakonu poslije izbora

    Izetbegović: Pregovori o Izbornom zakonu poslije izbora

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović rekao je nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom u Sarajevu da je zvaničnicima BiH ponuđena “mapa puta” koja predviđa da se o Izbornom zakonu BiH pregovara na jesen nakon izbora i formiranja koalicija.

    Izetbegović je rekao da EU i Mišel vraćaju fokus na evropski put BiH.

    “Spreman je da radi na agendi koja će spustiti ljestvicu sa 14 prioriteta i ići na nešto manje ambiciozno, što će nam omogućiti dobijanje kandidatskog statusa i pokretanje tog procesa”, rekao je Izetbegović novinarima nakon sastanka na kojem je bio i lider HDZ-a BiH Dragan Čović.

    On je istakao da su evropski predstavnici napravili grešku što BiH nisu snažno podržali prema članstvu u EU, umjesto što su postavljali više zahtjeve.

    Govoreći o Izbornom zakonu, on je rekao da je predložena “mapa puta”.

    “Prvo ove teme koje su u ovom času neophodne BiH. Dakle, deblokade, stabilizacija prilika u BiH, bolja saradnja, evropski put prije sjednice Savjeta EU koja je krajem juna. Oni će nas pozvati, vjerovatno će oni doći u Sarajevo ili ćemo otići u Brisel. Zatim za jesen nakon izbora i nakon formiranja koalicija ove naše teške teme – Izborni zakon, državna imovina”, istakao je Izetbegović.

    On je naglasio da je rekao Mišelu da moraju svi prisustvovati i da se ne ide na redukovani format.

    “Shvatili su da su i tu napravili grešku jer redukovani format Izetbegović-Čović nikad nije imao šanse, što je otvaralo mogućnost za spekulacije. Ovaj put ima da svi prisustvuju”, smatra Izetbegović.

    Na pitanje da li je Mišel postavljao neke uslove, Izetbegović je odgovorio da je njegov pristup bio “vrlo mekan”.

    “Njega su zanimali detalji. Htio je da od glavnih aktera iz prve ruke lično ispita neke stvari”, rekao je Izetbegović.

  • Čović: Razgovori sa Mišelom u pravcu dobijanja kandidatskog statusa

    Čović: Razgovori sa Mišelom u pravcu dobijanja kandidatskog statusa

    Predsjednik HDZ-a Dragan Čović izjavio je danas da je na sastanku sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom razgovarano o evropskom putu BiH i dobijanju kandidatskog statusa.

    Čović je nakon sastanka u Sarajevu, kojem je prisustvovao i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, rekao da je svima cilj napraviti evropsku mapu puta BiH.

    “Čini mi se da smo svi pripravni da napravimo iskorak, da li će to biti sastanak u Briselu vidjeće se, a sve kako bi napravili evropsku mapu puta BiH u koji bi se stavila dinamika i sve što treba raditi da imamo ponovnu perspektivu”, rekao je Čović novinarima.

    On je istakao da je na sastanku rečeno da je potrebno učiniti sve kako bi se stabilizovali politički tokovi u BiH.

    Čović je, uz konstataciju da je izborna kampanja već počela, poručio da će hrvatske strane i dalje govoriti o pregovaračkim aktivnostima oko definisanja mape puta i otklanjanju nepoznanica koje se tiču sprovođenja izbornih rezultata.

    On je iskazao sumnju da se do izbora mogu napraviti izmjene Izbornog zakona BiH.

    “Ako nismo uspjeli za dvije godine, teško da ćemo uspjeti i za pet mjeseci”, zaključio je Čović.

  • HDZ cilja na Predsjedništvo BiH

    HDZ cilja na Predsjedništvo BiH

    HDZ će predložiti kandidata za člana Predsjedništva BiH koji će dobiti podršku Hrvatskog narodnog sabora, rekao je Dragan Čović, lider HDZa, nakon sjednice Predsjedništva ove stranke.

    On je istakao da hrvatski narod u BiH i HNS posebno brine da jedan dio institucija mimo zakona i strategija nastupa u ime jedne političke stranke hodajući po svijetu bilo da se radi o Šefiku Džaferoviću, članu Predsjedništva BiH, ili Biseri Turković, ministarki spoljnih poslova BiH.

    Naglasio je da je zatraženo da se o njenom radu izvan sistema raspravlja u parlamentu BiH, ali da ona i “danas hoda po svijetu i traži određene mjere”.

    “Imam osjećaj da smo ih razočarali kao HNS kad smo rekli da idemo na izbore i idemo dobiti izbore”, rekao je u petak Čović.

    On se osvrnuo i na napade na Vjekoslava Bevandu, ministra finansija i trezora BiH, ističući da je iznenađujuće kako sve donedavno, odnosno do posebne sjednice Savjeta ministara BiH, na kojoj nije obezbijeđen novac za izbore, niko nije imao nikakvih pritužbi na njegov rad.

    “Oni koji su željeli uraditi nešto dobro za BiH morali su odavno krenuti u taj proces, a prijatelji iz Sarajeva su napravili grešku kada su krenuli prozivati Bevandu da on blokira sve”, rekao je Čović, naglašavajući da je Bevanda napisao 30 intervencija prema institucijama Savjeta ministara da se sazivaju sjednice kako bi se raspravljalo o budžetu, te da na to nije bilo nikakvih reakcija.

    Lider HDZa je istakao da će i Šarlu Mišelu, predsjedniku Evropskog savjeta, reći da se novac za izbor ne smije osiguravati nelegitimno, te da je i sama Centralna izborna komisija BiH nelegitimna i da oni koji danas vrše pritisak da su zadnjih godinu dana izvršili pritisak na one koji su blokirali donošenje budžeta da ovo ne bi imali kao temu.

    Kada je riječ o budžetu, Ministarstvo finansija i trezora završava izradu dokumenta okvirnog budžeta od 2022. do 2024. godine i ovogodišnjeg budžeta, a već u ponedjeljak uputiće ga u proceduru Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara.

    Iz Ministarstva finansija i trezora BiH saopšteno je da će budžet biti predat Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara BiH nakon tehničkih korekcija na tekstovima i posljednjih kontrola sadržaja budžeta.

    Ono što je zanimljivo jeste da su mnogi budžetski korisnici slali anekse budžetskih zahtjeva i to mimo svih rokova, tražeći dodatna sredstva s obzirom na inflaciju i poskupljenja koja se dešavaju.

    Bevanda je rekao da se radi o zahtjevnom poslu i da se radi najbrže što može, uprkos pritiscima sa više strana, istovremeno odbacivši tvrdnje da se taj proces opstruiše.

    “Napominjem da smo na Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2022. do 2024. godine, koji je Fiskalni savjet BiH usvojio 30. marta ove godine, čekali devet mjeseci iako je Ministarstvo finansija i trezora svoj dio posla završilo u roku. Osim toga, budžet za 2021. godinu nikada nije usvojen iako je prošle godine u februaru upućen u Predsjedništvo BiH”, rekao je Bevanda.

    Procedura kod usvajanja budžeta podrazumijeva da nakon što ga usvoji Savjet ministara šalje se ustavnom predlagaču, odnosno Predsjedništvu BiH koje utvrđuje prijedlog budžeta, poslije čega se na konačno usvajanje upućuje Predstavničkom domu i Domu naroda parlamenta BiH.

    Budžet institucija BiH za 2022. godinu iznosiće 1.073.600 KM, od čega se iz indirektnih poreza finansira 865.500.000 KM.

  • Komšić tvrdi da Milanović po nalogu Rusije zagovara blokadu izbora u BiH

    Komšić tvrdi da Milanović po nalogu Rusije zagovara blokadu izbora u BiH

    Član Predsjedništva BiH Željko Komšić prokomentarisao je večeras pismo koje je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović uputio generalnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu.

    Milanovićevo pismo generalnom sekretaru NATO vjetar je u leđa naporima HDZ koji se čine u pogledu blokade izbora. Upravo bi blokiranje ili prolongiranje izbora u BiH dovelo do destabilizacije cijele zemlje ali i regije – navodi Komšić.

    On smatra kako je očito da Milanović po nalogu Rusije upravo želi izazvati destabilizaciju cijele regije.

    – Kada se ima u vidu činjenica da HDZ BiH čije interese zastupa, već godinama zagovara prorusku politiku, onda je stvar i više nego jasna. S obzirom da je evroatlanskim partnerima BiH u interesu stabilnost Zapadnog Balkana, ne treba sumnjati da će Milanovićev pokušaj blokade izbora u BiH proći isto onako kao što je prošlo Milanovićevo smiješno sukobljavanje sa Finskom i Švedskom – poručio je Komšić, prenosi Kliks.

  • Vukanović predao kandidaturu za predstojeće izbore u BiH, sakupio 5.300 potpisa

    Vukanović predao kandidaturu za predstojeće izbore u BiH, sakupio 5.300 potpisa

    Nebojša Vukanović je danas Centralnoj izbornoj komisiji BiH predao kandidaturu za predstojeće izbore koji će se održati u oktobru ove godine.

    Uz svu potrebnu dokumentaciju i nešto više od 5.300 prikupljenih potpisa, Vukanović koji će na idućim izborima biti lider liste “Za pravdu i red” kaže da je izvršio prijavu za Predstavnički dom PSBiH, ali da je za njih ključna Narodna Skupština RS.

    – Upravo smo završili prijavu i skupili nešto više od 5.300 uz svu potpunu dokumentaciju. Prijavili smo se za predstavnički Dom PSBiH, za nas je ključna NSRS, a stavili su me za predsjednika RS. Ostavili smo mogućnost izlaska na listu za Parlament FBiH i za neke Kantone pa ćemo vidjeti da izađemo na izbore i u Federaciji – poručuje Vukanović.

    Vukanović je optimističan, nada se dobrim rezultatima i naglašava da je za njih ključna vladavina prava.

    – Bićemo istinska avangarda i najveće iznenađenje jer smo okupili, po prvi put, jednu potpuno novu strukturu. Mi smo se organizovali kao neklasična stranka i ogradili smo se od upliva ljudi koji bi nas mogli kontaminirati – izjavio je on, prenosi Kliks.

  • Nikšić: Opozicija se okupila oko jednog kandidata

    Nikšić: Opozicija se okupila oko jednog kandidata

    Lider SDP-a BiH Nermin Nikšić predao je danas u ime ove stranke prijavu i drugu potrebnu dokumentaciju za učešće na izborima zakazanim za 2. oktobar i tom prilikom rekao da nije bilo lako da se opozicija okupi oko jednog kandidata za člana Predsjedništva BiH jer su to partije različitog ideološkog sastava, ali da su uspjeli i da nije tajna da je to Denis Bećirović.

    On ističe da će ime sutra i zvanično biti objelodanjeno ime kandidata.

    “To je čovjek koji je favorit i biće novi član Predsjedništva BiH”, rekao je Nikšić.

    Na pitanje da li je to definitivno Denis Bećirović iz SDP-a, Nikšić je odgovorio da nije tajna da se “priča o tom imenu”, ali da formalno treba sačekati do sutra.

    Govoreći o problemu novca za sprovođenje izbora, Nikšić je rekao da će se pod pritiskom javnosti, stranaka i međunarodne zajednice sredstva morati obezbijedigti.

    “Prva prilika je u ponedjeljak da Dom naroda pokaže da je spreman da usvoji zakon koji su predložili poslanici SDP-a”, napomenuo je Nikšić.

    On smatra da OHR ima ovlaštenja da riješi taj problem, ali da ima i drugih primjera iz 2006. godine kada su entitetske vlade posuđivale novac CIK-u da se održe izbori.

    “Gdje SDP participira u kantonalnim vladama i gradskim upravama, spremni smo obezbijediti novac kao pozajmicu”, dodao je Nikšić.

    On je istakao i da je priča oko izmjena Izbornog zakona BiH završena jer su izbori raspisani, a da je teško očekivati i tehničke promjene.

  • Stevandić: “Nismo ničiji, a uvijek smo pro- srpski”

    Stevandić: “Nismo ničiji, a uvijek smo pro- srpski”

    Nakon nekoliko zanimljivih situacija vezanih za projekte koje ste ponudili u ime Ujedinjene Srpske, i političke pravce koji odudaraju od koalicije s koalicije s kojim ste na vlasti, ali i od međunarodne zajednice, Info Drina želi da vam postavi pitanje koje već dugo interesuje javnost Republike Srpske: Čiji ste Vi čovjek, za koga radite i ko vas politički usmjerava? Da li ste povezani sa Srbijom ili možda Rusijom, ili nekim trećim faktorom? Na koji način vodite politiku Ujedinjene Srpske, jer je neosporno da ona izaziva sve više pažnje?

    Nenad Stevandić: Ja lično nisam ni pro-ruski, ali ni anti-ruski čovjek, kao što nisam ni pro-američki anti-američki čovjek, iako smo imali neugodna iskustva sa njihovim politikom, koja je vrhunac doživjela u bombardovanju Republike Srpske i Srbije. Na domaćem političkom planu ne pravimo nikakve tajne koalicije ni sa HDZ ni sa SDA, mi s njima ne pravimo nikakve politike. Ujedinjena Srpska s ponosom gaji dobre veze sa Srbijom, sa njenim predsjednikom, ali nismo ničije marionete.
    Ujedinjena Srpska, prije svega vodi balansiranu pro-srpsku politiku, bez uvreda i bez dvostrukih standarda. Naša priča je identična i domaćim i u međunarodnim krugovima. Bez ikakve razlike svoje stavove iznosimo i u Briselu i u Moskvi, i nama nije cilj da privlačimo pažnju na negativan način, već da podignemo svijest o našoj socijalnoj percepciji stanja, da se pomaže onima kojima je najteže, da u saradnji sa sindikatima dobijemo podršku oko naše inicijative za topli obrok. Naša politika je pro-srpska politika i mi nismo ničiji.

  • Dodik tvrdi da BiH neće uvesti sankcije Rusiji dok on sjedi u Predsjedništvu

    Bosna i Hercegovina nije uvela ni jednu od sankcija Rusiji, pa ni one o zabrani preleta, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i istakao da je i u Briselu rekao da BiH jasno ostaje na poziciji neutralnosti.

    Iz niza razloga, smatram da BiH neće formalno-pravno uvesti sankcije Rusiji dok ja sjedim u Predsjedništvu, bez obzira što neki kažu da je to samo lijepa priča. Ali, u BiH nema nijedne mjere koja se sprovodi na tom planu jer nema odluke o tome, precizirao je Dodik.

    Dodik je naveo da za Srbe, BiH nije uvela sankcije Rusiji, a to što Zapad prihvata stavove bošnjačkih ministara i ljudi okupljenih oko Željka Komšića je neka druga tema.

    – Na sastanku sa Žozepom Boreljom posvećenom antiruskim sankcijama koje bi države zapadnog Balkana trebalo da uvedu, Aleksandar Vučić i ja smo bili jasni. Svi ostali su bili za sankcije. Ja sam jasno rekao da i dalje ostajemo na poziciji neutralnosti. I Vučić je jasno rekao da Srbija neće uvoditi sankcije Rusiji – rekao je Dodik za Sputnjik.

    On je prenio da je Borelj precizno rekao da su antiruske sankcije koje bi države zapadnog Balkana trebalo da uvedu stvar solidarnosti sa Evropom i da je neutralnost izgovor onih koji to ne žele.

    Dodik je rekao da su osim njega i Vučića, svi ostali lideri Zapadnog Balkana bili za još oštrije sankcije Rusiji od onih za koje se i Borelj zalaže.

    On je istakao da opozicija u Republici Srpskoj pokušava da pričom o uvođenju sankcija izgradi neki poen, ali činjenično stanje definitivno je da BiH nije uvela ni jednu od sankcija prema Rusiji u skladu sa Ustavom i unutrašnjom procedurom.

    Dodik je naveo da je riječ o dnevno-političkoj podmetačini koja u cjelini zaobilazi činjenice.

    – Onaj ko to tvrdi, morao bi da navede gdje se antiruske sankcije primjenjuju u BiH. To što govore neki muslimanski ambasadori na multilateralnim i bilateralnim sastancima nije obavezujuće – rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da je Predsjedništvo BiH jedino nadležno mjesto za utvrđivanje spoljne politike prema Ustavu BiH, a da secifičan politički sistem u BiH dovodi u poziciju ministra spoljnih poslova da je on samo tehničko lice za sprovođenje stavova Predsjedništva.

    Nijedan spoljnopolitički stav, kaže, ne može izaći iz BiH ako nije usvojen konsenzusom u proceduri utvrđenoj Ustavom i Poslovnikom o radu Predsjedništva.

    – Znači, ovdje imamo urušavanje Dejtonskog sporazuma i to nije ništa novo za BiH. Ali novo je to što oni koji se bave obračunima sa mnom i sa nama, pokušavaju da kažu, eto, uveli ste sankcije Rusiji, a to znači da je za njih kršenje procedure koju čine muslimani za njih prihvatljivo – kaže Dodik.

    Na Zapadu se, naveo je Dodik, takve izjave dočekaju slavodobitno i proglašavaju se pobjedom, a to što Zapad stvara unutrašnje probleme u BiH govori koliko im je stalo do BiH.

    Prema njegovim riječima, nijedan ambasador iz redova srpskog naroda nije se priključio priči o antiruskim sankcijama i neće dok ne dobije stav Predsjedništva.

    On je podsjetio da je pokušao da na dnevni red Predsjedništva stavi pitanje sukoba u Ukrajini, a prijedlog je bio da Predsjedništvo zauzme neutralnu poziciju, ocijenivši da neutralnošću BiH može da izbjegne bilo kakvu ekonomsku i političku štetu.

    Pritisci na Republiku Srpsku i njega lično da se pristane na uvođenje antiruskih sankcija su, kako kaže, ogromni – nema razgovora, a da se to ne traži.

    U BiH je, napominje, stvorena atmosfera da su Srbi remetilački faktor, dok muslimani na svemu tome pokušavaju da nešto ušićare na poređenju ukrajinske krize sa građanskim ratom u BiH.

    – To se čini otvoreno. Direktno se kaže da nećemo imati razvojne podrške i tako dalje. To sve čujemo. Ali oni moraju da nauče da nije sve samo u tome. Moraju da nauče da postoje istorija, povezanost, osjećaj, međunarodno pravo – rekao je Dodik.

    On je napomenuo da postoje sankcije koje su oni Srbima posijali i da Srbi iz principijelnog razloga ne bi mogli da uvode sankcije, bez obzira što postoje oni koji govore kako je dio Rusije tada bio za sankcije.

    Politika neutralnosti će, smatra Dodik, koštati, ali veoma je važno za srpski narod, Srbiju i Republiku Srpsku da ostanu neutralni i da čak ni simbolički ne učestvuje u namjerama Zapada.

    Dodik smatra i da Zapad nije htio da razumije i prihvati strah Rusije od približavanja NATO-a njenim granicama, a dodao je i da je potpuno uvjeren da nikome nije do tog sukoba osim globalnim planerima koji izazivaju haos i siju nered širom svijetak.

    On je naveo da se svijet se potpuno polarizovao – na jednoj strani su Rusija i Kina, na drugoj je kolektivni Zapad, čiji je liberalni pristup pobijedio komunizam, ali nije uspio da pobijedi sebe i iznutra se razgradio.

    – Britanci su izašli iz EU da ne bi bili deo kolektiviteta, nego da bi bili dio svog identiteta koji bi trebalo da vrati njihovu staru kolonijalističku politiku na globalni nivo i time vrati samu Britaniju na veliku scenu. Mogu da posvjedočim kako su se Britanci ponašali u Sarajevu kada su bili dio EU i sada. Sada je to sasvim neka druga priča, sasvim druga ekspanzija, sasvim nešto drugo – zaključio je Dodik.

  • Dodik prokomentarisao mogućnost zabrane kandidature na izborima

    Dodik prokomentarisao mogućnost zabrane kandidature na izborima

    Kada nestane logika, nastane BiH, citat je koji najbolje opisuje svaku pojavu u BiH, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, komentarišući mogućnost da mu bude zabranjeno da se kandiduje na opštim izborima zakazanim za 2. oktobar.

    To je citat koji može da objasni svaku pojavu u BiH. Tako i to. Ja sam čovjek koji nema nijednu sudsku presudu, protiv koga se ne vode nikakvi ozbiljni procesi, koji se apsolutno nije ogrešio o postojeće pravo. Borim se za slovo Dejtonskog sporazuma, a oni mi kažu da rušim Dejtonski sporazum – rekao je Dodik.

    On je podsjetio da od 2006. dobija sve izbore, a od kada postoji Republika Srpska na svim izborima je, kaže, rastao i na svim izborima bio pobjednik.

    – E sad, ne znaju šta sa mnom da rade. Sprovode ankete po kojima stojim dobro, da je Dodik, gdje god se pojavi pobjednik, da je SNSD najozbiljnija partija u Republici Srpskoj, da se ne rasipa, već da se ukrupnjava, da ima podršku, da je sada na 34 odsto podrške, a do izbora će se rejting povećati. I sada hoćete da kaznite mene i Čovića i dva od tri naroda – rekao je Dodik za Sputnjik.

    Sa druge strane, dodao je, podržavaju se one snage, koje ne samo da krše Dejtonski sporazum, već pokušavaju da proguraju politički islam kao zvaničnu politiku BiH.

    – SDA je jedina partija u BiH koja ima antidejtonski program, napisan, usvojen na kongresu. To nije problem. Bakir Izetbegović kaže da ne može da dozvoli da Srbi i Hrvati odlučuju u BiH jer su navodno manjina, a on ukrao i inscenirao popis. I to niko neće da raščisti, samo se akumulira – napomenuo je Dodik.

    Zato je najvažnije, istakao je, da se očuva stabilnost i mir, a to znači da nema sankcija za Rusiju, da se čuva homogenizacija Srba u Republici Srpskoj oko programa koji garantuje stabilnost i mir i da se pokušaju vratiti nadležnosti koje po Ustavu pripadaju.

    Dodik je istakao da je Republika Srpska jedini entitet u BiH koji može da živi samostalno, da BiH to ne može bez međunarodne pomoći, a entitet Federacija BiH je nemoguća zbog sukoba Hrvata i muslimana.

    Republika Srpska ima svoj parlament, institucije, Vladu, predsjednika, budžet, kaže Dodik.

    Od izborne reforme, smatra, nema ništa zbog stava Izetbegovića.

    – Gledajući kakvi su odnosi muslimana prema Hrvatima, apsolutno je jasno da mi, sve ono što imamo moramo da držimo veoma čvrsto i ne dozvolimo da se ukine konstitutivnost, što hoće liberali – rekao je Dodik.

    On je napomenuo da na sastancima sa specijalnim američkim izaslanikom za zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom stalno dobija “uputstva” kako sa SAD mora da sarađuje, ne po slovu Dejtonskog sporazuma, već da mora da sprovodi politike određene u Vašingtonu.

    Jedini način da se odupre, kako kaže, jeste držanje slova Dejtonskog sporazuma i Ustava.