VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Petković: Zna se ko su izborni pobjednici

    Petković: Zna se ko su izborni pobjednici

    • Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković očekuje da će vlast u Srpskoj biti brzo formirana nakon što budu objavljeni zvanični izborni rezultati.

    Petković je naveo da je veoma važno da vlast bude formirana brzo kako bi se moglo nastaviti sa radom, odnosno sa usvajanjem važnih zakona.

    “Čeka nas i kraj godine kada je neophodno usvojiti budžet Srpske, a u predizbornom periodu usvojeno je nekoliko značajnih zakona, među kojima je Zakon o legalizaciji”, rekao je Srni Petković, koji je visoki funkcioner Ujedinjene Srpske.

    On je istakao da se zna ko su izborni pobjednici, te da će koalicioni partneri predvođeni SNSD-om formirati vlast.

    “Vladajuća većina koja je i do sada bila u Republici Srpskoj ostvarila je ubjedljivu pobjedu, samo je pitanje da li će imati dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini”, dodao je Petković.

    On očekuje da će vlast biti brzo formirana i na nivou BiH.

    Opšti izbori u BiH održani su 2. oktobra.

  • Šmit: Nametnute izmjene ne koriste samo jednom narodu

    Šmit: Nametnute izmjene ne koriste samo jednom narodu

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje, u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista kazao je kako cilj izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH, koje je nametnuo u izbornoj noći, nije da budu od koristi samo jednom narodu već su osmišljene kako bi se omogućilo uklanjanje političkih blokada.

    „Ja sam racionalni Nijemac. Prvo, treba nam biti jasno da nećemo stvoriti raj u BiH. Drugo, Hrvati nisu totalno potisnuti. Treće, i Bošnjaci ovdje žive i trebaju živjeti. Ja bih se radovao da svi oni koji vide neke prednosti ili mane o tome razgovaraju. U ovoj zemlji jednostavno se mnogo priča okolo, a malo se donose odluke. To vam mogu reći iz svog iskustva ovdje. Car Franjo Josip koji je vladao ovdje jednom je rekao: “Bio sam dobar vladar ako su svi moji narodi podjednako nezadovoljni”, kazao je Šmit prenosi FENA.

    Naglasio je kako bi se sve strane u Bosni i Hercegovini trebale više potruditi na postizanje konsenzusa oko važnih pitanja.

    „Rekao sam da oduzimam mogućnosti za blokade i to se odnosi i na mogućnosti koje bi koristila i hrvatska strana. A mislim da se pri postizanju konsenzusa moramo odmaknuti od principa nametanja veta i više se orijentirati na postizanje dogovora. Dakle, o pitanjima u kojima postoji mogućnost da se donese zajednička odluka, o njima treba zajednički odlučiti, a samo tamo gdje je doista riječ o nacionalnom interesu mora se odlučivati prema posebnim pravilima. I moramo definirati te interese, možda to ponekad nisu interesi koji se tiču cijele etničke skupine, već neki sasvim drugi interes“, ocijenio je Šmit.

    Po njegovim riječima, otvorena pitanja u Bosni i Hercegovini trebaju se rješavati međusobnim razgovorom unutar zemlje.

    „Ja nisam pristaša Dajtona 2, nekog sastanka u nekoj zrakoplovnoj bazi u kojoj će se sastati neki ljudi koji misle da poznaju konkretne interese dotičnog stanovništva. Ja se nadam i zagovaram to da ljudi ovdje budu više spremni voditi računa jedni o drugima, čak i u smislu ustavne pozicije. Vjerujem da ovo sad nije dovoljno, ali treba vidjeti što se može pojednostavniti. Imamo toliko komplicirana pravila da ona jednostavno pozivaju da ih ne poštujete. Treba sjesti i razgovarati o problemima, rješavati ih unutar BiH. Osim toga, Dajton 2 više bi reflektirao interese zemalja sudionica nego same BiH. Dajtonski sporazum bio je neophodan jer je bio rat i trebalo ga je zaustaviti, ali Dajton više ne daje sve odgovore na pitanja nove generacije u ovoj zemlji. Mi moramo nešto napraviti za ovu i sljedeće generacije“, poručio je Šmit.

    Smatra kako evropski put Bosne i Hercegovine može biti cilj oko koga će se okupiti sve strane.

    „Svakako bih volio da u sljedećim mjesecima zatražimo od EU da BiH dobije status kandidatkinje za članstvo. Ja znam da u BiH nije sve najbolje, ali smatram da nam je potreban politički signal i za mlade, treba im dati perspektivu da ostanu ovdje. Mislim da je ta poruka jako važna“, kazao je Šmit.

    Dodao je kako Evropska unija ne bi trebala o regiji govoriti kao o problematičnom prostoru, već da bi trebalo jasno kazati da je zapadni Balkan dio Evrope.

  • Nema mjesta za Komšića, a visi i SDA

    Nema mjesta za Komšića, a visi i SDA

    HDZ kao stranka koja je dobila najveću podršku hrvatskog naroda na izborima, prilikom razgovora o formiranju nove vlasti na nivou BiH razgovaraće sa svim bošnjačkim strankama koje novoj parlamentarnoj većini mogu dati puni legitimitet za formiranje budućeg saziva Savjeta ministara. U taj krug ne ubrajaju Demokratsku frontu Željka Komšića.
    Istakao je ovo za “Glas Srpske” visoki funkcioner HDZ-a Predrag Kožul navodeći kako zbog ponovljenog izbornog inženjeringa prilikom izbora Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali i njegovih izjava i poruka, ne dolazi u obzir bilo kakav koalicioni dogovor sa DF-om.

    Na pitanje da li će HDZ zajedno sa SNSD-om, s obzirom na to da SDA bez DF-a ne može obezbijediti neophodnu bošnjačku većinu za novu vlast na državnom nivou, ući u pregovore sa predstavnicima “Trojke”, koju čine partije Narod i pravda, SDP BiH i Naša stranka, Kožul nije htio otvoreno da odgovori. Kako je rekao, još je rano o tome govoriti iako, kako je dodao, u HDZ-u su već počeli sa pravljenjem određenih matematika i kalkulacija.

    – Hajde da malo prvo pričekamo, da vidimo konačne rezultate. Naš stav je da ćemo sa svima razgovarati, osim sa DF-om. Ako SDA može bez njih imati neophodnu bošnjačku većinu, znači određeni broj ruku i stolica u Parlamentu BiH, onda možemo i sa njima. Što se tiče HDZ-a, sve karte su otvorene. Prihvatićemo sva logična i razumna rješenja – dodao je Kožul poručujući da mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara ovog puta pripada nekom od hrvatskih zvaničnika i da je to nešto što nije uslov HDZ-a, već logika stvari.

    Da bi SDA mogla biti najveći tragičar ovih izbora, te da je na sceni uvod u eventualni pad dinastije Izetbegović, govori i matematika koju je nakon izbora iznio lider Naroda i pravde Elmedin Konaković navodeći da “Trojka” ima veći koalicioni kapacitet u Parlamentu BiH od SDA. On je rekao da njegova stranka planira da razgovara s drugim bošnjačkim strankama koje su podržale Denisa Bećirovića kako bi bio formiran blok partija koje bi otpočele razgovore sa liderima HDZ-a BiH i SNSD-a.

    Ova računica Konakovića nije nimalo bez osnova. U Predstavničkom domu Parlamenta BiH SDA će najvjerovatnije imati osam poslanika, a sarajevska “Trojka” – SDP, NiP i Naša stranka devet. Ukoliko bi im se pridružili PDA i NES koji će imati po jednog, taj bošnjački blok imao bi 11 poslanika. Čak i kad bi se SDA pridružila dva poslanika Komšićevog DF-a, blok koji bi predvodila sarajevska “Trojka” imao bi bošnjački legitimitet da formira vlast sa HDZ-om i SNSD-om.

    Kada se podvuče crta, sa pet poslanika HDZ-a, te najvjerovatnije šest SNSD-ovih, nova većina imala bi više nego komotnu situaciju. Jedini uslov koji bi HDZ navodno mogao postaviti pred “Trojku”, a kako su objavili pojedini hrvatski portali, jeste da se u Parlamentu BiH podrži izmjena Izbornog zakona prema presudi Ustavnog suda u predmetu “Ljubić”. To znači osiguranje izbora legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH i Predsjedništvu BiH.

    Startne pozicije
    Politički analitičar Pejo Gašparević smatra da je još preuranjeno govoriti o postizbornim koalicijama i formiranju nove vlasti, te da su izjave koje se mogu čuti posljednjih nekoliko dana, u stvari, zauzimanje što boljih startnih pozicija.

    – Doduše, ove izjave govore i o eventualnim planovima pojedinih partija, pa i HDZ-a. Stranke okupljene oko HDZ-a neće više dozvoliti da budu predmet manipulacija, uslovljavanja i igara od strane SDA. Uostalom, ubuduće to više neće biti ni moguće, jer su nametnute izmjene Izbornog zakona od strane Kristijana Šmita dale jednu vrstu zaštite Hrvatima, osnaživši mehanizme zaštite – kaže Gašparević.

  • Dodik: Ekonomska saradnja sa Ruskom Federacijom od najveće važnosti

    Dodik: Ekonomska saradnja sa Ruskom Federacijom od najveće važnosti

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je za Republiku Srpsku i cijeli srpski narod ekonomska saradnja sa Ruskom Federacijom od najveće važnosti, uglavnom u okviru energetskih projekata.

    “Za Republiku Srpsku i cijeli srpski narod ekonomska saradnja sa Ruskom Federacijom je od najveće važnosti, uglavnom u okviru energetskih projekata, gdje nam Moskva djeluje kao strateški partner”, rekao je Dodik za Rusku gazetu.

    On je naglasio da je, osim toga, Ruska Federacija garant opstanka Srba u BiH u ovom nestabilnom i neizvjesnom vremenu.

    Dodik je istakao da je Ruska Federacija najvažniji diplomatski saveznik Republike Srpske, koji štiti interese Srpske u međunarodnoj političkoj areni i u okviru ključnih organizacija, posebno UN.

    Prema njegovim riječima, postoji mnogo mogućnosti za unapređenje političkih i ekonomskih odnosa između Ruske Federacije i Republike Srpske, posebno u pogledu saradnje u oblasti kulture i obrazovanja koja nije u potpunosti realizovana.

    “Mladi iz Republike Srpske treba da nauče ruski da bi kasnije studirali na ruskim univerzitetima”, rekao je Dodik i istakao da je to jedini način da se uspostave duboke kulturne veze između Rusa i Srba, na kojima će se onda lako graditi politička i ekonomska saradnja.

    Dodik je danas uputio i rođendansku čestitku predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu sa željom da njegove višestruke aktivnosti za dobro Rusije i ruskog naroda, u težnji ka nepokolebljivim vrijednostima patriotizma, slobode i pravde, budu uspješne i plodonosne.

  • Cvijanović: Protesti opozicije neće ugroziti stabilnost Srpske

    Kandidat SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH Željka Cvijanović smatra da protesti opozicije u Republici Srpskoj i zahtjevi za ponavljanje izbora neće izazvati bilo kakvu nestabilnost u Srpskoj.

    Cvijanović je naglasila da je SNSD dobio dodatni dio glasova u odnosu na prošle izbore, ocijenivši da će to značiti jak orijentir za formiranje buduće vlade, ali i upravljanje svim drugim procesima u BiH.

    Ona je rekla da je na sceni standardna matrica ponašanja opozicije, jer je i na prošlim izborima 2018. godine bila slična situacija i tada su održani brojni protesti.

    Cvijanović je podsjetila da su nezadovoljni i tada demonstrirali na trgu, gdje je njen tadašnji protivkandidat na izborima za predsjednika Republike Srpske, kojeg je pobijedila, sebe proglašavao za predsjednika.

    Ona je podsjetila da je i tada na trgu u Banjaluci bila Јelena Trivić, sadašnji protivknadidat na izborima za predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku, koja se pred kamerama i javnošću zaklela da zbog neregularnosti o kojima su govorili nikada neće uzeti poslanički mandat, a onda nakon nekoliko dana sjela u poslaničku klupu.

    Cvijanović je istakla da to pokazuje da postoji kontinuitet u matrici djelovanja opozicije, koja je sada od Kristijana Šmita tražila da se promijene pravila, pa je on izašao u susret njihovim zahtjevima i prije izbora promijenio određene tehničke stvari, na kojima je instistirala opozicija.

    “Mi sada imamo drugačiju, poboljšanu rutinu, kada je u pitanju procedura na sam izborni dan. Ali, i pored svega toga, oni se opet bune i žale. Mislim da će ovo proći, a mi ćemo dobiti još jedan broj glasova kada stignu rezultati od mobilnih timova za ljude koji su bili spriječeni da glasaju, kao i glasovi koji dolaze iz inostranstva”, rekla je Cvijanović za Radio Beograd, prenosi Srna.

    Cvijanović je navela da se sada u javnosti i u medijima kao tema protura priča o različitom broju glasova između nje i Dodika, te podsjetila da je takav omjer postojao i prije četiri godine i da je tada Dodik kao kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH imao više glasova od nje kao kandidata za predsjednika Srpske.

    Ona je objasnila da za to postoji više razloga, a prvi je taj da je mjesto predsjednika Republike Srpske najvažnije i da zato svi “jurišaju” na tu poziciju, jer znaju da nakon toga postoji trasiran put za izbor Vlade, za skupštinsku većinu, zbog čega je to najzanimljivija i realno najjača pozicija, za koju se najviše i kalkuliše.

    S druge strane, ukazala je Cvijanović, na izborima za člana Predsjedništva BiH drugačije se mobilišu glasovi zato što tu male partije znaju, s obzirom na broj glasova koji mora da se izbori, da ne mogu da osvoje toliko glasova, pa se prepuštaju volji da se izglasa ko hoće.

    “To je za mene uobičajeno, što se desilo i 2018. i ove godine. Ne vidim tu ništa osim vrlo važnu činjenicu, govoreći čisto politički, a to je da je SNSD ostao ubjedljivo najjača politička partija, koja je pojačala svoj kapacitet na ovim izborima”, naglasila je Cvijanović.

    Ona je istakla da je legalista i da svi uvijek treba da se drže zakona, te da postoje zakon i procedure koje opozicija nije ispoštovala, jer nisu podnijeli prijave na zakonom predviđeni način, već su otišli preuranjeno pred Centralnu izbornu komisiju (CIK) BiH. Ona smatra da su to uradili kako bi poslali sliku da se zbog nečega bune i da bi to bio uvod u proteste.

    Govoreći o primjedbama opozicije, Cvijanović je navela da je ponovljeno brojanje na nekim biračkim mjestima, gdje je bilo situacija da je (kandidatu SNSD-a za predsjednika Republike Srpske) Miloradu Dodiku uskraćen broj glasova koji je pripisivan nekom drugom ili trećem kandidatu.

    “Јa sam uvijek za to da se uradi šta je zakon predvidio, a u ovom slučaju je predvidio korake na osnovu kojih može da se obavi provjera. Mislim da tu neće biti nikakvih problema i ocjenjujem ove izbore kao fer, demokratske i slobodne i kao izbore koji su imali minimalan broj tehničkih problema i nedostataka”, rekla je Cvijanović.

    Komentarišući odluku Kristijana Šmita da u toku izbornog procesa nametne izmjene Izbornog zakona BiH i izbornih pravila u Federaciji BiH uz obrazloženje da će to doprinijeti funkcioniusanju BiH, Cvijanović je podsjetila da Republika Srpska ne priznaje Šmita za visokog predstavnika jer nije dobio odobrenje Savjeta bezbjednosti UN.

    “Ali, sve i da jeste izabran na propisan način, nikada nijednim aktom ni legitimnog predstavnika nije predviđeno da on mijenja zakone i Ustav i da bilo šta nameće. Oni su to godinama radili u BiH neovlašteno, uzurpirajući prava domaćih institucija i djelujujući umjesto njih”, objasnila je Cvijanović.

    Ona je naglasila da je njen stav o tom pitanju jasan i da su domaće institucije te koje treba da mijenjaju zakone, Ustav po propisanoj proceduri, kao i da su one odgovorne građanima i da zbog njih ulaze u političke utrke, dobijaju svoje mandate i nakon toga odgovaraju svojim građanima, kako onima koji su ih birali, tako i onima koji to nisu učinili.

    “Nema tu nekog stranca koji treba da bude autoritet iznad demokratskih i legalno izabranih institucija”, navela je Cvijanović.

    Ona je upitala “kakva je to BiH ako njenu funkcionalnost treba da obezbijedi neizabrani stranac, odnosno pojedinac iza kojeg stoje dvije ili tri države, čak ne ni cijela EU, u kojoj se često zgražavaju na to da dođe neki pojedinac i da to radi u jednoj državi”.

    “Kakva je to BiH i o kakvoj funkcionalnosti govorimo? Dolazimo do zaključka da je u pitanju veliki eksperiment u kojem se ide na intervencionizam umjesto da oni koji to rade ohrabre unutrašnji dijalog i kažu domaćim faktorima da oni upravljaju svojom zemljom i donose odluke, za koje trpe štetu ako su odluke loše, a dobijaju benefite ako su dobre. Ovim intervencijama BiH nigdje neće stići”, rekla je Cvijanović.

    Govoreći o posljednjoj intervenici u režiji Šmita, ona je ocijenila da će najnovijim nametnutim izmjenama pravila donekle biti srećniji Hrvati kao politička zajednica u okviru BiH, jer će smatrati da će imati nešto od onoga što im je neophodno da dođu do legitimnog predstavljanja.

    Cvijanović je napomenula da Republika Srpska nikada nije zadovoljna nametanjima, pa čak i kada bi to bilo u njenu korist.

    “Mi ne možemo dati zeleno svjetlo tome da neko umjesto nas odlučuje na takav brutalan način da promijeni zakon. Imamo strane intervencije u cijelom svijetu, ali tako brutalno da se zamijeni ili totalno ukloni legitimitet neke domaće institucije da bi došao neko nelegitiman, to je apsurd”, smatra Cvijanović.

    Prema njenoj ocjeni, to je nakaradan sistem, tako da iz brutalnog intervencionizma stranaca ne može da se izrodi bilo šta dobro za BiH, zbog čega oni koji žive u BiH, a posebno oni koji su zastupljeni u institucijama imaju odgovornost da uređuju stvari tako da odraze ono što je ljudima u BiH Ustav dao kao pravo.

    “Sve intervencije stranaca do sada su bile usmjerene na oduzimanje od Republike Srpske. Mi smo u mnogim slučajevima bili devastirani sa aspekta nadležnosti, jer su one oduzimane od Srpske i prebacivane na nivo zajedničkih organa”, rekla je Cvijanović.

  • Kojić – Dodik je predsjednik Srpske

    Kojić – Dodik je predsjednik Srpske

    Volja naroda u Republici Srpskoj je vrlo jasna – Milorad Dodik je novi predsjednik Republike Srpske, a Željka Cvijanović srpski član Predsjedništva BiH, a SNSD je pokazao da je vodio politike očuvanja Srpske, ekonomskog prosperiteta i stabilnosti, rekao je potpredsjednik Opštinskog odbora SNSD-a Srbac Milorad Kojić.

    On je izjavio da su rezultati opštih izbora, kako se i očekivalo, pokazali da je SNSD osvojio ubjedljivo najveći broj glasova za pojedinačne funkcije i mandata za Narodnu skupštinu Srpske i parlament BiH, što pokazuje da prazna priča opozicije bez konkretnih prijedloga nije mogla osvojiti simpatije naroda.

    “SNSD je pokazao da je vodio politike očuvanja Republike Srpske, ekonomskog prosperiteta i stabilnosti i da je sve ono što je rađeno prethodnih godina u mandatu ove stranke bilo pozitivno i dobilo pozitivan odjek”, naglasio je Kojić.

    Prema njegovim riječima, u proteklom mandatu, SNSD je uradio mnogo posla, što su građani prepoznali i potvrdili svojim povjerenjem na izborima, čime su još jednom opravdane ispravne politike ove stranke.

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milan Tegeltija izjavio je danas da je SNSD, bez koalicionih partnera, osvojio više od 35 odsto glasova za parlament Srpske, dok PDP uživa podršku 10 odsto glasača, SDS 15 odsto, Lista Nebojše Vukanovića 4,9 odsto, odnosno zajedno ni 29,9 odsto.

  • Tegeltija: Tvrdnje opozicije – potcjenjivanje inteligencije građana i manipulacija

    Tegeltija: Tvrdnje opozicije – potcjenjivanje inteligencije građana i manipulacija

    Opozicija za prikrivanje izborne katastrofe manipuliše sa osjećanjima ljudi, poručio je ovo savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, Milan Tegeltija.

    “Tvrdnje opozicije kojim osporavaju pobjedu Milorada Dodika su potcjenjivanje inteligencije građana i manipulacija, pokušaj iritantnog ispiranja mozga, u cilju pokušaja skrivanja činjenice da su sve stranke opozicije zajedno dobile podršku 29,9 odsto biračkog tijela Republike Srpske, zbog kojeg bi u svakoj normalnoj zemlji lideri opozicije odmah morali kolektivno da podnesu ostavke.

    Ali da vidimo šta nam to tvrdi opozicija.

    Opozicija kaže da je nelogično da opoziciono biračko tijelo od 29,9 odsto (PDP, SDS i Vukanović) nije pobijedilo za Predsjednika Republike Srpske, biračko tijelo okupljeno oko SNSD koje ima podršku na ovim izborima od 57 odsto (bez Nešićevog DNS i Selakovog SPS, a koji su imali svoje kandidate za predsjednika i imaju zajedno 7,8 odsto podrške biračkog tijela).

    PDP uživa podršku 10 odsto glasača, SDS 15 odsto, Vukanovićeva stranka 4,9 odsto svi zajedno ni 29,9 odsto, dok SNSD bez koalicionih partnera više od 35 odsto. Na nivou BiH sam SNSD 42 odsto, Cvijanović kao kandidat stranaka okupljenih oko SNSD-a je pobijedila zajedničkog kandidata opozicije sa 100.000 glasova prednosti. Sve to iz opozicije ne osporavaju, ali im je nelogično da je Dodik pobijedio i to sa 30.000 prednosti.

    Prema tome, opozicija, posebno njeni lideri, u cilju prikrivanja vlastite odgovornosti za izbornu katastrofu, kako bi sa tog skrenuli pažnju, manipulativno koriste osjećanja ljudi koji su glasali za Jelenu Trivić, kojima je po dobrom starom srpskom običaju puno lakše prodati priču da je tim za koji navijaju pokraden od sudija nego da je izgubio jer je jednostavno puno lošiji.

    Ali ove činjenice koje sam naveo i elementarna logika su ipak neumoljivi i potpuno obesmišljavaju ovu manipulaciju opozicije”, navodi Tegeltija.

  • “EU nije iskrena kada govori o izbornom procesu”

    “EU nije iskrena kada govori o izbornom procesu”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci da EU nije iskrena kada govori o izbornom procesu u BiH, jer je ranije podržala nepravni izbor članova Centralne izborne komisije BiH (CIK).

    “EU je lažljiva kada govori i o izbornom procesu u BiH zato što CIK nije izabran u skladu sa zakonom, što je Unija podržala”, rekao je novinarima Dodik, komentarišući stav EU da je izborni proces u BiH bio pozitivan.

    Opšti izbori u BiH održani su 2. oktobra.

  • Cvijanović: Nema zahlađenja odnosa SNS-a i SNSD-a

    Cvijanović: Nema zahlađenja odnosa SNS-a i SNSD-a

    Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović rekla je da nema zahlađenja odnosa između Srpske napredne stranke (SNS) i SNSD-a i navela da se čula telefonom sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem nakon izbora.

    “Čuli smo se neki dan, to jutro, nezvanično naravno, jer još nemamo zvanične rezultate”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je rekla i da joj nije jasno zbog čega je navodno zahlađenje odnosa između SNS-a i SNSD-a postalo glavna tema ovih izbora i da ne prati šta ljudi pišu na Tviter.

    Upitana šta će izbori promijeniti u BiH, Cvijanovićeva je ukazala da promjene u BiH ne zavise samo od izbora.

    “Ne znam šta će se promijeniti u okviru BiH zato što to ne zavisi samo od izbora, nego od toga koliko ste u stanju da mobilišete političku volju ili bilo šta u okviru BiH, i koliko su oni koji sa strane često mešetare po BiH u stanju da razumiju šta su realnosti i stvarni problemi BiH”, navela je Cvijanovićeva.

    Ona je poručila da želi da ode na poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH da bi doprinijela svemu od čega mogu imati korist i Srbi, i Hrvati, i Bošnjaci imajući na umu da je tamo u ime Republike Srpske i da prevashodno mora da vodi računa o zaštiti interesa Srpske.

    “Ne mogu prihvatiti nešto što je suprotno Ustavu, ustavnoj poziciji, kapacitetu, statusu Republike Srpske i njenim interesima. Sve drugo što treba da daje jednake benefite svima, ja sam u stanju da o tome razgovaram, ali vodeći računa šta nam je Ustav dao”, rekla je Cvijanovićeva za Euronews.

    Ona je istakla da je otvorena za saradnju sa svima.

    “Ja dajem priliku svakome da pokaže svoj maksimum. Ako vidim da to radiš namjerno, bezobrazno i protiv interesa Republike Srpske, i protiv onoga što pokušavam kolegijalno da kažem, onda ja imam svoj odgovor na to. Što bih ja gledala kako će oni (Željko Komšić i Denis Bećirović) mene tretirati, hajde da vidimo kako ću ja njih tretirati”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je ukazala da su i Predsjedištvo BiH i mnoge druge institucije koje su pod uticajem bošnjačke politike do sada blokirali neke najvažnije i zajedničke projekte za Republiku Srpsku, među kojima i HE “Buk Bijela”, koja bi mogla da zadovolji u potpunosti potrebe za strujom najmanje 100.000 domaćinstava.

    Cvijanovićeva je istakla da su njen prioritet Republika Srpska i njeni interesi.

    “Neću nikome nanijeti štetu, niti sam ikada nekome nanijela štetu. Nemam namjeru da tamo radim nešto što bi bilo na štetu ni Bošnjaka, niti Hrvata, ali neću dozvoliti ni da se radi nešto na štetu Republike Srpske i Srba. Imam mehanizme da to spriječim i koristiću ih, a taj mehanizam je Ustavom propisan”, poručila je Cvijanovićeva.

  • Dodik o protestima opozicije: Ko gubi ima pravo da se ljuti

    Dodik o protestima opozicije: Ko gubi ima pravo da se ljuti

    Ko gubi ima pravo da se ljuti, ovako je sinoć proteste opozicije prokomentarisao Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, koji je bio i protivkandidat za predsjednika Republike Srpske Јeleni Trivić iz PDP-a.

    Dodaje da je sve prošlo mirno.

    Komentarišući navode o krađi, kaže da to nije mjesto gdje se krađa utvrđuje.

    “Trebalo je sačekati pa reći jest ili nije bilo. Potpuno sam uvjeren da je to pravljenje jedne atmosfere koja uopšte ne postoji”, rekao je Dodik za televiziju K3 pojašnjavajući da je CIK naložio da se prvo broji Predsjednistvo BiH, pa Parlamentarna skupština, pa predsjednik Republike Srpske i da brojanje za predsjednika nije počelo prije 23 časa i da rezultati nisu mogli biti poznati prije 1 pola dva iza ponoći.